Biblija u jednoj godini.

Na 296. dan, 1. Makabejci 15 prepričavaju trenutke nepokolebljive vjere i hrabrosti. Sirah 36-37 nas uči da vodimo svoja srca i njegujemo vrline, a Mudre izreke 23:26-28 naglašavaju iskreno predanje srca Bogu i praksu svakodnevne mudrosti.

1. Antioh, sin kralja Demetrija, posla s morskih otoka sveæeniku i židovskom voði Šimunu i svemu narodu

2. pismo ovog sadržaja: "Kralj Antioh pozdravlja velikog sveæenika i voðu Šimuna i židovski narod.

3. Buduæi da su se pokvarenjaci doèepali kraljevstva naših otaca, odluèio sam da ga opet osvojim i uspostavim kako je bilo i prije, i zato sam podigao silne èete i opremio ratno brodovlje

4. da se iskrcam u zemlji i osvetim onima koji su je upropastili i opustošili mnoge gradove moga kraljevstva.

5. Potvrðujem ti sva osloboðenja od poreza kojih su te oslobodili kraljevi prije mene i svih ostalih prinosa koje su ti otpustili.

6. Dopuštam ti da u svojoj kovnici kuješ novce koji æe zakonito optjecati tvojom zemljom.

7. Neka Jeruzalem i Svetište budu slobodni. Neka ti ostane sve oružje koje si proizveo i sve tvrðave koje si podigao i koje zapremaš.

8. Neka ti se oprosti sve što duguješ kraljevskoj riznici i ono što æeš ubuduæe dugovati kralju odsele pa dovijeka.

9. Kad ponovo osvojimo svoje kraljevstvo, obasut æemo tebe, tvoj narod i Hram takvim èastima da æe vam slava zablistati po svoj zemlji."

10. Godine sto sedamdeset i èetvrte krenu kralj Antioh u zemlju svojih otaca. Oko njega su se okupile sve èete, tako da ih je malo ostalo uz Trifona.

11. Antioh je udario za njim u potjeru. Trifon je pobjegao u Doru na moru,

12. jer je znao da se na njega svalilo zlo i da su ga èete ostavile.

13. Antioh se utaborio kod Dore sa sto i dvadeset tisuæa pješaka i osam tisuæa konjanika.

14. Opkolio je grad, pritisnuo ga s kopna i mora, jer se brodovlje približilo s morske strane, tako da nitko nije mogao niti ulaziti niti izlaziti.

15. Uto je Numenije sa svojom pratnjom došao iz Rima s pismima za kraljeve i zemlje. Evo njihova sadržaja:

16. "Rimski konzul Lucije pozdravlja kralja Ptolemeja.

17. Veliki sveæenik Šimun i židovski narod uputili su nam židovske poslanike kao prijatelje i saveznike da obnove nekadašnje prijateljstvo i savezništvo.

18. Donijeli su zlatan štit od tisuæu mina.

19. Odluèili smo, dakle, pisati kraljevima i zemljama da im ne èine nikakva zla niti da udaraju na njih, na njihove gradove, na njihovu zemlju i da se ne povezuju s onima koji bi ih napadali.

20. Odluèili smo da od njih primimo štit.

21. Ako su, dakle, kakvi opaki ljudi utekli iz njihove zemlje k vama, predajte ih velikom sveæeniku Šimunu da ih kazni po njihovim zakonima!"

22. Tako je pisao kralju Demetriju, Atalu, Ariaratu, i Arsaku

23. i u sve zemlje: Sampsami, Spartancima, u Delos, u Mindos, u Sikion, U Kariju, u Samos, u Pamfiliju, u Likiju, u Halikarnas, u Rodos, u Faselidu, u Kos, u Sidu, u Arad, Gortinu, Knidos, Cipar i Kirenu.

24. Prijepis tih pisama poslali su velikom sveæeniku Šimunu.

25. Antioh je taborio pred Dorom, u njezinu predgraðu, pa je neprestano upuæivao nove odrede protiv grada i izraðivao bojne naprave. Stisnuo je Trifona tako da se nije moglo niti izlaziti niti ulaziti.

