Biblija u jednoj godini.

Na 337. dan pratimo Pavla i Silu u Djelima apostolskim 16, uključujući njihovo uhićenje i čudesno oslobađanje. U 1. Korinćanima 13-14, Pavao nas podsjeća da je ljubav vodeće načelo svih darova i praksi Crkve, ističući proročanstvo i izgradnju. Izreke 28:13-15 naglašavaju važnost pokajanja, ispovijedi i prakse ispravljanja u zajednici.

1. Stiže tako u Derbu i Listru. Ondje, gle, bijaše uèenik neki imenom Timotej, sin neke pokrštene Židovke i oca Grka.

2. Uživao je dobar glas meðu braæom u Listri i Ikoniju.

3. Pavao htjede da on poðe s njime pa ga uze i obreza zbog Židova koji bijahu u onim mjestima. Jer svi su znali da mu je otac Grk.

4. I kako su prolazili gradovima, predavali su im za opsluživanje odredbe koje su apostoli i starješine utvrdili u Jeruzalemu.

5. Tako se Crkve uèvršæivahu u vjeri i broj im se danomice poveæavao.

6. Proðoše Frigiju i galacijski kraj jer ih je Duh Sveti sprijeèio propovijedati rijeè u Aziji.

7. Kad su došli do Mizije, htjedoše u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov.

8. Onda proðoše Miziju i siðoše u Troadu.

9. Noæu je Pavao imao viðenje: Makedonac neki stajaše i zaklinjaše ga: "Prijeði u Makedoniju i pomozi nam!"

10. Nakon viðenja nastojasmo odmah otputovati u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove navješæivati im evanðelje.

11. Otplovismo iz Troade i zaputismo se ravno u Samotraku pa sutradan u Neapol,

12. a odande u naseobinu Filipe - grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana.

13. U dan subotni iziðosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da æe biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama.

14. Slušala je tako i neka bogobojazna žena imenom Lidija, prodavaèica grimiza iz grada Tijatire. Gospodin joj otvori srce, te ona prihvati što je Pavao govorio.

15. Pošto se pak krsti ona i njezin dom, zamoli: "Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uðite u moj dom i ostanite u njemu." I prisili nas.

16. Jednom nas na putu u bogomolju sretne neka ropkinja koja je imala duha vraèarskoga i gatajuæi donosila veliku dobit svojim gospodarima.

17. Pošla je za Pavlom i za nama te vikala: "Ovi su ljudi sluge Boga Svevišnjega; navješæuju vam put spasenja."

18. To je èinila mnogo dana. Pavlu to napokon dodija pa se okrenu i reèe duhu: "Zapovijedam ti u ime Isusa Krista: iziði iz nje!" I iziðe toga èasa.

19. Kad njezini gospodari vidješe da im nesta nade u dobit, pograbiše Pavla i Silu te ih odvukoše na trg pred glavare.

20. Privedoše ih pretorima i rekoše: "Ovi ljudi uznemiruju naš grad. Židovi su

21. te šire obièaje kojih mi Rimljani ne smijemo ni prihvatiti ni držati."

22. Nato svjetina nahrupi na njih, a pretori trgoše s njih odijelo i zapovjediše da se išibaju.

23. Pošto ih izudaraše, bace ih u tamnicu i zapovjede tamnièaru da ih pomno èuva.

24. Primivši takvu zapovijed, uze ih on i baci u nutarnju tamnicu, a noge im stavi u klade.

25. Oko ponoæi su Pavao i Sila molili pjevajuæi hvalu Bogu, a uznici ih slušali.

26. Odjednom nasta potres velik te se poljuljaše temelji zatvora, umah se otvoriše sva vrata, i svima spadoše okovi.

27. Tamnièar se prenu oda sna pa kad ugleda tamnièka vrata otvorena, trgnu maè i samo što se ne ubi misleæi da su uznici pobjegli.

