Prva knjiga o Samuelu, 15

1. Jednom Samuel reèe Šaulu: "Mene je Jahve poslao da te pomažem za kralja nad njegovim narodom Izraelom. Poslušaj, dakle, rijeèi Jahvine.

1. Et dixit Samuel ad Saul: “Me misit Dominus, ut unge rem te in regem super populum eius Israel. Nunc ergo audi vocem Domini.

2. Ovako govori Jahve nad vojskama: 'Odluèio sam osvetiti ono što je Amalek uèinio Izraelu zatvarajuæi mu put kad je izlazio iz Egipta.

2. Haec dicit Dominus exercituum: “Recensui, quaecumque fecit Amalec Israeli, quomodo restitit ei in via, cum ascenderet de Aegypto.

3. Sada idi i udari na Amaleka, izvrši "herem", kleto uništenje, na njemu i na svemu što posjeduje; ne štedi ga, pobij muškarce i žene, djecu i dojenèad, goveda i ovce, deve i magarce!'"

3. Nunc igitur vade et demolire Amalec et percute anathemate universa eius; non parcas ei, sed interfice a viro usque ad mulierem et parvulum atque lactantem, bovem et ovem, camelum et asinum””.

4. Šaul sazva narod te ih izbroji u Telamu: bijaše ih dvije stotine tisuæa pješaka (i deset tisuæa Judejaca).

4. Convocavit itaque Saul populum et recensuit eos in Telem: ducenta milia peditum et decem milia virorum Iudae.

5. Šaul doðe do amaleèkoga grada i postavi zasjedu u dolini potoka.

5. Cumque venisset Saul usque ad civitatem Amalec, tetendit insidias in torrente

6. Potom Šaul poruèi Kenijcima: "Otiðite i odvojite se od Amaleèana da vas ne bih istrijebio zajedno s njima, jer ste bili skloni svim Izraelcima kad su izlazili iz Egipta." I Kenijci se odvojiše od Amaleèana.

6. dixitque Saul Cinaeo: “Abite, recedite atque descendite ab Amalec, ne forte perdam te cum eo; tu enim fecisti misericordiam cum omnibus filiis Israel, cum ascenderent de Aegypto”. Et recessit Cinaeus de medio Amalec.

7. Šaul potuèe Amaleèane od Havile pa sve do Šura, koji leži pred Egiptom.

7. Percussitque Saul Amalec ab Hevila usque ad Sur, quae est e regione Aegypti.

8. I živa uhvati Agaga, amaleèkog kralja, a sav narod zatre oštricom maèa, izvršujuæi "herem", kleto uništenje.

8. Et apprehendit Agag regem Amalec vivum; omne autem vulgus interfecit in ore gladii.

9. Ali Šaul i narod poštedješe Agaga i najbolje ovce i najbolja goveda, ugojenu stoku i jaganjce i sve što je bilo dobro. Na svemu tome ne htjedoše izvršiti "herem"; nego što je god od stoke bilo bez cijene i vrijednosti, na tom izvršiše "herem".

9. Et pepercit Saul et populus Agag et optimis gregibus ovium et armentorum, pinguibus scilicet pecoribus et agnis et universis, quae pulchra erant, nec voluerunt disperdere ea; quidquid vero vile fuit et reprobum, hoc demoliti sunt.

10. Zato doðe rijeè Jahvina Samuelu ovako:

10. Factum est autem verbum Domini ad Samuel dicens:

11. "Kajem se što sam Šaula postavio za kralja: okrenuo se od mene i nije izvršio mojih zapovijedi." Samuel se ražalosti i svu je noæ vapio Jahvi.

11. “Paenitet me quod constituerim Saul regem, quia dereliquit me et verba mea opere non implevit”. Contristatusque est Samuel et clamavit ad Dominum tota nocte.

12. U rano jutro krenu Samuel da potraži Šaula. I javiše Samuelu ovako: "Šaul je otišao u Karmel, i gle, podigao je ondje sebi spomenik; zatim je otišao dalje i sišao u Gilgal."