26. Šimun mu je poslao dvije tisuæe odabranih ljudi da mu pomažu u boju, a k tomu srebra i zlata i mnogo opreme.

27. On toga ne htjede primiti. Štoviše, poništio je sve što je prije sa Šimunom ugovorio. Posve se izmijenio prema njemu.

28. Poslao je k njemu Atenobija, jednog od svojih prijatelja, da se s njim porazgovori i reèe mu: "Vi držite u svojoj vlasti Jopu, Gezer i jeruzalemsku Tvrðu, gradove moga kraljevstva.

29. Njihova ste podruèja opustošili, poèinili ste mnogo zla u zemlji i zavladali mnogim krajevima u mom kraljevstvu.

30. Zato sad vratite gradove koje ste osvojili, zajedno s porezima onih krajeva kojima ste zavladali izvan židovskih granica.

31. Ako pak neæete, dajte mjesto toga pet stotina srebrnih talenata, a za štete što ste ih poèinili i za poreze gradova drugih pet stotina talenata; ako ni toga neæete, poæi æemo protiv vas u rat."

32. Kraljev je prijatelj Atenobije došao u Jeruzalem i vidio Šimunov sjaj i ormar sa zlatnim i srebrnim posuðem i mnogu poslugu. On se zapanjio. Saopæio mu je kraljevu poruku.

33. Šimun mu odgovori ovako: "Mi nikako nismo oteli tuðu zemlju niti smo zavladali tuðim dobrima, nego je to baština naših otaca: naši su je neprijatelji nepravedno stanovito vrijeme posjedovali.

34. Mi smo pak, koristeæi se povoljnim prilikama, ponovo osvojili baštinu svojih predaka.

35. Što se tièe Jope i Gezera, koje ti tražiš, ti su gradovi mnogo muèili narod i pustošili nam zemlju, za njih æemo dati stotinu talenata."

36. Poslanik mu na to nije odgovorio ni rijeèi. Vratio se gnjevan kralju i upoznao ga sa Šimunovim odgovorom i velièanstvom, ukratko, sa svim što je vidio, a kralj nato usplamtje gnjevom.

37. Trifon se ukrcao u laðu i pobjegao u Ortosiju.

38. Kralj je Kendebeja postavio za upravitelja primorja i predao mu pješaèke i konjanièke èete.

39. Zapovjedio mu je da se utabori pred Judejom i naložio mu da izgradi Kedron, uèvrsti mu vrata i zavojšti na narod. Kralj je pošao u potjeru za Trifonom.

40. Kendebej je došao u Jamniju i poèeo uznemirivati narod, provaljivati u Judeju, odvoditi narod u roblje i ubijati ga.

41. Ponovo je izgradio Kedron te u nj smjestio konjanike i pješake da provaljuju i obilaze judejskim putovima, kako mu bješe zapovjedio kralj.

Poglavlje 36

1. Smiluj nam se, Gospodaru, Bože svega svijeta, i pogledaj na nas i prožmi strahom svojim sve narode!

2. Podigni ruku protiv naroda tuðinskih da spoznaju tvoju moæ.

3. Kako si se u oèima njihovim pokazao nama svetim, tako se sada u oèima našim pokaži velik prema njima.

4. Da poznaju kao što znamo i mi da nema Boga osim tebe, Gospode.

5. Obnovi znake i ponovi èudesa, proslavi ruku i desnicu svoju.

6. Probudi gnjev i srdžbu izlij, obori protivnika, uništi neprijatelja.

7. Požuri vrijeme, sjeti se prisege, i neka se slave tvoja silna djela.

8. Neka žestok oganj proždre preživjele i neka propadnu tlaèitelji puka tvojeg.

9. Satri glavu poglavarima tuðinskim koji se hvale: "Nikoga nema osim nas."

10. Okupi sva plemena Jakovljeva, vrati im baštinu kao na poèetku.

11. Smiluj se, Gospode, narodu koji se zove imenom tvojim, Izraelu, kojega si uèinio prvencem svojim.

12. Smiluj se svetom gradu svojem, Jeruzalemu, prebivalištu svome.

13. Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu i Svetište svoje slavom svojom.

