Biblija u jednoj godini.

Na 264. dan, Isus se u Mateju 22-24 bavi pitanjima ljubavi prema Bogu i bližnjemu, kritizira licemjerne vođe i upozorava na znakove posljednjih vremena. Izreke 19:17-20 naglašavaju važnost slušanja savjeta, pravednog djelovanja i činjenja dobra, vodeći nas u svakodnevnoj mudrosti.

Poglavlje 22

1. Isus im ponovno prozbori u prispodobama:

2. "Kraljevstvo je nebesko kao kad neki kralj pripravi svadbu sinu svomu.

3. Posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedoše doæi.

4. Opet posla druge sluge govoreæi: 'Recite uzvanicima: Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Doðite na svadbu!'"

5. "Ali oni ne mareæi odoše - jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom.

6. Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju.

7. Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice, a grad im spali."

8. "Tada kaže slugama: 'Svadba je, evo, pripravljena ali uzvanici ne bijahu dostojni.

9. Poðite stoga na raskršæa i koga god naðete, pozovite na svadbu!'"

10. "Sluge iziðoše na putove i sabraše sve koje naðoše - i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostiju.

11. Kad kralj uðe pogledati goste, spazi ondje èovjeka koji ne bijaše odjeven u svadbeno ruho.

12. Kaže mu: 'Prijatelju, kako si ovamo ušao bez svadbenoga ruha?' A on zanijemi.

13. Tada kralj reèe poslužiteljima: 'Svežite mu ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje æe biti plaè i škrgut zubi.'

14. Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih."

15. Tada farizeji odoše i održaše vijeæe kako da Isusa uhvate u rijeèi.

16. Pošalju k njemu svoje uèenike s herodovcima da ga upitaju: "Uèitelju! Znamo da si istinit te po istini putu Božjem uèiš i ne mariš tko je tko jer nisi pristran.

17. Reci nam, dakle, što ti se èini: je li dopušteno dati porez caru ili nije?"

18. Znajuæi njihovu opakost, reèe Isus: "Zašto me iskušavate, licemjeri?

19. Pokažite mi porezni novac!" Pružiše mu denar.

20. On ih upita: "Èija je ovo slika i natpis?"

21. Odgovore: "Carev." Kaže im: "Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje."

22. Èuvši to, zadive se pa ga ostave i odu.

23. Toga dana pristupiše k njemu saduceji, koji vele da nema uskrsnuæa, i upitaše ga:

24. "Uèitelju, Mojsije reèe: Umre li tko bez djece, neka se njegov brat oženi njegovom ženom te podigne porod bratu svomu.

25. Bijaše tako u nas sedmero braæe. Prvi se oženi i umrije bez poroda ostavivši ženu svom bratu.

26. Tako i drugi i treæi, sve do sedmoga.

27. A nakon svih umrije i žena.

28. Kojemu æe dakle od te sedmorice biti žena o uskrsnuæu? Jer sva su je sedmorica imala."

29. Odgovori im Isus: "U zabludi ste jer ne razumijete Pisama ni sile Božje.

30. Ta u uskrsnuæu niti se žene niti udavaju, nego su kao anðeli na nebu.

31. A što se tièe uskrsnuæa mrtvih, zar niste èitali što vam reèe Bog:

32. Ja sam Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev? Nije on Bog mrtvih, nego živih!"

33. Èuvši to, mnoštvo osta zaneseno njegovim naukom.

34. A kad su farizeji èuli kako ušutka saduceje, okupiše se,

35. a jedan od njih, zakonoznanac, da ga iskuša, upita:

36. "Uèitelju, koja ja zapovijed najveæa u Zakonu?"

37. A on mu reèe: "Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim.

38. To je najveæa i prva zapovijed.

39. Druga, ovoj slièna: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga.

40. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci."

41. Kad se farizeji skupiše, upita ih Isus:

42. "Što mislite o Kristu? Èiji je on sin?" Kažu mu: "Davidov."

43. A on æe njima: "Kako ga onda David u Duhu naziva Gospodinom, kad veli:

44. Reèe Gospod Gospodinu mojemu: 'Sjedi mi zdesna dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim?'

45. Ako ga dakle David naziva Gospodinom, kako mu je sin?"

46. I nitko mu nije mogao odgovoriti ni rijeèi, niti se od toga dana tko usudio upitati ga bilo što.

Poglavlje 23

1. Tada Isus prozbori mnoštvu i svojim uèenicima:

2. "Na Mojsijevu stolicu zasjedoše pismoznanci i farizeji.

3. Èinite dakle i obdržavajte sve što vam kažu, ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jer govore, a ne èine.

