Biblija u jednoj godini.

Na 317. dan, Luka 11-12 nam predstavlja pouke o molitvi, velikodušnosti i pripremi za dolazak Božjeg Kraljevstva. Izreke 26:7-9 nadopunjuju ovo poukama o dosljednom djelovanju, integritetu i praktičnoj mudrosti suočeni sa svakodnevnim izazovima i odgovornostima.

Poglavlje 11

1. Jednom je Isus na nekome mjestu molio. Èim presta, reèe mu jedan od uèenika: "Gospodine, nauèi nas moliti kao što je i Ivan nauèio svoje uèenike."

2. On im reèe: "Kad molite, govorite: 'Oèe! Sveti se ime tvoje! Doði kraljevstvo tvoje!

3. Kruh naš svagdanji daji nam svaki dan!

4. I otpusti nam grijehe naše: ta i mi otpuštamo svakom dužniku svojem! I ne uvedi nas u napast!'"

5. I reèe im: "Tko to od vas ima ovakva prijatelja? Poðe k njemu o ponoæi i rekne mu: 'Prijatelju, posudi mi tri kruha.

6. Prijatelj mi se s puta svratio te nemam što staviti preda nj!'

7. A onaj mu iznutra odgovori: 'Ne dosaðuj mi! Vrata su veæ zatvorena, a djeèica sa mnom u postelji. Ne mogu ustati da ti dadnem...'

8. Kažem vam: ako i ne ustane da mu dadne zato što mu je prijatelj, ustat æe i dati mu što god treba zbog njegove bezoènosti."

9. "I ja vama kažem: Ištite i dat æe vam se! Tražite i naæi æete! Kucajte i otvorit æe vam se!

10. Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu tko kuca, otvorit æe se."

11. "A koji je to otac meðu vama: kad ga sin zaište ribu, zar æe mu mjesto ribe zmiju dati?

12. Ili kad zaište jaje, zar æe mu dati štipavca?

13. Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li æe više Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji ga zaištu!"

14. I istjerivaše ðavla koji bijaše nijem. Kad iziðe ðavao, progovori njemak. I mnoštvo se divilo.

15. A neki od njih rekoše: "Po Beelzebulu, poglavici ðavolskom, izgoni ðavle!"

16. A drugi su iskušavajuæi ga, tražili od njega kakav znak s neba.

17. Ali on, znajuæi njihove misli, reèe im: "Svako kraljevstvo u sebi razdijeljeno opustjet æe i kuæa æe na kuæu pasti.

18. Ako je dakle Sotona u sebi razdijeljen, kako æe opstati kraljevstvo njegovo? Jer vi kažete da ja po Beelzebulu izgonim ðavle.

19. Ako dakle ja po Beelzebulu izgonim ðavle, po kome ih vaši sinovi izgone? Zato æe vam oni biti suci.

20. Ali ako ja prstom Božjim izgonim ðavle, zbilja je došlo k vama kraljevstvo Božje."

21. "Dokle god jaki i naoružani èuva svoj stan, u miru je sav njegov posjed.

22. Ali ako doðe jaèi od njega, svlada ga i otme mu sve njegovo oružje u koje se uzdao, a plijen razdijeli."

23. "Tko nije sa mnom, protiv mene je. I tko sa mnom ne sabire, rasipa."

24. "Kad neèisti duh iziðe iz èovjeka, luta bezvodnim mjestima tražeæi spokoja. Kad ga ne naðe, rekne: 'Vratit æu se u kuæu odakle iziðoh.'

25. Došavši, naðe je pometenu i ureðenu.

26. Tada ode i uzme sa sobom sedam drugih duhova, gorih od sebe, te uðu i nastane se ondje. Na kraju bude onomu èovjeku gore nego na poèetku."

