Biblija u jednoj godini.

Osamnaestog dana svjedočimo obnovi i prijelazima. Postanak 35-36 prepričava Jakovljev povratak u Betel kako bi obnovio svoj savez s Bogom, Rahelinu smrt koja je rodila Benjamina i Ezavova opsežna rodoslovlja u Edomu. Job 25-26 sadrži Bildadov kratak odgovor na Božju veličinu i Jobov rječit odgovor kojim slavi božansku moć očitovanu u stvaranju. Izreke 3:19-24 otkrivaju da je sam Bog koristio mudrost i razum kako bi uspostavio nebo i zemlju, a ta ista mudrost pruža nam sigurnost i mir.

Poglavlje 35

1. Bog reèe Jakovu: "Ustani, idi gore u Betel te ondje ostani! Naèini ondje žrtvenik Bogu koji ti se objavio kad si bježao od svoga brata Ezava!"

2. I Jakov reèe svojoj obitelji i svima koji bijahu s njime: "Odbacite tuðe kumire koji se nalaze u vašoj sredini; oèistite se i preobucite.

3. Idemo gore u Betel; ondje æu naèiniti žrtvenik Bogu, koji me uslišao kad sam bio u nevolji i sa mnom bio na putu kojim sam hodio."

4. Oni predaju Jakovu sve tuðe kumire što su ih imali i naušnice što su bile o njihovim ušima, pa ih Jakov zakopa pod hrast kod Šekema.

5. Kad su se zaputili, strah od Boga spopadne okolišna mjesta, tako da nisu išli u potjeru za Jakovljevim sinovima.

6. Jakov stigne u Luz, to jest Betel, u zemlji kanaanskoj, i sav puk što je bio s njim.

7. Ondje sagradi žrtvenik i mjesto nazva El Betel, jer mu se ondje Bog objavio kad on bježaše pred svojim bratom Ezavom.

8. Tada umre Rebekina dojilja Debora te je sahraniše pod Betelom, pod hrastom, koji se otad zove "Tužni hrast".

9. Bog se opet objavi Jakovu kad je stigao iz Padan Arama, te ga blagoslovi.

10. Bog mu reèe: "Ime ti je Jakov, ali se odsad neæeš zvati Jakov nego æe Izrael biti tvoje ime." Tako ga prozva Izraelom.

11. Onda mu Bog reèe: "Ja sam El Šadaj - Bog Svesilni! Budi rodan i množi se! Od tebe poteæi æe narod, mnoštvo naroda, i kraljevi iz tvog æe izaæi krila.

12. Zemlju što je dadoh Abrahamu i Izaku tebi predajem; i potomstvu tvojem poslije tebe zemlju æu ovu dati."

13. A onda Bog ode od njega gore.

14. Na mjestu gdje je Bog s njim govorio Jakov uspravi stup, stup od kamena; na njemu prinese žrtvu i izli ulja.

15. A mjesto gdje mu je Bog govorio Jakov nazva Betel.

16. Potom odu iz Betela. Još bijaše malo puta do Efrate, a Rahela se naðe pri poroðaju. Napali je teški trudovi.

17. Kad su joj poroðajni bolovi bili najteži, reèe joj babica: "Ne boj se jer ti je i ovo sin!"

18. Kad se rastavljala s dušom - jer umiraše Rahela - nadjenu sinu ime Ben Oni; ali ga otac prozva Benjamin.

19. Tako umrije Rahela. Sahrane je na putu u Efratu, to jest Betlehem.

20. A na njezinu grobu Jakov podigne spomenik - onaj što je na Rahelinu grobu do danas.

21. Izrael krenu dalje te razape svoj šator s onu stranu Migdal-Edera.

22. Dok je Izrael boravio u onom kraju, ode Ruben i legne s Bilhom, priležnicom svoga oca. Sazna za to Izrael. Izrael je imao dvanaest sinova.

23. S Leom: Rubena, koji je Jakovljev prvoroðenac, Šimuna, Levija, Judu, Jisakara i Zebuluna;

24. s Rahelom: Josipa i Benjamina;

25. s Bilhom, Rahelinom sluškinjom: Dana i Naftalija;

26. sa Zilpom, sluškinjom Leinom: Gada i Ašera. To su Jakovljevi sinovi što su mu se rodili u Padan Aramu.

