Na 288. dan nastavljamo slijediti hrabrost i predanost Makabejaca. Sirah 19:21 pojačava načela pravde, velikodušnosti i etičkog ponašanja. Izreke 22:22-25 upozoravaju nas na nepravdu i uče nas da zaštitimo ranjive, jačajući našu praksu pobožnog života.
1. Godine sto pedeset i prve uteèe iz Rima Seleukov sin Demetrije, iskrca se sa malo ljudi u nekom primorskom gradu i ondje se zakralji.
2. Kad je ulazio u kraljevski dvor svojih otaca, vojska je uhvatila Antioha i Liziju da ih dovede pred njega.
3. Kad je on to doznao, reèe: "Ne pokazujte mi njihovih lica!"
4. Vojska ih pogubi, a Demetrije zasjede na prijestolje svoga kraljevstva.
5. Potom su k njemu došli svi bezakonici i bezbožnici iz Izraela, a predvodio ih Alkim, koji je htio postati velikim sveæenikom.
6. Oni su pred kraljem optuživali narod govoreæi: "Juda je sa svojom braæom pobio sve tvoje prijatelje, a nas je izagnao iz zemlje.
7. Zato pošalji èovjeka u koga imaš povjerenje: neka ode onamo i vidi kako je Juda opustošio nas i kraljevsku zemlju, pa neka kazni te ljude i sve njihove pomagaèe!"
8. Vladar je izabrao Bakida, jednog od kraljevih prijatelja, upravitelja Prekorjeèja, èovjeka ugledna u kraljevstvu i vjerna kralju.
9. Njega posla s bezbožnikom Alkimom, komu je potvrdio sveæeništvo, i zapovjedi mu da se osveti Izraelcima.
10. Oni su otišli i s velikom vojskom stigli u judejsku zemlju. Poslali su glasnike Judi i njegovoj braæi s miroljubivim rijeèima, punim himbe.
11. Ali oni nisu vjerovali njihovim rijeèima, jer vidješe kako su došli s velikom vojskom.
12. A oko Alkima i Bakida okupilo se vijeæe zakonoznanaca da pronaðe pravedno rješenje.
13. Meðu Izraelcima prvi su Hasidejci zatražili da se s njima sklopi mir.
14. Govorahu oni: "S vojskom je došao sveæenik od Aronova plemena. Neæe nam uèiniti ništa nažao."
15. Govorio je s njima miroljubivo, uvjeravao ih i zaklinjao se: "Neæemo vam uèiniti ništa nažao, ni vama ni vašim prijateljima."
16. Oni mu povjerovaše. A on zapovjedi te izmeðu njih uhvatiše šezdeset ljudi i pogubiše ih onaj isti dan, prema rijeèima Pisma:
17. "Razbacali su tjelesa tvojih svetaca i prolili njihovu krv oko Jeruzalema i ne bijaše nikoga da ih ukopa."
18. Tada strah i trepet obuze sav narod. Rekoše: "Nema u njih ni istine ni pravde, pogazili su nagodbu i zakletvu koju su položili."
19. Bakid ode iz Jeruzalema i utabori se kod Betzeta. Tu je uhvatio mnoge ljude koji su, s nekima od naroda, uskoèili k njemu. Bacio ih je u velik bunar.
20. Zatim je zemlju predao Alkimu i ostavio s njim vojsku da mu pomaže. Bakid se vrati kralju.
21. Alkim se stao boriti za velikosveæenièku èast.
22. Oko njega sabraše se svi koji su smuæivali svoj narod. Zavladali su judejskom zemljom i poèinili mnogo zla u Izraelu.
23. Kad je Juda vidio da zlodjela Alkima i njegovih pristalica protiv Izraelaca nadmašuju i sama poganska zlodjela,
24. stade obilaziti svim judejskim krajevima osveæujuæi se istaknutim prebjezima i braneæi im prolaz zemljom.