28. Ali Pavao povika iza glasa: "Ne èini sebi nikakva zla! Svi smo ovdje!"

29. Onaj nato zaiska svjetlo, uleti i dršæuæi baci se pred Pavla i Silu;

30. izvede ih i upita: "Gospodo, što mi je èiniti da se spasim?"

31. Oni æe mu: "Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit æeš se - ti i dom tvoj!"

32. Onda navijestiše rijeè Gospodnju njemu i svima u domu njegovu.

33. Te iste noæne ure uze ih, opra im rane pa se odmah krsti - on i svi njegovi.

34. Onda ih uvede u dom, prostre stol te se zajedno sa svim domom obradova što je povjerovao Bogu.

35. Kad se razdani, poslaše pretori liktore s porukom: "Pusti te ljude!"

36. Tamnièar to priopæi Pavlu: "Pretori, reèe, poruèiše da vas pustim. Iziðite dakle sad i poðite u miru!"

37. Nato im Pavao odvrati: "Javno su nas neosuðene išibali, nas rimske graðane, i bacili u tamnicu. A sada da nas potajno izbace? Nipošto, nego neka oni sami doðu i izvedu nas!"

38. Liktori to jave pretorima. Oni su se uplašili kada doznaše da su Rimljani.

39. Zato doðu da ih nagovore pa ih izvedu i zamole da odu iz grada.

40. Izišavši iz tamnice, oni poðu k Lidiji, pogledaju i obodre braæu pa odu.

Poglavlje 13

1. Kad bih sve jezike ljudske govorio i anðeoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed što jeèi ili cimbal što zveèi.

2. Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao - ništa sam!

3. I kad bih razdao sav svoj imutak i kad bih predao tijelo svoje da se sažeže, a ljubavi ne bih imao - ništa mi ne bi koristilo.

4. Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se;

5. nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo;

6. ne raduje se nepravdi, a raduje se istini;

7. sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi.

8. Ljubav nikad ne prestaje. Prorokovanja? Uminut æe. Jezici? Umuknut æe. Spoznanje? Uminut æe.

9. Jer djelomièno je naše spoznanje, i djelomièno prorokovanje.

10. A kada doðe ono savršeno, uminut æe ovo djelomièno.

11. Kad bijah nejaèe, govorah kao nejaèe, mišljah kao nejaèe, rasuðivah kao nejaèe. A kad postadoh zreo èovjek, odbacih ono nejaèko.

12. Doista, sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada - licem u lice! Sada spoznajem djelomièno, a tada æu spoznati savršeno, kao što sam i spoznat!

13. A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali najveæa je meðu njima ljubav.

Poglavlje 14

1. Težite za ljubavlju, èeznite za darima Duha, a najveæma da prorokujete.

2. Jer tko govori drugim jezikom, ne govori ljudima nego Bogu: nitko ga ne razumije jer Duhom govori stvari tajanstvene.

3. Tko pak prorokuje, ljudima govori: izgraðuje, hrabri, tješi.

4. Tko govori drugim jezikom, sam sebe izgraðuje, a tko prorokuje, Crkvu izgraðuje.

5. A htio bih da vi svi govorite drugim jezicima, ali veæma da prorokujete. Jer veæi je tko prorokuje, negoli tko govori drugim jezicima, osim ako protumaèi Crkvi radi izgraðivanja.

6. A sada, braæo, kad bih došao k vama govoreæi drugim jezicima, što bi vam koristilo kad vam ne bih priopæio bilo otkrivenje, bilo spoznanje, bilo proroštvo, bilo nauk?

7. Ako neživa glazbala, svirala ili citra, ne daju razgovijetna glasa, kako æe se razabrati što se to izvodi na svirali ili citri?