27. Jakov doðe k svome ocu Izaku u Mamru u Kirjat Arbu, to je Hebron - gdje su boravili Abraham i Izak kao pridošlice.

28. Kad je Izaku bilo sto i osamdeset godina, umrije.

29. Izak izdahne i umre, starac i godinama zasiæen, te bude pridružen svojim precima. Sahrane ga njegovi sinovi, Ezav i Jakov.

Poglavlje 36

1. Ovo su potomci Ezava, koji se zvao i Edom.

2. Ezav je uzeo sebi žene od kanaanskih djevojaka: Adu, kæer Hetita Elona; Oholibamu, kæer Ane, unuku Sibeona Horijca;

3. i Basematu, kæer Jišmaelovu, sestru Nebajotovu.

4. Ada Ezavu rodi Elifaza, a Basemata rodi Reuela,

5. Oholibama rodi Jeuša, Jalama i Koraha. To su Ezavovi sinovi koji se rodiše u zemlji kanaanskoj.

6. Ezav uzme svoje žene, svoje sinove, svoje kæeri, svu èeljad svoga doma; svoju stoku - krupnu i sitnu; svu imovinu što ju je namakao u zemlji kanaanskoj, pa ode u zemlju seirsku, daleko od svog brata Jakova.

7. Njihov se, naime, posjed jako uveæao te nisu mogli ostati zajedno: kraj u kojem su boravili nije ih mogao izdržavati zbog njihova blaga.

8. Tako se Ezav - Edom nazvani - naseli u brdskom kraju Seiru.

9. Ovo je, dakle, potomstvo Ezava, praoca Edomaca, u brdskom kraju Seiru.

10. Ovo su imena Ezavovih sinova: Elifaz, sin Ezavove žene Ade; Reuel, sin Ezavove žene Basemate.

11. Elifazovi su sinovi bili: Teman, Omar, Sefo, Gatam i Kenaz.

12. Timna je bila inoèa Ezavova sina Elifaza; ona je Elifazu rodila Amaleka. To su potomci Ezavove žene Ade.

13. A ovo su sinovi Reuelovi: Nahat, Zerah, Šama i Miza. Oni su bili sinovi Ezavove žene Basemate.

14. A ovo su opet sinovi Ezavove žene Oholibame, Anine kæeri, unuke Sibeonove; ona je Ezavu rodila Jeuša, Jalama i Koraha.

15. Ovo su rodovske glave Ezavovih potomaka. Potomci Ezavova prvoroðenca Elifaza: knez Teman, knez Omar, knez Sefo, knez Kenaz,

16. knez Korah, knez Gatam i knez Amalek. To su rodovski glavari Elifazovi u zemlji edomskoj; to su potomci Adini.

17. A ovo su potomci Ezavova sina Reuela: knez Nahat, knez Zerah, knez Šama i knez Miza. To su rodovski glavari Reuelovi u zemlji edomskoj; to su potomci Ezavove žene Basemate.

18. A ovo su potomci Ezavove žene Oholibame: knez Jeuš, knez Jalam i knez Korah. To su rodovski glavari Ezavove žene Oholibame, kæeri Anine.

19. To su bili sinovi Ezava-Edoma, njihovi knezovi.

20. A ovo su sinovi Seira Horijca, žitelji one zemlje: Lotan, Šobal, Sibeon, Ana,

21. Dišon, Eser i Dišan. To su koljenoviæi Horijci, sinovi Seirovi, u zemlji edomskoj.

22. Lotanovi sinovi bili su: Hori i Hemam; a sestra Lotanova bila je Timna.

23. Ovo su bili sinovi Šobalovi: Alvan, Manahat, Ebal, Šefo i Onam.

24. Sinovi Sibeonovi bijahu Aja i Ana. Ana je onaj koji je našao vruæa vrela u pustari dok je èuvao magarad svoga oca Sibeona.

25. Ovo su bila djeca Ane: sin Dišon i Anina kæi Oholibama.

26. Ovo su bili sinovi Dišonovi: Hemdan, Ešban, Jitran i Keran.

27. Ovo su bili sinovi Eserovi: Bilhan, Zaavan i Akan.

28. A sinovi Dišanovi bili su: Uz i Aran.

29. Ovo su knezovi Horijaca: knez Lotan, knez Šobal, knez Sibeon, knez Ana,

30. knez Dišon, knez Eser i knez Dišan. To su bili knezovi Horijaca, glavar za glavarom, u zemlji seirskoj.

