Biblija u jednoj godini.

Na 152. dan, 1. Kraljevima 10 predstavlja Salomonovu slavu i mudrost, koju su priznali svi narodi, uključujući posjet kraljice od Sabe. Propovjednik 7-9 nudi duboka razmišljanja o pravdi, smrti i pravom putu pred Bogom. Psalam 8 uzdiže naše umove do veličanstva Stvoritelja, podsjećajući nas na dostojanstvo ljudskih bića u Božjem djelu.

1. Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona doðe da Salomona iskuša zagonetkama.

2. Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.

3. Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.

4. Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio,

5. jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah.

6. Tada reèe kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji èula o tebi i o tvojoj mudrosti.

7. Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oèi; i doista, ni pola mi nije bilo reèeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam èula.

8. Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost!

9. Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato što Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da èiniš pravo i pravicu."

10. Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.

11. Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja.

12. Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevaèe; nikada se više nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas.

13. Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je god zaželjela i zatražila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju.

14. Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,

15. osim onoga što je dolazilo od trgovaca i prodavaèa-potukaèa i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih.

16. Kralj Salomon naèini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela;

17. i naèini trista štitiæa od kovanog zlata; za svaki je štitiæ utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuæu zvanu Libanonska šuma.

18. Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga èistim zlatom.

19. Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleæa glava, a s obje strane sjedala bile su ruèice, a kraj ruèica stajala dva lava.

20. Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izraðeno ni u jednom kraljevstvu.

21. Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posuðe u kuæi zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; ništa nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.

22. Kralj je imao taršiško brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake treæe godine dolazilo je taršiško brodovlje donoseæi zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune.

23. Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošæu.

24. Sav je svijet želio vidjeti Salomona i èuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.

25. Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posuðe, haljine, oružje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.

26. Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika; imao je tisuæu i èetiri stotine bojnih kola i dvanaest tisuæa konja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.

27. Salomon je uèinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Šefeli.

28. Salomon je uvozio konje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljaèi uvozili su ih iz Koe za odreðenu svotu.

29. Kola se dovozila iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela; a konj se plaæao po stotinu i pedeset. Tako ih preko nabavljaèa dobivahu svi kraljevi hetitski i aramejski.

Poglavlje 7

1. Bolji je dobar glas nego skupocjeno ulje, i smrtni dan nego dan roðenja.

2. Bolje je iæi u kuæu gdje je žalost nego u kuæu gdje je gozba, jer ondje je kraj svakoga èovjeka, i tko je živ, nek' primi k srcu!

3. Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno.

4. Srce je mudrih ljudi u kuæi žalosti, a srce bezumnih u kuæi veselja.

5. Bolje je poslušati ukor mudra èovjeka negoli slušati hvalospjev luðaka.

6. Jer kao prasak trnja ispod kotla, takav je smijeh luðaka, i to je ispraznost.

7. Jer smijeh od mudraca èini luðaka i veselje kvari srce.

8. Bolji je svršetak stvari nego njezin poèetak i bolja je strpljivost od oholosti.

9. Ne nagli u srdžbu, jer srdžba poèiva u srcu luðaka.

10. Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje.

11. Mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja.

12. Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima.

13. Pogledaj djela Božja; tko može ispraviti što je on iskrivio?

14. U sretan dan uživaj sreæu, a u zao dan razmišljaj: Bog je stvorio jedno kao i drugo - da èovjek ne otkrije ništa od svoje buduænosti.

15. Svašta vidjeh u svojemu ništavnom životu: pravednik propada unatoè svojoj pravednosti, a bezbožnik i dalje živi unatoè svojoj bezbožnosti.

16. Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš?

17. Ne budi preopak i ne budi lud; zašto bi umro prije vremena?

18. Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega.

19. Mudrost mudraca veæu moæ daje gradu nego deset moguænika.

20. Na zemlji nema pravednika koji, èineæi dobro, ne bi nikad sagriješio.

21. I još jedno: nemoj se obazirati na govorkanje; èut æeš možda da te sluga tvoj proklinjao;

22. a zna tvoje srce kako si i ti èesto druge proklinjao.

23. Sve sam to mudrošæu iskušao. Mislio sam da sam mudar, ali mi je mudrost bila nedokuèiva.

24. Ono što jest, daleko je i duboko, tako duboko - tko da i pronaðe?

25. I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opaèinu kao ludost, a ludost kao bezumlje.

26. Otkrih da ima nešto gorèe od smrti - žena, ona je zamka, srce joj je mreža, a ruke okovi; tko je Bogu drag, izmièe joj, a grešnik je njezin sužanj.

27. Eto, to sam sve u svemu otkrio, veli Propovjednik.

28. I još sam tražio, ali bez uspjeha. Naðoh èovjeka - jednog od tisuæu, a žene ne naðoh meðu svima nijedne.

29. Otkrih ovo: Bog stvori èovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke.

Poglavlje 8

1. Tko je kao mudrac? Tko još umije tumaèiti stvari? Mudrost èovjeku razvedruje lice i mijenja njegov namršteni lik.

2. Zato velim: slušaj kraljevu zapovijed zbog Božje zakletve.

3. Ne nagli da je prekršiš: ne budi tvrdoglav kad razlog nije dobar, jer on èini kako mu odgovara.

4. Jer kraljeva je rijeè najjaèa, i tko ga smije pitati: "Što èiniš?"

5. Tko se drži zapovijedi, ne poznaje nevolju, i mudrac zna za vrijeme i sud.

6. Jer postoji vrijeme i sud za sve, i èovjeka veoma tereti nedjelo njegovo

7. jer on ne zna što æe biti; a tko mu može kazati kad æe što biti?