4. Vežu i ljudima na pleæa tovare teška bremena, a sami ni da bi ih prstom makli.

5. Sva svoja djela èine zato da ih ljudi vide. Doista, proširuju zapise svoje i produljuju rese.

6. Vole proèelja na gozbama, prva sjedala u sinagogama,

7. pozdrave na trgovima i da ih ljudi zovu 'Rabbi'.

8. Vi pak ne dajte se zvati 'Rabbi', jer jedan je uèitelj vaš, a svi ste vi braæa.

9. Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji jer jedan je Otac vaš - onaj na nebesima.

10. I ne dajte da vas voðama zovu, jer jedan je vaš voða - Krist.

11. Najveæi meðu vama neka vam bude poslužitelj.

12. Tko se god uzvisuje, bit æe ponižen, a tko se ponizuje, bit æe uzvišen."

13. "Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Zakljuèavate kraljevstvo nebesko pred ljudima; sami ne ulazite, a ne date uæi ni onima koji bi htjeli."

14. #

15. "Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Obilazite morem i kopnom da pridobijete jednog sljedbenika. A kad ga pridobijete, promeæete ga u sina paklenoga dvaput goreg od sebe."

16. "Jao vama! Slijepe voðe! Govorite: 'Zakune li se tko Hramom, nije ništa. Ali ako se zakune hramskim zlatom, veže ga zakletva.'

17. Budale i slijepci! Ta što je veæe: zlato ili Hram što posveæuje zlato?

18. Nadalje: 'Zakune li se tko žrtvenikom, nije ništa. Ali ako se zakune darom što je na njemu, veže ga zakletva.'

19. Slijepci! Ta što je veæe: dar ili žrtvenik što dar posveæuje?

20. Tko se dakle zakune žrtvenikom, kune se njime i svime što je na njemu.

21. I tko se zakune Hramom, kune se njime i Onim koji u njemu prebiva.

22. I tko se zakune nebom, kune se prijestoljem Božjim i Onim koji na njemu sjedi."

23. "Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Namirujete desetinu od metvice i kopra i kima, a propuštate najvažnije u Zakonu: pravednost, milosrðe, vjernost. Ovo je trebalo èiniti, a ono ne propuštati.

24. Slijepe voðe! Cijedite komarca, a gutate devu!"

25. "Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Èistite èašu i zdjelu izvana, a iznutra su pune grabeža i pohlepe.

26. Farizeju slijepi! Oèisti najprije nutrinu èaše da joj i vanjština bude èista."

27. Jao vama pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Nalik ste na obijeljene grobove. Izvana izgledaju lijepi, a iznutra su puni mrtvaèkih kostiju i svakojake neèistoæe.

28. Tako i vi izvana ljudima izgledate pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i bezakonja."

29. "Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Gradite grobnice prorocima i kitite spomenike pravednicima

30. te govorite: 'Da smo mi živjeli u dane otaca svojih, ne bismo bili njihovi sudionici u prolijevanju krvi proroèke.'

31. Tako sami protiv sebe svjedoèite da ste sinovi ubojica proroka.

32. Dopunite samo mjeru otaca svojih!"

33. "Zmije! Leglo gujinje! Kako æete uteæi osudi paklenoj?

34. Zato evo ja šaljem vama proroke i mudrace i pismoznance. Jedne æete od njih ubiti i raspeti, druge bièevati po svojim sinagogama i progoniti od grada do grada

35. da tako na vas doðe sva pravedna krv, prolivena na zemlji od krvi Abela pravednoga pa do krvi Zaharije, sina Barahijina, kojega ubiste izmeðu Hrama i žrtvenika.

36. Zaista, kažem vam, sve æe to doæi na ovaj naraštaj!"

37. "Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one što su tebi poslani! Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju kao što kvoèka okuplja piliæe pod krila, i ne htjedoste.

38. Evo, napuštena vam kuæa.

39. Doista, kažem vam, odsada me neæete vidjeti dok ne reknete: Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje!"

Poglavlje 24

1. Isus iziðe iz Hrama. Putom mu pristupiše uèenici pokazujuæi mu hramsko zdanje.

2. A on im reèe: "Ne vidite li sve ovo? Zaista, kažem vam, ne, neæe se ovdje ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen."

3. Dok je zatim na Maslinskoj gori sjedio, pristupiše k njemu uèenici nasamo govoreæi: "Reci nam kada æe to biti i koji æe biti znak tvojega Dolaska i svršetka svijeta?"

4. Isus im odgovori: "Pazite da vas tko ne zavede!

5. Mnogi æe doista doæi u moje ime i govoriti: 'Ja sam Krist!' I mnoge æe zavesti."

6. "A èut æete za ratove i za glasove o ratovima. Pazite, ne uznemirujte se. Doista treba da se to dogodi, ali to još nije svršetak.

7. Narod æe ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva; bit æe gladi i potresa po raznim mjestima.

8. Ali sve je to samo poèetak trudova."

9. "Tada æe vas predavati na muke i ubijati vas. I svi æe vas narodi zamrziti zbog imena moga.

