Biblija u jednoj godini.

Sedamdesetog dana susrećemo se s jednim od najzanimljivijih odlomaka u Bibliji: Balaam i njegov magarac koji govori, u Brojevima 22, koji otkrivaju kako Bog može upotrijebiti bilo koja sredstva da bi ostvario svoju volju. Ponovljeni zakon 23 naglašava važnost čistoće i poštovanja Božje prisutnosti u taboru. Psalam 105 slavi čuda koja je Bog učinio kroz povijest Izraela, pozivajući nas da se sjetimo Njegovih obećanja i vječne vjernosti.

1. Poslije toga Izraelci otputuju i utabore se na Moapskim poljanama, s onu stranu Jordana, nasuprot Jerihonu.

2. Balak, sin Siporov, vidje sve što Izrael uèini Amorejcima.

3. Moab se uvelike poboja toga naroda jer je bio brojan. Moaba obuze strah od Izraelaca.

4. Zato reèe Moab midjanskim starješinama: "Sad æe ova rulja oko nas sve popasti kao što vol popase travu po polju." Balak, sin Siporov, bijaše moapski kralj u ono vrijeme.

5. On pošalje glasnike Bileamu, sinu Beorovu, u Petoru, koji se nalazi na Rijeci, u zemlji Amonaca. Pozove ga rekavši: "Evo je došao neki narod iz Egipta; evo je prekrio lice zemlje i naselio se uza me.

6. Zato doði i prokuni mi ovaj narod jer je jaèi od mene. Tako æu ga moæi svladati i istjerati iz zemlje. A znam da je blagoslovljen onaj koga blagosloviš, a proklet onaj koga prokuneš."

7. Starješine moapske i starješine midjanske krenu s nagradom za vraèanje u svojim rukama. Stignu Bileamu i prenesu mu Balakovu poruku.

8. On im rekne: "Prenoæite ovdje te æu vam odgovoriti prema onome što mi Jahve kaže." Tako moapski knezovi ostanu kod Bileama.

9. Bog doðe Bileamu i upita: "Tko su ti ljudi s tobom?" Bileam odgovori Bogu:

10. "Poslao ih k meni Balak, sin Siporov, moapski kralj, s porukom:

11. 'Evo je neki narod došao iz Egipta i prekrio lice zemlje. Doði da ga prokuneš. Tako æu ga moæi svladati i protjerati.'"

12. Ali Bog reèe Bileamu: "Nemoj iæi s njima! Nemoj proklinjati onaj narod jer je blagoslovljen."

13. Ujutro Bileam ustane te æe Balakovim knezovima: "Odlazite u svoju zemlju jer mi ne da Jahve da poðem s vama."

14. Moapski se knezovi dignu, odu Balaku pa mu reknu: "Bileam nije htio poæi s nama."

15. Balak opet pošalje knezove, brojnije i uglednije od prvih.

16. Oni doðu Bileamu i reknu mu: "Ovako je poruèio Balak, sin Siporov: 'Ne skanjuj se nego doði k meni.

17. Bogato æu te nagraditi i uèinit æu sve što mi kažeš. Doði, molim te, i prokuni mi ovaj narod!'"

18. Ali Bileam odgovori Balakovim slugama: "Da mi Balak dadne svoju kuæu punu srebra i zlata, ne bih mogao prestupiti zapovijedi Jahve, Boga svoga, da uèinim išta, bilo veliko bilo malo.

19. Ali provedite ovdje i vi noæ da doznam što æe mi Jahve još kazati."

20. Noæu Bog doðe Bileamu pa mu rekne: "Ako su ti ljudi došli da te pozovu, ustani, poði s njima! Ali da èiniš samo što ti ja reknem!"

21. Ustane Bileam ujutro, osamari svoju magaricu i ode s moapskim knezovima.

22. No Božja srdžba usplamtje što je on pošao. Zato anðeo Jahvin stade na put da ga sprijeèi. On je jahao na svojoj magarici, a pratila ga njegova dva momka.

23. Kad magarica opazi anðela Jahvina kako stoji na putu s isukanim maèem u ruci, skrene sa staze i poðe preko polja. Bileam poèe tuæi magaricu da je vrati na put.

24. Anðeo Jahvin tada stade na uskom prolazu, meðu vinogradima, a bijaše ograda i s ove i s one strane.

25. Magarica, spazivši Jahvina anðela, stisne se uza zid i o zid pritisne Bileamovu nogu. On je opet poèe tuæi.

26. Anðeo Jahvin poðe naprijed te stade na usko mjesto gdje nije bilo prostora da se provuèe ni desno ni lijevo.

27. Kad je magarica ugledala Jahvina anðela, legne pod Bileamom. Bileam pobjesni i poèe tuæi magaricu štapom.

28. Tada Jahve otvori usta magarici te ona progovori Bileamu: "Što sam ti uèinila da si me tukao tri puta?"

29. Bileam odgovori magarici: "Što sa mnom zbijaš šalu! Da mi je maè u ruci, sad bih te ubio!"

30. A magarica uzvrati Bileamu: "Zar ja nisam tvoja magarica na kojoj si jahao svega svoga vijeka do danas? Jesam li ti obièavala ovako?" - "Nisi!" - odgovori on.

