Na 153. dan svjedočimo Salomonovom padu u 1. Kraljevima 11, njegovim prijestupima i nagovještaju podjele kraljevstva. Propovjednik 10-12 zaključuje razmišljanje o životu i mudrosti, podsjećajući nas na neizbježnost smrti i važnost straha od Boga. Psalam 9 jača naše povjerenje u božansku pravdu i poziva nas da hvalimo Njegovu vjernost.
1. Kralj je Salomon - uz kæer faraonovu - volio mnoge žene tuðinke: Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hetitkinje,
2. od svih naroda za koje je Jahve rekao Izraelcima: "Neæete odlaziti k njima i oni neæe dolaziti k vama; oni æe zacijelo okrenuti vaša srca svojim bogovima." Njima se priklonio Salomon svojom ljubavlju.
3. Imao je sedam stotina kneževskih žena i tri stotine inoèa. Njegove su žene zavodile njegovo srce.
4. I kada je Salomon ostario, njegove su mu žene okrenule srce prema drugim bogovima, i srce njegovo nije više potpuno pripadalo Jahvi kao što je pripadalo srce njegova oca Davida.
5. Salomon je išao za Aštartom, boginjom Sidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca.
6. Èinio je ono što ne bijaše pravo u oèima Jahvinim i nije se sasvim pokoravao Jahvi kao što se pokoravao njegov otac David.
7. Tako sagradi Salomon uzvišicu Kemošu, sramoti Moaba, na gori istoèno od Jeruzalema, i Milkomu, sramoti Amonaca.
8. To uèini za sve svoje žene tuðinke, koje su prinosile kad i žrtve svojim bogovima.
9. Jahve se razgnjevi na Salomona jer je okrenuo srce svoje od Jahve, Boga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio
10. i koji mu je baš tada zabranio štovati druge bogove, ali on nije održao te zapovijedi.
11. Tada Jahve reèe Salomonu: "Kada je tako s tobom te ne držiš moga Saveza i naredaba koje sam ti dao, ja æu sigurno oduzeti od tebe kraljevstvo i dat æu ga jednom od tvojih slugu.
12. Ali neæu to uèiniti za tvoga života, zbog oca tvojega Davida; uzet æu ga iz ruke tvoga sina.
13. Ipak neæu od njega uzeti svega kraljevstva: ostavit æu jedno pleme tvome sinu, zbog sluge mojega Davida, zbog Jeruzalema koji izabrah."
14. Tada diže Jahve protivnika Salomonu: Edomca Hadada, iz kraljevske kuæe Edomaca.
15. Jer kada je David tukao Edomce i kad je Joab, vojskovoða, otišao da pokopa ubijene i dao pogubiti sve muškarce u Edomu -
16. Joab i sav Izrael ostadoše ondje šest mjeseci dok nisu istrijebili sve muškarce u Edomu -
17. Hadad je utekao u Egipat s Edomcima koji bijahu u službi njegova oca. Hadad je bio tada mladi djeèak.
18. Otišli su iz Midjana i stigli u Paran. Poveli su sa sobom ljude iz Parana i otišli u Egipat pred faraona, kralja Egipta, koji mu dade kuæu, odredi mu hranu i dodijeli zemlje.
19. Hadad je stekao veliku milost u faraona, koji mu dade sestru svoje žene, sestru velike kneginje Tafnese.
20. Sestra Tafnesina rodi mu sina Genubata, koga Tafnesa odgoji u kraljevskoj palaèi, i Genubat je ostao u palaèi meðu faraonovom djecom.
21. Kada je Hadad doznao u Egiptu da je David poèinuo kod svojih otaca i da je vojskovoða Joab umro, reèe faraonu: "Dopusti mi da odem u svoju zemlju!"
22. Faraon mu reèe: "Što ti nedostaje u mene te želiš poæi u svoju zemlju?" A on mu odgovori: "Ništa, ali me pusti da odem!" [25b] To je bilo zlo što ga je uèinio Hadad: mrzio je Izraela i vladao je Edomom.
23. Bog je protiv Salomona podigao protivnika mu Rezona, sina Elijadova, koji je pobjegao od svoga gospodara Hadadezera, kralja sopskoga;
24. Rezon je skupio ljude oko sebe i postao im èetovoða kada ih David ubijaše. Rezon zauze Damask, ondje se nastani i zavlada Damaskom.
25. [25a] On je bio protivnik Izraelov za života Salomonova.
26. Jeroboam bijaše sin Efraæanina Nebata, iz Sareda, a majka mu bijaše udovica imenom Serva. On je bio u službi Salomonovoj i podigao je ruku protiv kralja.
27. Evo razloga njegove pobune. Salomon je gradio Milo da zatrpa kosinu u gradu Davida, oca svoga.
28. Taj Jeroboam bijaše valjan èovjek; Salomon opazi kako se mladi èovjek prihvaæa posla i postavi ga nad svom rabotom kuæe Josipove.