12. Cumque de nocte surrexisset Samuel, ut iret ad Saul mane, nuntiatum est Samueli quod venisset Saul in Carmel et erexisset sibi trophaeum et reversus transisset descendissetque in Galgala.

13. Kad je Samuel došao k Šaulu, reèe mu Šaul: "Blagoslovljen da si od Jahve! Izvršio sam Jahvinu zapovijed."

13. Et cum venisset Samuel ad Saul, dixit ei Saul: “Benedictus tu Domino; implevi verbum Domini”.

14. Ali Samuel upita: "Kakvo je to ovèje blejanje što dopire do mojih ušiju i mukanje goveda koje èujem?"

14. Dixitque Samuel: “Et quae est haec vox gregum, quae resonat in auribus meis, et armentorum, quam ego audio?”.

15. A Šaul odgovori: "Dognali su ih od Amaleèana, jer je narod poštedio najbolje ovce i najbolja goveda da ih žrtvuje Jahvi, tvome Bogu. Na svemu drugome izvršili smo 'herem'."

15. Et ait Saul: “De Amalec adduxerunt ea; pepercit enim populus melioribus ovibus et armentis, ut immolarentur Domino Deo tuo; reliqua vero occidimus”.

16. A Samuel reèe Šaulu: "Stani da ti kažem što mi je noæas objavio Jahve." A on reèe: "Govori!"

16. Dixit autem Samuel ad Saul: “Sine me, et indicabo tibi, quae locutus sit Dominus ad me nocte”. Dixitque ei: “Loquere”.

17. Tada æe Samuel: "Koliko god si malen sam u svojim oèima, ipak si postao glavar Izraelovih plemena. Jahve te pomazao za kralja nad Izraelom.

17. Et ait Samuel: “Nonne, cum parvulus esses in oculis tuis, caput in tribubus Israel factus es? Unxitque te Dominus regem super Israel

18. Jahve te poslao na vojni pohod i zapovjedio ti: 'Idi, izvrši 'herem' na tim grešnicima, na Amaleèanima, vojuj na njih do istrebljenja.'

18. et misit te Dominus in viam et ait: “Vade et interfice peccatores Amalec et pugnabis contra eos usque ad internecionem eorum”.

19. Zašto nisi poslušao rijeèi Jahvine? Zašto si se bacio na plijen i uèinio ono što je zlo u Jahvinim oèima?"

19. Quare ergo non audisti vocem Domini, sed versus ad praedam es et fecisti malum in oculis Domini?”.

20. Šaul odgovori Samuelu: "Ja sam poslušao rijeè Jahvinu: poduzeo sam pohod kamo me poslao, doveo sam Agaga, amaleèkoga kralja, i izvršio 'herem' na Amaleèanima.

20. Et ait Saul ad Samuelem: “Immo audivi vocem Domini et ambulavi in via, per quam misit me Dominus; et adduxi Agag regem Amalec et Amalec interfeci.

21. Ali je narod od plijena uzeo ovaca i goveda, i to najbolje na èemu se imao izvršiti 'herem', da žrtvuje Jahvi, tvome Bogu, u Gilgalu."

21. Tulit autem populus de praeda oves et boves, primitias eorum, quae caesa sunt, ut immolet Domino Deo tuo in Galgalis”.

22. A Samuel odvrati: "Jesu li Jahvi milije paljenice i klanice nego poslušnost njegovu glasu? Znaj, poslušnost je vrednija od najbolje žrtve, pokornost je bolja od ovnujske pretiline.

22. Et ait Samuel: “Numquid vult Dominus holocausta aut victimas et non potius ut oboediatur voci Domini? Melior est enim oboedientia quam victimae, et auscultare magis quam offerre adipem arietum.

23. Nepokornost je kao grijeh èaranja, samovolja je kao zloèin s idolima. Ti si odbacio rijeè Jahvinu, zato je Jahve odbacio tebe da ne budeš više kralj!"