27. Dok je on to govorio, povika neka žena iz mnoštva: "Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao!"

28. On odgovori: "Još blaženiji oni koji slušaju rijeè Božju i èuvaju je!"

29. Kad je nagrnulo mnoštvo, poèe im Isus govoriti: "Naraštaj ovaj naraštaj je opak. Znak traži, ali mu se znak neæe dati doli znak Jonin.

30. Doista, kao što je Jona bio znak Ninivljanima, tako æe biti i Sin Èovjeèji ovomu naraštaju."

31. "Kraljica æe Juga ustati na Sudu s ljudima ovog naraštaja i osuditi ih jer je s krajeva zemlje došla èuti mudrost Salomonovu, a evo ovdje i više od Salomona!

32. Ninivljani æe ustati na Sudu s ovim naraštajem i osuditi ga jer se obratiše na propovijed Joninu, a evo ovdje i više od Jone!"

33. "Nitko ne užiže svjetiljku da je stavi u zakutak ili pod posudu, nego na svijeænjak da oni koji ulaze vide svjetlost.

34. Oko je svjetiljka tvomu tijelu. Kad ti je oko bistro, sve ti je tijelo svijetlo. A kad je ono nevaljalo, i tijelo ti je tamno.

35. Pazi dakle da svjetlost koja je u tebi ne bude tamna.

36. Ako ti dakle sve tijelo bude svijetlo, bez djeliæa tame, bit æe posve svijetlo, kao kad te svjetiljka svojim sjajem rasvjetljuje."

37. Dok je on govorio, pozva ga neki farizej k sebi na objed. On uðe i priðe k stolu.

38. Vidjevši to, farizej se zaèudi što se Isus prije objeda ne opra.

39. A Gospodin mu reèe: "Da, vi farizeji èistite vanjštinu èaše u zdjele, a nutrina vam je puna grabeža i pakosti.

40. Bezumnici! Nije li onaj koji naèini vanjštinu naèinio i nutrinu.

41. Nego, dajte za milostinju ono iznutra i gle - sve vam je èisto."

42. "Ali jao vama, farizeji! Namirujete desetinu od metvice i rutvice i svake vrste povræa, a ne marite za pravednost i ljubav Božju. Ovo je trebalo èiniti, a ono ne zanemariti."

43. "Jao vama farizeji! Volite prvo sjedalo u sinagogama i pozdrave na trgovima.

44. Jao vama! Vi ste kao nezamjetljivi grobovi po kojima ljudi ne znajuæi hode."

45. Nato æe neki zakonoznanac: "Uèitelju, tako govoreæi i nas vrijeðaš."

46. A on reèe: "Jao i vama, zakonoznanci! Tovarite na ljude terete nepodnosive, a sami ni da ih se jednim prstom dotaknete."

47. "Jao vama! Podižete spomenike prorocima, a vaši ih oci ubiše.

48. Zato ste svjedoci i sumišljenici djela svojih otaca: oni ih ubiše, a vi spomenike podižete!

49. Zbog toga i kaza Mudrost Božja: 'Poslat æu k njima proroke i apostole. Neke æe poubijati i prognati -

50. da se od ovog naraštaja zatraži krv svih proroka prolivena od postanka svijeta,

51. od krvi Abelove do krvi Zaharije, koji je pogubljen izmeðu žrtvenika i svetišta.' Da, kažem vam, tražit æe se od ovoga naraštaja!"

52. "Jao vama, zakonoznanci! Uzeste kljuè znanja: sami ne uðoste, a sprijeèiste one koji htjedoše uæi."

53. Kad Isus izaðe odande, stadoše pismoznanci i farizeji žestoko na nj navaljivati i postavljati mu mnoga pitanja

54. vrebajuæi na nj, ne bi li štogod ulovili iz njegovih usta.

Poglavlje 12

1. Kad se uto skupilo mnoštvo, tisuæe i tisuæe, te su jedni druge gazili, poèe Isus govoriti najprije svojim uèenicima: "Èuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja.