31. Tada Jahve otvori oèi Bileamu i on opazi anðela Jahvina kako stoji na putu s golim maèem u ruci. Pognu on glavu i pade nièice.

32. Onda æe mu anðeo Jahvin: "Zašto si tukao svoju magaricu veæ tri puta? TÓa ja sam istupio da te sprijeèim, jer te put meni naoèigled vodi u propast.

33. Magarica me opazila i preda mnom se uklonila sva tri puta. Da mi se nije uklanjala, veæ bih te ubio, a nju ostavio na životu."

34. Onda æe Bileam anðelu Jahvinu: "Sagriješio sam! Nisam znao da ti preda mnom stojiš na putu. Ali sad, ako je zlo u tvojim oèima, ja æu se vratiti."

35. Ali anðeo Jahvin odvrati Bileamu: "Idi s tim ljudima, ali samo ono govori što ti ja kažem." Tako Bileam ode s Balakovim knezovima.

36. Kad je Balak èuo da Bileam dolazi, iziðe mu u susret do grada Moaba što se nalazi na granici Arnona, na kraju podruèja.

37. "Zar nisam uporno po te slao i pozivao te? Zašto mi nisi došao?" reèe Balak Bileamu. "Zar te zaista ne mogu bogato nagraditi?"

38. "Evo sam ti došao", reèe Bileam Balaku. "Ali hoæu li ti moæi sada što kazati? Samo što mi Bog stavi na jezik, to æu govoriti."

39. Poðe zatim Bileam s Balakom i doðoše u Kirjat Husot.

40. Žrtvova Balak i krupne i sitne stoke te od toga pruži Bileamu i knezovima koji su ga pratili.

41. Sutradan uze Balak Bileama i odvede ga gore na Bamot-Baal, odakle mogaše vidjeti krajnji dio naroda.

1. Neka se nitko ne ženi ženom oca svoga i neka ne odgræe oèeva pokrivaèa.

2. Neka se u Jahvinu zajednicu ne prima onaj komu je stuèena mošnjica ili odrezano udo.

3. Ni mješanac neka se ne prima u Jahvinu zajednicu; neka se njegovi ne primaju u zajednicu Jahvinu ni do desetog koljena.

4. Neka ne ulazi u Jahvinu zajednicu ni Amonac ni Moabac; nitko od njihovih, èak ni u deseto koljeno, ne smije nikad u zajednicu Jahvinu.

5. A sve zato što nisu izašli pred vas s kruhom i vodom kad bijaste na putu izišavši iz Egipta; i što su za novce najmili sina Beorova, Bileama iz Petora u Aram Naharajimu, da te prokune.

6. Ali Jahve, Bog tvoj, ne htjede uslišati Bileama nego ti Jahve, Bog tvoj, prometnu prokletstvo u blagoslov jer te ljubi Jahve, Bog tvoj.

7. Nikad ne promièi njihovo blagostanje i njihovo dobro u sve dane svoje dovijeka.

8. Nemoj prezirati Edomca, jer je on brat tvoj. Ne preziri ni Egipæanina, jer si bio došljak u zemlji njegovoj.

9. Njihovi potomci u treæem naraštaju mogu se primiti u Jahvinu zajednicu.

10. Kad poðeš s taborom na svoje neprijatelje, èuvaj se od svakoga zla.

11. Ako je meðu tvojima tko postao neèist zbog noænog izljeva, neka iziðe iz tabora i neka se ne vraæa u nj.

12. A predveèer neka se u vodi opere te u smiraje može opet u tabor.

13. Imaj izvan tabora mjesto gdje æeš iæi napolje.

14. Sa svojom opremom nosi i lopaticu: njome æeš, kad ideš napolje, iskopati rupu i poslije zatrpati svoju neèist.

15. TÓa Jahve, Bog tvoj, ide posred tvoga tabora da te štiti i da ti predaje neprijatelje. Stoga i tvoj tabor treba da bude svet: neka Jahve ne zapazi u tebe ništa nedolièno, da se ne bi odvratio od tebe.

16. Ne smiješ gospodaru izruèivati roba koji je od svoga gospodara utekao k tebi.

17. Neka boravi s tobom u tvojoj sredini, u mjestu što ga odabere u jednome od tvojih gradova gdje mu se svidi. Nemoj s njime loše postupati.

18. Neka ne bude svetišne bludnice meðu izraelskim kæerima i neka ne bude svetišnog bludnika meðu izraelskim sinovima!

19. Ne donosi u Dom Jahve, Boga svoga, ni za kakav zavjet bludnièine plaæe ni pasjeg novca, jer je oboje odvratno Jahvi, Bogu tvome.

20. Ne traži kamata od svoga brata, niti kamata za novac, niti kamata na jestvine, niti kamata na bilo što gdje se obièno traže.