31. Evo kraljeva koji su kraljevali u edomskoj zemlji prije nego je zavladao kralj sinova Izraelovih.

32. Beorov sin Bela vladao je u Edomu; njegov se grad zvao Dinhaba.

33. Kad je umro Bela, na njegovo se mjesto zakraljio Jobab, sin Zeraha iz Bosre.

34. Kad je umro Jobab, zakraljio se na njegovo mjesto Hušam iz temanske zemlje.

35. Kad je umro Hušam, zakraljio se na njegovo mjesto Bedadov sin Hadad, koji je potukao Midjance na Moapskom polju. Ime je njegovu gradu bilo Avit.

36. Kad je umro Hadad, zakraljio se na njegovo mjesto Samla iz Masreke.

37. Kad je umro Samla, zakraljio se na njegovo mjesto Šaul iz Rehobota na Rijeci.

38. Kad umrije Šaul, zavlada Baal Hanan, Akborov sin.

39. Kad je umro Baal Hanan, Akborov sin, vladaše Hadad. Ime je njegovu gradu bilo Pai. Žena mu se zvala Mehetabela. Bila je kæi Matredova, iz Me Zahaba.

40. Ovo su imena Ezavovih knezova s njihovim nazivima po rodovima i smještaju: knez Timna, knez Alva, knez Jetet,

41. knez Oholibama, knez Ela, knez Pinon,

42. knez Kenaz, knez Teman, knez Mibzar,

43. knez Magdiel i knez Iram. To su bili knezovi edomski, prema njihovim naseljima u zemlji koju su zaposjeli. To je Ezav, praotac Edomaca.

Poglavlje 25

1. Bildad iz Šuaha progovori tad i reèe:

2. "Gospodstvo i strah u njegovoj su ruci i on stvara mir u svojim visinama.

3. Zar se njemu èete izbrojiti mogu i svjetlo njegovo nad kim ne izlazi?

4. Pa kako da èovjek prav bude pred Bogom i od žene roðen kako da èist bude?

5. Eto, i mjesec pred njime sjaj svoj gubi, njegovim oèima zvijezde nisu èiste.

6. Što reæi onda o èovjeku, tom crvu, o sinu èovjekovu, crviæu jadnom?

Poglavlje 26

1. Job progovori i reèe:

2. "Kako dobro znadeš pomoæi nemoænom i mišicu iznemoglu poduprijeti!

3. Kako dobar savjet daješ neukome; baš si preveliku mudrost pokazao.

4. Kome li si ove uputio rijeèi i koji duh je iz tebe govorio?"

5. Pred Bogom mrtvi pod zemljom dolje strepe, vode morske dršæu i nemani njine.

6. Pred njegovim okom otkriven zja Šeol i bezdan smrti nema vela na sebi.

7. On povrh praznine Sjever razapinje, on drži zemlju o ništa obješenu.

8. On zatvara vodu u svoje oblake, a oblaci se pod njome ne prodiru.

9. On zastire puno lice mjeseèevo razastiruæi svoj oblak preko njega.

10. On je na vodi oznaèio kružnicu gdje prestaje svjetlost i tmine poèinju.

11. Svodu se nebeskom potresu stupovi i premru od straha kada on zaprijeti.

12. Svojom je snagom on ukrotio more i neman Rahaba smrvio mudrošæu.

13. Nebesa je svojim razbistrio dahom, a ruka mu je brzu zmiju probola.

14. Sve to samo djeliæ je djela njegovih, od kojih tek slabu jeku mi èujemo. Ali tko æe shvatit' grom njegove moæi?"

19. Jahve je mudrošæu utemeljio zemlju i umom utvrdio nebesa;

20. njegovim su se znanjem otvorili bezdani i oblaci osuli rosom.

21. Sine moj, ne gubi to iz oèiju, saèuvaj razbor i oprez.

22. I bit æe život tvojoj duši i ures vratu tvome.

23. Bez straha æeš tada kroèiti svojim putem i noga ti se neæe spoticati.

24. Kad legneš, neæeš se plašiti, i kad zaspiš, slatko æeš snivati.