Biblija u jednoj godini.

Na 191. dan pratimo tragičan kraj kraljevstva Jude. 2. Kraljevima 25 i 2. Ljetopisa 36 opisuju uništenje Jeruzalema i početak babilonskog progonstva, pokazujući posljedice okretanja od Boga. Izreke 9:1-6 upoznaju nas s praktičnom mudrošću, pozivajući čitatelja da traži razumijevanje i razlučivanje čak i u vremenima kušnje.

1. Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem. Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom.

2. Grad osta opkoljen do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja.

3. Devetoga dana èetvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,

4. neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici pobjegoše noæu kroz vrata izmeðu dva zida nad Kraljevim vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenuše putem prema Arabi.

5. Kaldejske èete nagnuše u potjeru za kraljem i sustigoše ga na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala.

6. Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu pred kralja babilonskog, koji mu izreèe presudu.

7. Sidkijine sinove pokla pred njegovim oèima, Sidkiji iskopa oèi, okova ga verigama i odvede u Babilon.

8. Sedmoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog - uðe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže i èasnik babilonskog kralja.

9. On zapali Dom Jahvin, kraljevski dvor i sve kuæe u Jeruzalemu.

10. Kaldejske èete, pod zapovjednikom kraljevske tjelesne straže, razoriše zidine koje su okruživale Jeruzalem.

11. Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže, odvede u sužanjstvo ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu svjetinu.

12. Neke od malih ljudi ostavi zapovjednik u zemlji kao vinogradare i ratare.

13. Kaldejci razbiše tuèane stupove u Domu Jahvinu, podnožja i mjedeno more koji su bili u Domu Jahvinu i tuè odniješe u Babilon.

14. Uzeše i lonce, lopate, noževe, posudice i uopæe sav tuèani pribor koji se upotrebljavao za bogoslužja.

15. Zapovjednik uze i kadionice i škropionice, uopæe sve što bijaše od zlata i srebra,

16. dva stupa, jedno more i podnožja, što je Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije moguæe procijeniti koliko je tuèa bilo u svim tim predmetima.

17. Prvi stup bijaše visok osamnaest lakata, imao je glavicu od tuèa, visoku pet lakata; obvijaše je oplet i mogranji, sve od tuèa. Takav je bio i drugi stup.

18. Zapovjednik straže odveo je sveæenièkog poglavara Seraju, drugog sveæenika, Sefaniju, i tri èuvara praga.

19. Iz grada je odveo jednog dvoranina, vojnièkog zapovjednika, pet ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novaèio puk i šezdeset puèana koji se takoðer zatekoše u gradu.

20. Zapovjednik kraljevske tjelesne straže Nebuzaradan odvede ih pred kralja babilonskoga u Riblu.

21. I kralj babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne grude.

22. Narodu što je ostao u zemlji judejskoj i što ga je ostavio babilonski kralj Nabukodonozor - postavio je ovaj za upravitelja Gedaliju, sina Ahikamova, unuka Šafanova.

23. Svi vojni zapovjednici i njihovi ljudi saznaše da je babilonski kralj postavio zemlji za namjesnika Gedaliju i doðoše pred njega u Mispu: Netanijin sin Jišmael; Kareahov sin Johanan; sin Tanhumeta iz Netofe, Seraja; Maakatijev sin Jaazanija - oni i svi njihovi ljudi.

24. Gedalija se zakle njima i njihovim ljudima i reèe: "Ne bojte se služiti Kaldejcima; ostanite u zemlji, budite podložni babilonskom kralju i bit æe vam dobro."

25. Ali sedmoga mjeseca Jišmael, sin Netanijin, unuk Elišamin, koji bijaše kraljevskog roda, i još deset ljudi s njim ubiše Gedaliju te on umrije kao i svi Judejci i Kaldejci koji bijahu s njim u Mispi.

26. Tada sav narod, od maloga do velikog, i svi zapovjednici èeta ustadoše i odoše u Egipat jer se bojahu Kaldejaca.

27. Trideset i sedme godine otkako je zasužnjen judejski kralj Jojakin, dvadeset i sedmog dana dvanaestoga mjeseca, babilonski kralj Evil Merodak u prvoj godini svoje vladavine pomilova judejskog kralja Jojakina i pusti ga iz tamnice.

28. Ljubezno je s njime razgovarao i stolicu mu postavio više nego ostalim kraljevima koji bijahu s njim u Babilonu.

29. Jojakin je odložio svoje tamnièke haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega svoga vijeka.

30. Do kraja njegova života babilonski mu je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdržavanje.

1. Tada priprosti puk uze Jošijina sina Joahaza i zakralji ga u Jeruzalemu namjesto njegova oca.

2. Dvadeset i tri godine bile su Joahazu kad se zakraljio. Kraljevao je tri mjeseca u Jeruzalemu.

3. Svrgao ga je egipatski kralj u Jeruzalemu i udario na zemlju danak od sto srebrnih talenata i jedan zlatni talenat.

4. Egipatski kralj postavi za kralja nad Judejom i nad Jeruzalemom njegova brata Elijakima, promijenivši mu ime na Jojakim; njegova je brata Joahaza uzeo Neko i odveo u Egipat.