23. Vere peccatum hariolandi est repugnare, et scelus idololatriae nolle acquiescere: pro eo ergo quod abiecisti sermonem Domini, abiecit te, ne sis rex”.

24. Tada Šaul odvrati Samuelu: "Zgriješio sam što sam prekršio Jahvinu zapovijed i tvoje naredbe. Bojao sam se naroda i popustio njegovu zahtjevu.

24. Dixitque Saul ad Samuelem: “Peccavi, quia praevaricatus sum sermonem Domini et verba tua timens populum et oboediens voci eorum;

25. A sada mi oprosti moj grijeh i vrati se sa mnom da se poklonim Jahvi."

25. sed nunc tolle, quaeso, peccatum meum et revertere mecum, ut adorem Dominum”.

26. Ali Samuel odgovori Šaulu: "Neæu se vratiti s tobom: ti si odbacio Jahvinu rijeè, zato je Jahve odbacio tebe da ne budeš više kralj nad Izraelom."

26. Et ait Samuel ad Saul: “Non revertar tecum, quia proiecisti sermonem Domini; et proiecit te Dominus, ne sis rex super Israel”.

27. Kad se Samuel okrenuo da ode, Šaul èvrsto uhvati skut njegova plašta, ali se skut otkide.

27. Et conversus est Samuel, ut abiret; ille autem apprehendit summitatem pallii eius, quae et scissa est.

28. Tada mu reèe Samuel: "Danas ti je Jahve otkinuo kraljevstvo nad Izraelom i dao ga tvome susjedu, koji je bolji od tebe." -

28. Et ait ad eum Samuel: “Scidit Dominus regnum Israel a te hodie et tradidit illud proximo tuo meliori te.

29. Ipak, Slava Izraelova ne laže i ne kaje se, jer nije èovjek da bi se kajao. -

29. Porro Gloria Israel non mentitur et paenitudine non flectitur; neque enim homo est, ut agat paenitentiam”.

30. Šaul reèe: "Sagriješio sam; ali mi sada uèini èast pred starješinama moga naroda i pred Izraelom i vrati se sa mnom da se poklonim Jahvi, tvome Bogu."

30. At ille ait: “Peccavi, sed nunc honora me coram senibus populi mei et coram Israel; et revertere mecum, ut adorem Dominum Deum tuum”.

31. I Samuel se vrati sa Šaulom i Šaul se pokloni Jahvi.

31. Reversus ergo Samuel secutus est Saulem et adoravit Saul Dominum.

32. Potom zapovjedi Samuel: "Dovedite k meni Agaga, amaleèkoga kralja!" I Agag doðe k njemu opiruæi se i reèe: "Zaista, smrt je gorka!"

32. Dixitque Samuel: “Adducite ad me Agag regem Amalec”. Et oblatus est ei Agag tremens. Et dixit Agag: “Certe secessit amaritudo mortis!”.

33. Samuel mu odvrati: "Kao što je tvoj maè mnogim ženama oteo djecu, tako æe meðu ženama tvoja majka ostati bez djeteta!" I Samuel posijeèe Agaga pred Jahvom u Gilgalu.

33. Et ait Samuel: “Sicut fecit absque liberis mulieres gladius tuus, sic absque liberis erit inter mulieres mater tua”. Et in frusta concidit Samuel Agag coram Domino in Galgalis.

34. Potom Samuel ode u Ramu, a Šaul se vrati svojoj kuæi u Šaulovu Gibeu.

34. Abiit autem Samuel in Rama; Saul vero ascendit in domum suam in Gabaa Saulis.

35. I Samuel nije više vidio Šaula do svoga smrtnog dana. Samuel je tugovao zbog Šaula, ali se Jahve pokajao što je Šaula postavio za kralja nad Izraelom.

35. Et non vidit Samuel ultra Saul usque ad diem mortis suae; verumtamen lugebat Samuel Saul, quoniam Dominum paenitebat quod constituisset Saul regem super Israel.