10. Mnogi æe se tada sablazniti, izdavat æe jedni druge i mrziti se meðu sobom.

11. Ustat æe mnogi lažni proroci i mnoge zavesti.

12. Razmahat æe se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih.

13. Ali tko ustraje do svršetka, bit æe spašen."

14. "I propovijedat æe se ovo evanðelje Kraljevstva po svem svijetu za svjedoèanstvo svim narodima. Tada æe doæi svršetak."

15. "Kada dakle vidite da grozota pustoši, po proroštvu Daniela proroka, stoluje na svetome mjestu - tko èita, neka razumije:

16. koji se tada zateknu u Judeji, neka bježe u gore;

17. tko bude na krovu, neka ne silazi uzeti što iz kuæe;

18. i tko bude u polju, neka se ne okreæe natrag da uzme haljinu!"

19. "A jao trudnicama i dojiljama u one dane!"

20. "I molite da bijeg vaš ne bude zimi ili subotom

21. jer tada æe biti velika tjeskoba kakve ne bijaše od poèetka svijeta sve do sada, a neæe je ni biti."

22. "I kad se ne bi skratili dani oni, nitko se ne bi spasio. No poradi izabranih skratit æe se dani oni."

23. "Ako vam tada tko rekne: 'Gle, evo Krista!' ili: 'Eno ga!' - ne povjerujte!

24. Ustat æe, doista, lažni kristi i lažni proroci i iznijeti znamenja velika i èudesa da, bude li moguæe, zavedu i izabrane."

25. "Eto, prorekao sam vam."

26. "Reknu li vam dakle: 'Evo, u pustinji je!', ne izlazite; 'Evo ga u ložnicama!', ne vjerujte.

27. Jer kao što munja izlazi od istoka i bljesne do zapada, tako æe biti i s dolaskom Sina Èovjeèjega."

28. "Gdje bude strvine, ondje æe se skupljati orlovi."

29. "A odmah nakon nevolje onih dana sunce æe pomrèati i mjesec neæe više svijetljeti i zvijezde æe s neba padati i sile æe se nebeske poljuljati."

30. "I tada æe se pojaviti znak Sina Èovjeèjega na nebu. I tada æe proplakati sva plemena zemlje. I ugledat æe Sina Èovjeèjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moæi i slavom.

31. I razaslat æe anðele svoje s trubljom velikom i sabrat æe mu izabranike s èetiri vjetra, s jednoga kraja neba do drugoga."

32. "A od smokve se nauèite prispodobi! Kad joj grana veæ omekša i lišæe potjera, znate: blizu je ljeto.

33. Tako i vi kad sve to ugledate, znajte: blizu je, na vratima!"

34. "Zaista, kažem vam, ne, neæe uminuti naraštaj ovaj dok se sve to ne zbude.

35. Nebo æe i zemlja uminuti, ali rijeèi moje ne, neæe uminuti."

36. "A o onom danu i èasu nitko ne zna, pa ni anðeli nebeski, ni Sin, nego samo Otac.

37. Kao u dane Noine, tako æe biti i Dolazak Sina Èovjeèjega.

38. Kao što su u dane one - prije potopa - jeli i pili, ženili se i udavali do dana kad Noa uðe u korablju

39. i ništa nisu ni slutili dok ne doðe potop i sve odnije - tako æe biti i Dolazak Sina Èovjeèjega.

40. Dvojica æe tada biti u polju: jedan æe se uzeti, drugi ostaviti.

41. Dvije æe mljeti u mlinu: jedna æe se uzeti, druga ostaviti."

42. "Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi.

43. A ovo znajte: kad bi domaæin znao o kojoj straži kradljivac dolazi, bdio bi i ne bi dopustio potkopati kuæe.

44. Zato i vi budite pripravni jer u èas kad i ne mislite Sin Èovjeèji dolazi."

45. "Tko li je onaj vjerni i razumni sluga što ga gospodar postavi nad svojim ukuæanima da im izda hranu u pravo vrijeme?

46. Blago onome sluzi kojega gospodar kada doðe naðe da tako radi!

47. Zaista, kažem vam, postavit æe ga nad svim imanjem svojim."

48. "No rekne li taj zli sluga u srcu: 'Okasnit æe gospodar moj'

49. pa stane tuæi sudrugove, jesti i piti s pijanicama,

50. doæi æe gospodar toga sluge u dan u koji mu se ne nada i u èas u koji i ne sluti;

51. rasjeæi æe ga i dodijeliti mu udes meðu licemjerima. Ondje æe biti plaè i škrgut zubi."

17. Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on æe mu platiti dobroèinstvo.

18. Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.

19. Tko je jarostan, plaæa globu, i kad ga štediš, samo uveæavaš njegov gnjev.

20. Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.