25. Kad je Alkim spoznao da se Juda sa svojim pristašama osilio i kad je razabrao da im se neæe moæi oprijeti, vratio se kralju te ih optužio još gore.
26. Tada kralj posla Nikanora, jednog od svojih najistaknutijih vojskovoða, koji bijaše neprijatelj Izraelu; naloži mu kralj da istrijebi taj narod.
27. Došavši u Jeruzalem s mnogobrojnom vojskom, Nikanor poruèi Judi i njegovoj braæi ove himbeno miroljubive rijeèi:
28. "Neka izmeðu mene i vas ne bude rata. Posjetit æu vas miroljubivo, sa slabom pratnjom."
29. Stigao je k Judi. Mirno su jedan drugoga pozdravili, ali neprijatelji bijahu spremni da ugrabe Judu.
30. Razabravši da je k njemu došao s podmuklim nakanama, Juda se prepade te ga više ne htjede vidjeti.
31. Nikanor uvidje da su mu otkrili namjeru te zametnu protiv Jude boj kod Kafarsalama.
32. Tu je od Nikanorovih ljudi palo oko pet stotina, a ostali pobjegoše u Davidov grad.
33. Poslije tih dogaðaja Nikanor se pope na goru Sion. Iz svetog mjesta izišli su neki sveæenici i narodni starješine da ga mirno pozdrave i pokažu mu paljenicu koja se prinosi za kralja.
34. Ali im se on naruga, ismija ih, oneèisti i obasu pogrdama.
35. U napadu gnjeva progovorio je ovako: "Ako se Juda sa svojom vojskom ovaj put ne preda u moje ruke, spalit æu tu graðevinu kad se, nakon pobjede, vratim ovamo." Potom je izišao sav razjaren.
36. Sveæenici su ušli, stali pred žrtvenik i Svetište i progovorili suznih oèiju:
37. "Ti si izabrao ovaj Dom da se posveti tvom Imenu, da tvome narodu bude kuæa molitve i prošnje.
38. Osveti se tom èovjeku i njegovoj vojsci da padnu od maèa! Spomeni se njihove hule i ne daj da odahnu!"
39. Nikanor je otišao iz Jeruzalema i utaborio se kod Bet Horona. Tu mu se pridružila sirska vojska.
40. Juda se pak utaborio kod Adase, sa tri tisuæe ljudi. On se ovako pomolio:
41. "Kad su te poslanici asirskoga kralja pohulili, izišao je tvoj anðeo i pobio njegovih sto osamdeset i pet tisuæa.
42. Tako danas satri pred nama tu vojsku da svi ostali znaju da je bezbožnièki govorio protiv tvog Svetišta i sudi mu po njegovoj zloæi!"
43. Vojske su zapodjele boj trinaestog dana mjeseca Adara. Nikanorova vojska bijaše razbijena, a i on pade u bici.
44. Kad su vojnici vidjeli da im je pao Nikanor, bacili su oružje i razbježali se.
45. Židovi su ih gonili dan hoda, od Adase do okolice Gezera, trubeæi za njima bojnim trubama.
46. Iz svih okolnih judejskih sela izlazili su stanovnici i opkoljivali bjegunce. Ti su srtali jedni na druge. Svi su pali od maèa, nijedan nije izbjegao.
47. Uzeše plijen od njih. Zatim odsjekoše Nikanoru glavu i desnicu, koju je tako oholo dizao; odnijeli su ih i podigli na vidiku Jeruzalemu.
48. Narod se silno radovao. Taj je dan slavio kao velik blagdan veselja.
49. Odredili su da se taj dan slavi svake godine trinaestog Adara.
50. Tako se judejska zemlja malo smirila.
Preuzmite vodič sa svim štivima organiziranim po danima i pratite svoj napredak tijekom godine.