14. Podari svjedoèanstvo svojim prvim stvorovima, ispuni proroèanstva objavljena u tvoje ime.

15. Nagradi one koji se u te uzdaju, da se proroci tvoji pokažu istiniti.

16. Uslišaj, Gospode, molitvu slugu svojih prema blagoslovu Aronovu nad pukom tvojim.

17. I da spoznaju svi na zemlji da si ti Gospod, vjeèni Bog.

18. Svako jelo želudac prima, ali je jedno slaðe od drugoga.

19. Nepce raspoznaje okus divljaèi, tako i razborito srce lažljive rijeèi.

20. Prijevarno srce boli zadaje, ali iskusan èovjek zna kako se uzvraæa.

21. Žena prima svakog muža, premda je jedna djevojka od druge bolja.

22. Ženska ljepota raduje oèi, i to je najjaèa od svih ljudskih želja.

23. Ako su dobrota i nježnost na njezinim usnama, muž joj nije kao ostali ljudi.

24. Tko ima ženu posjeduje blago: ona mu je pomoæ i stup potporni.

25. Gdje nema ograde, pokradu imanje. Tko nema žene tužan je lutalac.

26. Tko æe vjerovati razbojniku koji leti od grada do grada?

27. Tako i èovjeku koji nema gnijezda, veæ poèiva gdje ga zatekne noæ.

Poglavlje 37

1. Svaki prijatelj veli: "I ja sam ti prijatelj." Ali su mnogi samo po imenu prijatelji.

2. Nije li sama smrtna žalost kad se drug ili prijatelj pretvori u neprijatelja?

3. O, sklonosti opaka, zašto si stvorena? Da prekriješ zemlju prijevarom?

4. U sreæi se lažni drug raduje s prijateljem, a u èasu nesreæe okreæe se protiv njega.

5. A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja doðe, štita se laæa.

6. Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogatiš.

7. Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog.

8. Èuvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije što on sam želi - jer on daje savjet na svoju korist - da on ne baci oko na tebe

9. pa ti veli: "Dobar je tvoj put", a potom iz prikrajka promatra nesreæu tvoju.

10. Ne svjetuj se s èovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje.

11. Ne svjetuj se sa ženom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoživcem o milosrðu, niti s lijenèinom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svršetku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet.

12. Nego se uvijek obrati na pobožnika o kome znadeš da vrši zapovijedi, koji je s tobom jedne duše i koji æe nad tobom plakati kada posrneš.

13. I na savjet srca svoga pazi, jer nemaš nikog vjernijeg od njega.

14. Jer srce èesto pretkazuje èovjeku pouzdanije nego sedam stražara s vidikovca visokog.

15. Ali se kraj svega toga moli Svevišnjem da te vodi stazom istine.

16. Razbor je poèetak svakog posla, promišljanje prethodi poduzimanju.

17. Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju èetiri grane:

18. dobro i zlo, život i smrt, a jezik im je uvijek gospodar.

19. Postoji èovjek kadar pouèiti druge, a sebi je samom beskoristan.

20. Drugi je opet spretan govornik, ali omražen, i takav æe umrijeti od gladi:

21. jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti.

22. Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani.

23. Mudrac pouèava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani.

24. Mudar je èovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim.

25. Malen je broj dana života èovjeèjeg, i nebrojeni su dani naroda izraelskog.

26. Mudrac stjeèe povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vjeènim.

27. Sine moj, dok si živ, kušaj narav svoju, vidi što joj šteti i to joj uskrati.

28. Jer nije svima sve probitaèno niti je svakomu sve po volji.

29. Ne budi nezasitan u slasticama i ne budi lakom za jestvinom.

30. Jer prekomjerno jelo donosi bolest i proždrljivost izaziva proljev.

31. Mnogi pomriješe od neumjerenosti, a tko se èuva produžuje svoj život.

26. Daj mi, sine moj, srce svoje, i neka oèi tvoje raduju putovi moji.

27. Jer bludnica je jama duboka i tuðinka tijesan zdenac.

28. Ona i vreba u zasjedi kao lupež i uveæava broj bezbožnika meðu ljudima.