29. Tada se dogodi te Jeroboam ode iz Jeruzalema, i na putu ga susrete prorok Ahija iz Šila, ogrnut novim plaštem; bijahu sami njih dvojica u polju.
30. Ahija uze novi plašt koji je imao na sebi i razdrije ga na dvanaest komada.
31. I reèe Jeroboamu: "Uzmi sebi deset komada, jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Evo æu istrgnuti kraljevstvo iz ruke Salomonove i dat æu tebi deset plemena.
32. On æe imati jedno pleme, zbog sluge mojega Davida i Jeruzalema, grada koji sam izabrao izmeðu svih plemena Izraelovih.
33. To je zato što me ostavio i poklonio se Aštarti, boginji Sidonaca, Kemošu, bogu moapskom, i Milkomu, bogu Amonaca, i ne hodi više mojim putovima; ne èini što je pravo u mojim oèima, niti izvršava moje zakone i naredbe kao što je èinio njegov otac David.
34. Ali mu neæu iz ruke uzeti sve kraljevstvo, jer sam ga postavio knezom za sveg njegova života, zbog sluge svoga Davida, koga sam izabrao i koji je držao moje zapovijedi i moje zakone.
35. Ali æu uzeti kraljevstvo iz ruke njegova sina i tebi æu ga dati, to jest deset plemena.
36. A njegovu æu sinu ostaviti jedno pleme da moj sluga David ima uvijek svjetiljku preda mnom u Jeruzalemu, gradu koji sam izabrao sebi da u njemu stoluje Ime moje.
37. Tebe æu uzeti da kraljuješ nad svim što budeš želio i da budeš kralj nad Izraelom.
38. Ako budeš poslušao sve što ti zapovjedim i stupao budeš putovima mojim te èinio što je pravedno u oèima mojim držeæi moje zakone i zapovijedi moje, kako je to èinio moj sluga David, tada æu ja biti s tobom i sagradit æu ti trajan dom, kao što sam sagradio Davidu, i dat æu ti Izraela.
39. Ponizit æu potomke Davidove; ali ne zauvijek.'"
40. Salomon je zato tražio da ubije Jeroboama, ali on pobježe u Egipat k Šišaku i ostade u Egiptu do smrti Salomonove.
41. Ostala povijest Salomonova, sve što je uèinio i njegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijesti Salomonove?
42. A kraljevaše Salomon u Jeruzalemu nad svim Izraelom èetrdeset godina.
43. Onda poèinu Salomon kod otaca svojih i bi sahranjen u Davidovu gradu, a njegov sin Roboam zakralji se namjesto njega.
Preuzmite vodič sa svim štivima organiziranim po danima i pratite svoj napredak tijekom godine.
1. Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jaèe je od mudrosti i èasti.
2. Mudrac kroèi pravim putem, a luðak krivim.
3. Dovoljno je da luðak poðe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud.
4. Ako se na te digne vladaoèev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost spreèava velike grijehe.
5. Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca:
6. ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje.
7. Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge.
8. Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija.
9. Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati.
10. Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh.
11. Ako zmija ujede prije èaranja, ništa onda opèaratelj ne koristi.
12. Pune su miline rijeèi iz usta mudraca, a bezumnika upropašæuju njegove usne.
13. On poèinje svoje besjede ludošæu i svršava ih potpunim bezumljem.
14. Luðak previše govori: èovjek ne poznaje buduænost, i tko mu može kazati što æe poslije njega biti?
15. Luðake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad.
16. Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se veæ ujutro goste.
17. Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju.
18. S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuæa.
19. Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve.
20. Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer æe ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati.
1. Baci kruh svoj na vodu i naæi æeš ga poslije mnogo vremena.
2. Podijeli sedmorici ili osmorici, jer ne znaš kakvo æe zlo zadesiti zemlju.
3. Kad se oblaci napune kišom, prosiplju je na zemlju, a padne li drvo na jug ili na sjever, svejedno: gdje padne, ondje i ostaje.
4. Tko pazi na vjetar, ne sije, i tko gleda na oblake, ne žanje.
5. Kao što ne znaš koji je put vjetru ni kako postaju kosti u utrobi trudne žene, tako ne znaš ni djela Boga koji sve tvori.
6. Ujutro sij svoje sjeme, a naveèer nek' ti ruka ne poèiva. Jer ne znaš da li æe biti bolje ovo ili ono, ili æe oboje biti jednako dobro.
7. Ljupka je svjetlost i ugodno je oèima vidjeti sunce.
8. Ali ako èovjek živi i mnogo godina, neka se uvijek veseli, a neka se sjeti da æe tamnih dana biti mnogo. Ispraznost je sve što æe doæi.