5. Dvadeset je i pet godina bilo Jojakimu kad se zakraljio. Kraljevao je jedanaest godina u Jeruzalemu; èinio je što je zlo u oèima Jahve, njegova Boga.

6. Na nj je zaratio babilonski kralj Nabukodonozor i, svezavši ga u dvoje mjedene verige, odveo ga u Babilon.

7. Dio posuða iz Jahvina Doma odnio je Nabukodonozor u Babilon i metnuo ga u svoj dvorac u Babilonu.

8. Ostala Jojakimova djela i gnusobe koje je èinio i što se na njemu našlo, sve je zapisano u Knjizi o izraelskim i judejskim kraljevima. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Jojakin.

9. Osam je godina bilo Jojakinu kad se zakraljio, a kraljevao je tri mjeseca i deset dana u Jeruzalemu; èinio je što je zlo u Jahvinim oèima.

10. O godišnjoj je mijeni poslao kralj Nabukodonozor te su ga odveli u Babilon s dragocjenostima iz Jahvina Doma, a nad Judom i nad Jeruzalemom zakraljio je njegova roðaka Sidkiju.

11. Dvadeset je i jedna godina bila Sidkiji kad se zakraljio, a kraljevao je jedanaest godina u Jeruzalemu.

12. Èinio je što je zlo u oèima Jahve, njegova Boga; nije se ponizio pred prorokom Jeremijom, koji mu je govorio iz Jahvinih usta,

13. nego se još i pobunio protiv kralja Nabukodonozora, koji ga bijaše zakleo Bogom; ostao je tvrdoglav i uporan u srcu da se ne obrati Jahvi, Bogu Izraelovu.

14. Pa i svi su sveæenièki poglavari i narod gomilali nevjeru na nevjeru slijedeæi gnusna djela krivobožaèkih naroda, oskvrnjujuæi Dom Jahvin, posveæen u Jeruzalemu.

15. Jahve, Bog njihovih otaca, slao je k njima zarana svoje glasnike, slao ih svejednako, jer mu bijaše žao svojega naroda i svojega Prebivališta.

16. Ali su se oni rugali Božjim glasnicima, preziruæi njegove rijeèi i podsmjehujuæi se njegovim prorocima, dok se nije podigla Jahvina jarost na njegov narod te više nije bilo lijeka.

17. Doveo je na njih kaldejskoga kralja, koji okrenu pod maè njihove mladiæe u domu njihova Svetišta, ne štedeæi ni mladiæa ni djevojke, ni starca ni nemoæna.Sve mu je predao u ruke.

18. Sve posuðe Božjega Doma, veliko i malo, blago Jahvina Doma i kraljevo blago, blago njegovih knezova, sve je odnio u Babilon.

19. Spalili su Božji Dom, oborili jeruzalemski zid i sve su njegove dragocjenosti uništili.

20. One što izbjegoše maèu odvede Nabukodonozor u Babilon u sužanjstvo. Postali su robovi njemu i njegovim sinovima, dokle nije nastalo perzijsko kraljevstvo.

21. Da bi se ispunila rijeè koju Jahve reèe na Jeremijina usta: "Dokle se zemlja ne oduži svojim subotama, poèivat æe za sve vrijeme u pustoši dok se ne ispuni sedamdeset godina."

22. Ali prve godine perzijskoga kralja Kira, da bi se ispunila rijeè Jahvina objavljena na Jeremijina usta, podiže Jahve duh perzijskoga kralja Kira te on oglasi po svemu svojem kraljevstvu usmeno i pismeno:

23. "Ovako veli perzijski kralj Kir: 'Sva zemaljska kraljevstva dade mi Jahve, Bog nebeski. On mi naloži da mu sagradim Dom u Jeruzalemu, u Judeji. Tko je god meðu vama od svega njegova naroda, Bog njegov bio s njim, pa neka ide onamo!'"

1. Mudrost je sazidala sebi kuæu, i otesala sedam stupova.

2. Poklala je svoje klanice, pomiješala svoje vino i postavila svoj stol.

3. Poslala je svoje djevojke da objave svrh gradskih visina:

4. "Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo!" A nerazumnima govori:

5. "Hodite, jedite od mojega kruha i pijte vina koje sam pomiješala.

6. Ostavite ludost, da biste živjeli, i hodite putem razboritosti."