8. Ili ako trublja daje nejasan glas, tko æe se spremiti na boj?

9. Tako i vi, ako jezikom ne budete jasno zborili, kako æe se razabrati što se govori? Govorit æete u vjetar.

10. Toliko, recimo, ima na svijetu vrsta glasova i - nijedan bez znaèenja.

11. Ako dakle ne znam znaèenja glasa, bit æu sugovorniku tuðinac, a sugovornik tuðinac meni.

12. Tako i vi, buduæi da èeznete za darima Duha, nastojte njima obilovati radi izgraðivanja Crkve.

13. Stoga tko govori drugim jezikom, neka se moli da može protumaèiti.

14. Jer ako se drugim jezikom molim, moj se duh moli, ali um je moj neplodan.

15. Što dakle? Molit æu se duhom, molit æu se i umom; pjevat æu hvalospjeve duhom, ali pjevat æu ih i umom.

16. Jer ako Boga blagoslivljaš duhom, kako æe neupuæen reæi "Amen" na tvoju zahvalnicu? Ne zna što govoriš.

17. Ti doduše lijepo zahvaljuješ, ali se drugi ne izgraðuje.

18. Hvala Bogu, ja govorim drugim jezicima veæma nego svi vi.

19. Ali draže mi je u Crkvi reæi pet rijeèi po svojoj pameti, da i druge pouèim, negoli deset tisuæa rijeèi drugim jezikom.

20. Braæo, ne budite djeca pameæu, nego nejaèad pakošæu, a zreli pameæu!

21. U Zakonu je pisano: Drugim jezicima i drugim usnama govorit æu ovomu narodu pa me ni tako neæe poslušati, govori Gospodin.

22. Tako drugi jezici nisu znak vjernicima, nego nevjernicima; a prorokovanje vjernicima, ne nevjernicima.

23. Ako se dakle skupi sva Crkva zajedno i svi govore drugim jezicima, a uðu neupuæeni ili nevjernici, neæe li reæi da mahnitate?

24. Ako pak svi prorokuju, a uðe koji nevjernik ili neupuæen, sve ga prekorava, sve ga osuðuje.

25. Tajne se njegova srca oèituju te æe pasti nièice i pokloniti se Bogu priznajuæi: Zaista, Bog je u vama.

26. Što dakle braæo? Kad se skupite te poneki ima hvalospjev, poneki ima nauk, ima otkrivenje, ima jezik, ima tumaèenje - sve neka bude radi izgraðivanja.

27. Ako tko govori drugim jezikom - dvojica, najviše trojica, i to jedan za drugim - jedan neka tumaèi;

28. ako pak ne bi bilo tumaèa, neka šuti u Crkvi, neka govori sam sebi i Bogu.

29. Od proroka pak neka govore dvojica ili trojica, drugi neka rasuðuju.

30. Ali ako drugomu uza nj bude što objavljeno, prvi neka šuti.

31. A možete jedan po jedan svi prorokovati da svi budu pouèeni i svi ohrabreni.

32. Proroèki su duhovi prorocima podložni

33. jer Bog nije Bog nesklada, nego Bog mira. Kao u svim Crkvama svetih, žene na Sastancima neka šute.

34. Nije im dopušteno govoriti, nego neka budu podložne, kako i Zakon govori.

35. Žele li što saznati, neka kod kuæe pitaju svoje muževe jer ružno je da žena govori na Sastanku.

36. Ili zar je rijeè Božja od vas proizašla, zar je samo k vama došla?

37. Smatra li tko da je prorok ili duhom obdaren, neka zna: što vam pišem, Gospodnja je zapovijed.

38. Tko to ne prizna, ne priznaje se.

39. Zato, braæo moja, težite prorokovati i ne prijeèite da se govori drugim jezicima!

40. A sve neka bude dostojno i uredno.

13. Tko skriva svoje grijehe, nema sreæe, a tko ih ispovijeda i odrièe ih se, milost nalazi.

14. Blago èovjeku uvijek bojaznu, jer èovjek okorjela srca zapada u nesreæu.

15. Lav koji rièe i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.