9. Zato se raduj, mladiæu, za svoje mladosti, i veseli se u danima svoga mladenaštva; idi putovima svoga srca i slijedi želje svojih oèiju; ali znaj da æe ti za sve to suditi Bog.
10. Ukloni dakle jad iz svoga srca i udalji bol od svojega tijela. Ali je isprazna i mladost i doba tamnih kosa.
1. I sjeæaj se svoga Stvoritelja u danima svoje mladosti prije nego doðu zli dani i prispiju godine kad æeš reæi: "Ne mile mi se."
2. Prije nego potamni sunce i svjetlost, mjesec i zvijezde, i vrate se oblaci iza kiše.
3. U dan kad zadrhte èuvari kuæe i pognu se junaci, i dosaðuju se mlinarice jer ih je premalo, i potamne oni koji gledaju kroz prozore;
4. kad se zatvore ulièna vrata, oslabi šum mlina, kad utihne pjev ptice i zamru zvuci pjesme.
5. Kad je put uzbrdo muka i svaki izlazak prijetnja; a badem je u cvatu, i skakavac ne skaèe više, i koprov plot puca, jer èovjek ide u svoj vjeèni dom! A narikaèe veæ se kreæu ulicama.
6. Prije nego se prekine srebrna vrpca i zlatna se svjetiljka razbije i razlupa se vrè na izvoru i slomi toèak na bunaru;
7. i vrati se prah u zemlju kao što je iz nje i došao, a duh se vrati Bogu koji ga je dao.
8. Ispraznost nad ispraznostima, veli Propovjednik, sve je ispraznost.
9. A osim toga što je sam Propovjednik bio mudar, on je i narod uèio mudrosti te je odmjerio, ispitao i sastavio mnogo mudrih izreka.
10. Ujedno se Propovjednik trudio pronaæi prikladne rijeèi i izravno izraziti istinu.
11. Besjede su mudrih ljudi kao ostani i kao pobodeni kolci: pastir se njima služi na dobro svojega stada.
12. I na kraju, sine moj, znaj da je neizmjerno mnogo truda potrebno da se napiše knjiga i da mnogo uèenje umara tijelo.
13. Èujmo svemu završnu rijeè: "Boj se Boga, izvršuj njegove zapovijedi, jer - to je sav èovjek."
14. Jer sva æe skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud.
Preuzmite vodič sa svim štivima organiziranim po danima i pratite svoj napredak tijekom godine.
1. Zborovoði. Po napjevu "Umri za sina". Psalam. Davidov. $ALEF
2. Slavim te, Jahve, svim srcem svojim, ispovijedam sva èudesna djela tvoja.
3. Radujem se i klièem tebi, pjevam imenu tvome, Svevišnji! $BET
4. Dušmani moji natrag krenuše, padoše i pred licem tvojim pogiboše.
5. Jer ti se zauze za moje pravo i parbu moju, ti sjede na prijesto - sudac pravedan: $GIMEL
6. ti pokara pogane, pogubi bezbošca, ime im izbrisa dovijeka.
7. Dušmani klonuše, smrvljeni zauvijek, ti im gradove razori - nesta im spomena. $HE
8. Ali Jahve dovijeka stoluje, postavi prijesto svoj da sudi:
9. sam po pravdi sudi krug zemaljski, izreèe pucima osudu pravednu. $VAU
10. Jahve je tvrðava tlaèenom, tvrðava spasa u danima tjeskobe.
11. Nek' se uzdaju u te koji znaju ime tvoje, jer ne ostavljaš onih što ljube tebe, o Jahve. $ZAJIN
12. Pjevajte Jahvi koji prebiva na Sionu, razglašujte meðu pucima djela njegova,
13. jer ih se spomenu kao osvetnik krvi i siromaškog jauka ne zaboravi. $HET
14. Smiluj mi se, Jahve: pogledaj nevolju u koju me vrgoše neprijatelji moji, od vrata smrti izbavi me
15. da naviještam sve hvale tvoje na vratima kæeri Sionske, da radostan klièem zbog spasenja tvoga. $TET
16. Pogani padoše u jamu koju sami iskopaše, zamka koju potajno staviše uhvati nogu njihovu.
17. Jahve se iskaza i sud održa; grešnik se spleo u djela svoja. $JOD
18. Nek' grešnici odu u Podzemlje, svi pogani što zaboraviše Boga. $KAF
19. Jer siromah neæe pasti u zaborav zauvijek, ufanje ubogih neæe biti zaludu dovijeka.
20. Ustani, Jahve, da se ne osili èovjek, nek' pogani budu osuðeni pred tobom!
21. Strah im, o Jahve, utjeraj, nek' spoznaju pogani da su smrtnici!
Preuzmite vodič sa svim štivima organiziranim po danima i pratite svoj napredak tijekom godine.
"Procuremos servir ao Senhor com todo o coração e com toda a vontade." São Padre Pio de Pietrelcina