8. Vjetar nitko ne može svladati, niti gospodariti nad danom smrtnim, niti ima odgode u ratu; niti opaèina izbavlja onoga koji je èini.

9. Sve ovo vidjeh pazeæi na sve što se èini pod suncem, kad èovjek vlada nad èovjekom na njegovu nesreæu.

10. Dalje vidjeh kako opake nose na groblje, i ljudi iz svetog mjesta izlaze da ih slave zbog toga što su tako èinili. I to je ispraznost.

11. Kad nema brze osude za zlo djelo, ljudsko je srce sklono èiniti zlo.

12. I grešnik koji èini zlo i sto puta, dugo živi. Ja ipak znam da æe biti sretni oni koji se boje Boga jer ga se boje.

13. Ali opak èovjek neæe biti sretan i neæe produljivati svoje dane ni kao sjena jer se ne boji Boga.

14. Ali je na zemlji ispraznost te pravednike stiže sudbina opakih, a opake sudbina pravednika. Velim: i to je ispraznost.

15. Zato slavim veselje, jer nema èovjeku sreæe pod suncem nego u jelu, pilu i nasladi. I to neka ga prati u njegovoj muci za života koji mu Bog dade pod suncem.

16. Poslije svih napora da dokuèim mudrost, pokušah spoznati što se radi na zemlji. Uistinu, èovjek ne nalazi spokojstva ni danju ni noæu.

17. Promatram cjelokupno djelo Božje: i odista - nitko ne može dokuèiti ono što se zbiva pod suncem. Jer ma koliko se èovjek trudio da otkrije, nikad ne može otkriti. Pa ni mudrac to ne može otkriti, iako misli da zna.

Poglavlje 9

1. Razmišljah o svemu tome i shvatih kako su i pravednici i mudraci, sa djelima svojim, u Božjoj ruci; i èovjek ne razumije ni ljubavi ni mržnje, i njemu su obje ispraznost.

2. Svima je ista kob, pravednomu kao i opakom, èistomu i neèistomu, onomu koji žrtvuje kao i onomu koji ne žrtvuje; jednako dobru kao i grešniku, onomu koji se zaklinje kao i onomu koji se boji zakletve.

3. Najgore je od svega što biva pod suncem ovo: ista je kob svima, ljudsko je srce puno zla, ludost je u srcima ljudi dok žive, a potom se pridružuju mrtvima.

4. Jer onaj tko je meðu živima, ima nade: i živ pas više vrijedi nego mrtav lav.

5. Živi barem znaju da æe umrijeti, a mrtvi ne znaju ništa niti imaju više nagrade, jer se zaboravlja i spomen na njih.

6. Davno je nestalo i njihove ljubavi, i mržnje, i zavisti, i više nemaju udjela ni u èem što biva pod suncem.

7. Zato s radošæu jedi svoj kruh i vesela srca pij svoje vino, jer se Bogu veæ prije svidjelo tvoje djelo.

8. U svako doba nosi haljine bijele i ulja nek' ne ponestane na tvojoj glavi.

9. Uživaj život sa ženom koju ljubiš u sve dane svojega ispraznog vijeka koji ti Bog daje pod suncem, jer to je tvoj udio u životu i u trudu kojim se trudiš pod suncem.

10. I što god nakaniš uèiniti, uèini dok možeš, jer nema ni djela, ni umovanja, ni spoznaje, ni mudrosti u Podzemlju u koje ideš.

11. Osim toga, vidjeh pod suncem: ne dobivaju trku hitri, ni boj hrabri; nema kruha za mudraca, ni bogatstva za razumne, ni milosti za uèene, jer vrijeme i kob sve ih dostiže.

12. Èovjek ne zna svoga èasa: kao ribe ulovljene u podmukloj mreži, i kao ptice u zamku uhvaæene, tako se hvataju sinovi ljudski u vrijeme nevolje koja ih iznenada spopada.

13. Još vidjeh pod suncem i ovu "mudrost" koja mi se uèini velikom:

14. Bi jedan malen grad i u njem malo ljudi, a na nj udari velik kralj, opkoli ga i podiže oko njega velike opsadne tornjeve.

15. Ali se u njemu naðe èovjek siromah mudar koji spasi grad svojom mudrošæu, a poslije se nitko nije sjeæao toga èovjeka.

16. Ipak ja velim: bolja je mudrost nego jakost, ali se ne cijeni mudrost siromaha i ne slušaju njegove rijeèi.

17. Blage se rijeèi mudraca bolje èuju nego vika zapovjednika nad luðacima.

18. Mudrost više vrijedi nego bojno oružje, ali jedan jedini grešnik pokvari mnogo dobra.

1. Zborovoði. Po napjevu "Tijesci". Psalam. Davidov.

2. Jahve, Gospode naš, divno je ime tvoje po svoj zemlji, velièanstvom nebo natkriljuješ!

3. U ustima djece i dojenèadi hvalu si spremio protiv neprijatelja, da postidiš mrzitelja, zlotvora.

4. Gledam ti nebesa, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde što ih uèvrsti -

5. pa što je èovjek da ga se spominješ, sin èovjeèji te ga pohodiš?

6. Ti ga uèini malo manjim od Boga, slavom i sjajem njega okruni.

7. Vlast mu dade nad djelima ruku svojih, njemu pod noge sve podloži:

8. ovce i svakolika goveda, i zvijeri poljske k tome,

9. ptice nebeske i ribe morske, i što god prolazi stazama morskim.

10. Jahve, Gospode naš, divno je ime tvoje po svoj zemlji!