21. Od tuðinca možeš tražiti kamate, ali ih od svoga brata nemoj tražiti, da ti Jahve, Bog tvoj, udijeli blagoslov u svakom pothvatu tvoje ruke u zemlji u koju ideš da je zaposjedneš.

22. Kad zavjetuješ kakav zavjet Jahvi, Bogu svome, ne oklijevaj da ga ispuniš. Zacijelo æe ga Jahve, Bog tvoj, od tebe tražiti; i bio bi ti grijeh.

23. Ako se ne zavjetuješ, neæe ti biti grijeh.

24. Ali ispuni ono što prijeðe preko tvojih usana, zavjet koji si svojim ustima slobodno uèinio Jahvi, Bogu svome.

25. Ako uðeš u vinograd svoga susjeda, slobodno ti je zobati grožða do mile volje, ali u svoj sud ne smiješ stavljati.

26. Ako uðeš u žito svoga susjeda, možeš kidati klasove rukom, ali ne smiješ prinositi srpa susjedovu žitu.

1. Hvalite Jahvu, prizivajte mu ime, navješæujte meðu narodima djela njegova!

2. Pjevajte mu, svirajte mu, pripovijedajte sva njegova èudesa!

3. Dièite se svetim imenom njegovim, neka se raduje srce onih što traže Jahvu!

4. Tražite Jahvu i njegovu snagu, tražite svagda njegovo lice!

5. Sjetite se èudesa koja uèini, njegovih èuda i sudova usta njegovih!

6. Abrahamov rod sluga je njegov, sinovi Jakovljevi njegovi izabranici!

7. On je Jahve, Bog naš; po svoj su zemlji njegovi sudovi!

8. On se uvijek sjeæa svojega Saveza, rijeèi koju dade tisuæi naraštaja:

9. Saveza koji sklopi s Abrahamom i zakletve svoje Izaku.

10. Ustanovi je kao zakon Jakovu, Izraelu vjeèni Savez,

11. govoreæi: "Tebi æu dati kanaansku zemlju kao dio u baštinu vašu."

12. Kad ih još bješe malo na broju, vrlo malo, i kad bjehu pridošlice u njoj,

13. išli su od naroda do naroda, iz jednoga kraljevstva k drugom narodu,

14. ali ne dopusti nikom da ih tlaèi, kažnjavaše zbog njih kraljeve:

15. "Ne dirajte u moje pomazanike, ne nanosite zla mojim prorocima!"

16. I on pozva glad na zemlju, sve zalihe uništi krušne.

17. Pred njima èovjeka posla: Josip u ropstvo bijaše prodan.

18. Sputaše uzama noge njegove, u gvožðe mu vrat staviše,

19. dok se ne ispuni proroštvo njegovo, Jahvina ga rijeè potvrdi.

20. Kralj naredi da ga driješe, narÄodÄa poglavar oslobodi njega.

21. Za domaæina ga stavi kuæi svojoj, za nadstojnika sveg imanja svoga,

22. da velikaše njegove po volji uèi i starce njegove mudrosti da vodi.

23. Tad Izrael u Egipat uðe, Jakov došljak bješe u Kamovoj zemlji.

24. Narod svoj umnoži veoma, uèini ga jaèim od dušmana.

25. Okrenu im srce da zamrze narod njegov, da slugama njegovim opaki budu.

26. Mojsija posla, slugu svoga, Arona, kog odabra.

27. Èinjahu meðu njima znake njegove i èudesa u Kamovoj zemlji.

28. Posla tmine, i smrknu se, al' prkosiše oni rijeèima njegovim.

29. U krv im vode prometnu i pobi ribe njihove.

30. Zemljom im žabe provrvješe, prodriješe i u dvore kraljevske.

31. Reèe, i muha roj doletje i komarci u sve kraje njine.

32. Mjesto kiše grÓad im dade, ognjene munje po njihovoj zemlji.

33. Udari im lozu i smokve, polomi stabla u krajima njinim.

34. Reèe, i skakavci doðoše i bezbrojne gusjenice s njima.

35. U zemlji im proždriješe svu bilinu, proždriješe rod njihovih njiva.

36. Pobi sve prvoroðene u njihovoj zemlji, sve prvine snage njihove.

37. Izvede ih sa srebrom i zlatom; u plemenima njinim bolesnih ne bješe.

38. Odlasku njihovu Egipat se obradova, jer ga od njih strah spopade.

39. Rasprostro je oblak kao pokrov i oganj da se obnoæ sja.

40. Zamoliše, i dovede prepelice, nebeskim ih kruhom tad nahrani.

41. Hrid rascijepi, i provri voda, pustinjom poteèe kao rijeka.

42. Tad se sjeti svete rijeèi svoje što je zada sluzi svome Abrahamu.

43. Puk svoj s klicanjem izvede i s veseljem izabrane svoje.

44. I dade im zemlje poganske, trud naroda baštiniše,

45. da èuvaju naredbe njegove i zakone da mu paze. Aleluja!