1. Radnik pijanica nikad se neæe obogatiti, i tko prezire male stvari, brzo osiromaši.
2. Vino i žene izopaèe razborite ljude, i tko se druži s bludnicama izgubi svaki stid.
3. Bit æe plijenom lièinkama i crvima i drznik æe izgubiti život svoj.
4. Tko se brzo povjerava lakomislen je, a tko griješi sam sebi naudi.
5. Tko uživa u zlu bit æe kažnjen.
6. A tko mrzi brbljanje uklanja od sebe zloæu.
7. Ne raznosi ono što ti je povjereno i nitko ti neæe nauditi.
8. Ne povjeravaj ni neprijatelju ni prijatelju; ako ti nije grijeh, ne otkrivaj!
9. Jer èuje li tko, èuvat æe se tebe i u svoje vrijeme osjetit æeš njegov prezir.
10. Ako si èuo štogod, budi kao grob. Ne boj se! Neæe te raskinuti.
11. Kad nešto èuje, luðaka spopadaju trudovi kao porodilju u porodu.
12. Kao strijela zabodena u bedro, takva je rijeè u nutrini luðakovoj.
13. Ispitaj svoga prijatelja: možda nije ništa uèinio, pa ako je štogod uèinio, da ne uèini više.
14. Ispitaj svojega susjeda: možda nije ništa rekao, ili ako je rekao, neæe ponovo reæi.
15. Ispitaj svojega prijatelja, jer èesta je kleveta i ne vjeruj svemu što èuješ.
16. Èovjeku se štogod omakne, ali bez zle namjere, i tko nije sagriješio jezikom svojim?
17. Ispitaj susjeda svojeg prije nego što zaprijetiš i poslušaj zakon Svevišnjeg.
18. #
19. #
20. Sva je mudrost u strahu Gospodnjem, i u svoj je mudrosti poštivanje Zakona.
21. #
22. Ali mudrost nije u spoznaji zloæe, i razbora nema u savjetu grešnika.
23. Postoji umješnost koja je gnusna, i luðak je komu mudrosti nedostaje.
24. Bolje je biti razborom siromašan ali bogobojazan nego biti bogat razborom a kršiti Zakon.
25. Postoji lukava umješnost u službi nepravde: poslužit æe se i prijevarom u svoju korist.
26. Postoji èovjek koji hodi pognut i tužan, ali je iznutra pun podmuklosti.
27. Takav obara lice i prièinja se gluh, ali æe te podmuklo napasti.
28. Ako i propusti grijeh zbog nemoæi, èim se pruži prilika, uèinit æe zlo.
29. Èovjek se poznaje po liku svojem, umnik se prepoznaje po licu.
30. Odijelo èovjekovo govori što on èini, a korak njegov otkriva kakav je.
1. Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.
2. Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,
3. i tko priznaje uklanja se poniženju.
4. Kao uškopljenik koji hoæe razdjevièiti djevicu, takav je onaj tko hoæe pravdu provesti nasiljem.
5. Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.
6. Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer èeka pravi èas.
7. Mudar èovjek šuti do zgodnog èasa, a luðak i brbljavac propuštaju zgodu.
8. Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak.
9. Netko u nesreæi nalazi sreæu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.
10. Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaæuje.
11. Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.
12. Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.
13. Mudrac stekne naklonost svojim rijeèima, dok luðaci prosipaju laske uzalud.
14. Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oèi traže sedmerostruk uzvrat;
15. on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav èovjek.
16. Luðak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroèinstva.
17. Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga!
18. Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.
19. Èovjek neugodan - neumjesna je prièa razvuèena na ustima neodgojenih.
20. Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda èovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.
21. Gdjekoga siromaštvo èuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.
22. Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luðakova mnijenja.
23. Netko zbog stida obeæa štogod prijatelju i uèini ga bez potrebe neprijateljem.
24. Gnusna je ljaga na èovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih.
25. Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba æe baštiniti propast.
26. Laganje je sramotan obièaj, i sramota lažljivèeva ostaje vjeèno s njim.
27. Mudar èovjek stjeèe ugled, i umnik je mio velikašima.
28. Tko obraðuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.
29. Darovi i pokloni zasljepljuju oèi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.
30. Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?
31. Bolji je èovjek koji krije ludost svoju nego èovjek koji krije svoju mudrost.
1. Sine moj, ako si griješio, nemoj više; a za prijašnje grijehe moli oproštenje.
2. Bježi od grijeha kao od zmije, jer ako se primakneš, ujest æe te. Kao u lava zubi su njegovi: ljudima život oduzimaju.
3. Svako je bezakonje kao dvosjekli maè koji nanosi rane neizljeèive.
4. Okrutnost i nasilje pustoše dvorce, a tako se ruše i kuæe oholica.
5. Molitva iz usta siromaha ide pravo u uši Božje i presuda æe brzo stiæi.
6. Tko mrzi ukor ide stopama grešnièkim, a tko se boji Gospoda obratit æe se u srcu svojem.
7. Jezièavac se poznaje nadaleko, ali uman èovjek predviða njegov pad.
8. Tko sebi gradi kuæu tuðim blagom, kao da skuplja kamenje za vlastiti grob.
9. Zbor je bezakonièki kao hrpa kuèina: završit æe u ognju plamenom.
10. Put je grešnièki dobro poploèen, ali se zavšava u ponoru Podzemlja.
11. Tko èuva Zakon, gospodar je svojim strastima, i savršenstvo straha Gospodnjeg mudrost je.
12. Ne stjeèe pouku tko nije nadaren, ali gdjekad nadarenost umnaža gorèinu èovjekovu.
13. Spoznaja mudraèeva prelijeva se kao poplava, a savjet mu je kao vrelo živo.
14. Srce je bezumnikovo kao vrè razbijen koji ne drži nikakve spoznaje.
15. Kad uman èovjek èuje mudru rijeè, pohvali je i drugu doda; a èuje li je bezumnik, ruga joj se i baca je iza svojih leða.
16. Pripovijedanje je bezumnikovo kao teret na putu, a milina je slušati razborita èovjeka.
17. Rijeè se razumna èovjeka traži u zboru i o rijeèima se njegovim razmišlja u srcu.
18. Kao kuæa u ruševinama, takva je mudrost luðaka, i znanje je nerazumnog kao besmislica.
19. Stega je bezumniku kao negve na nogama i kao okovi na njegovoj desnici.
20. Luðak se smije punim grlom, a uman se èovjek tiho osmjehne.
21. Stega je razumnu èovjeku kao ures zlatni i kao narukvica njegovoj desnici.
22. Bezumnikova noga žuri se u kuæu, a iskusan èovjek stidljivo prilazi.
23. Bezumnik kroz vrata viri u kuæu, a odgojen èovjek èeka vani.
24. Znak je lošeg odgoja prisluškivati na vratima, i razborit se èovjek toga srami.
25. Usne brbljavaca ponavljaju tuðe rijeèi, a rijeèi mudrih pomno su odmjerene.
26. Luðacima je srce u ustima, a mudracima su usta u srcu.
27. Kad bezbožnik proklinje neprijatelja, onda proklinje samog sebe.
28. Klevetnik kalja samog sebe i mrzak je u susjedstvu.
Preuzmite vodič sa svim štivima organiziranim po danima i pratite svoj napredak tijekom godine.
22. Nemoj pljaèkati siromaha zato što je siromah i ne gazi ubogoga na sudu.
23. Jer æe Jahve parbiti parbu njihovu i otet æe život onima koji ga njima otimlju.
24. Ne druži se sa srditim i ne idi s èovjekom jedljivim
25. da se ne bi privikao na staze njegove i namjestio zamku duši svojoj.
Preuzmite vodič sa svim štivima organiziranim po danima i pratite svoj napredak tijekom godine.
"O homem sem Deus é um ser mutilado". São Padre Pio de Pietrelcina