2. Ništa nije skriveno što se neæe otkriti ni tajno što se neæe saznati.

3. Naprotiv, sve što u tami rekoste, na svjetlu æe se èuti; i što ste po skrovištima u uho šaptali, propovijedat æe se po krovovima."

4. "A kažem vama, prijateljima svojim: ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a nakon toga nemaju više što uèiniti.

5. Pokazat æu vam koga vam se bojati: onoga se bojte koji pošto ubije, ima moæ baciti u pakao. Da, velim vam, njega se bojte!

6. Ne prodaje li se pet vrapèiæa za dva novèiæa? Pa ipak ni jednoga od njih Bog ne zaboravlja.

7. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se! Vredniji ste nego mnogo vrabaca!"

8. "A kažem vam: tko se god prizna mojim pred ljudima, i Sin Èovjeèji priznat æe se njegovim pred anðelima Božjim.

9. A tko mene zanijeèe pred ljudima, bit æe zanijekan pred anðelima Božjim."

10. "I tko god rekne rijeè na Sina Èovjeèjega, oprostit æe mu se. Ali tko pohuli protiv Duha Svetoga, neæe mu se oprostiti."

11. "Nadalje, kad vas budu dovodili pred sinagoge i poglavarstva i vlasti, ne budite zabrinuti kako æete se ili èime braniti, što li reæi!

12. Ta Duh Sveti pouèit æe vas u taj èas što valja reæi."

13. Tada mu netko iz mnoštva reèe: "Uèitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu."

14. Nato mu on reèe: "Èovjeèe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?"

15. I dometnu im: "Klonite se i èuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje."

16. Kaza im i prispodobu: "Nekomu bogatu èovjeku obilno urodi zemlja

17. pa u sebi razmišljaše: 'Što da uèinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.'

18. I reèe: 'Evo što æu uèiniti! Srušit æu svoje žitnice i podignuti veæe pa æu ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja.

19. Tada æu reæi duši svojoj: dušo, evo imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Poèivaj, jedi, pij, uživaj!'

20. Ali Bog mu reèe: 'Bezumnièe! Veæ noæas duša æe se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, èije æe biti?'

21. Tako biva s onim koji sebi zgræe blago, a ne bogati se u Bogu."

22. Zatim reèe svojim uèenicima: "Zato vam kažem: ne budite zabrinuti za život: što æete jesti; ni za tijelo: u što æete se obuæi.

23. Ta život je vredniji od jela i tijelo od odijela.

24. Promotrite gavrane! Ne siju niti žanju, nemaju spremišta ni žitnice, pa ipak ih Bog hrani. Koliko li ste vi vredniji od ptica!

25. A tko od vas zabrinutošæu može svojemu stasu dodati lakat?

26. Ako dakle ni ono najmanje ne možete, što ste onda za ostalo zabrinuti?

27. Promotrite ljiljane, kako niti predu niti tkaju, a kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih.

28. Pa ako travu koja je danas u polju, a sutra se u peæ baca Bog tako odijeva, koliko li æe više vas, malovjerni!"

29. "Zato i vi: ne tražite što æete jesti, što piti. Ne uznemirujte se!

30. Ta sve to traže pogani ovoga svijeta. Otac vaš zna da vam je sve to potrebno.

31. Nego, tražite kraljevstvo njegovo, a to æe vam se nadodati!"

32. "Ne boj se, stado malo: svidjelo se Ocu vašemu dati vam Kraljevstvo."

33. "Prodajte što god imate i dajte za milostinju! Naèinite sebi kese koje ne stare, blago nepropadljivo na nebesima, kamo se kradljivac ne približava i gdje moljac ne rastaèe.

34. Doista, gdje vam je blago, ondje æe vam i srce biti."

35. "Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene,

36. a vi slièni ljudima što èekaju gospodara kad se vraæa sa svadbe da mu odmah otvore èim stigne i pokuca.

37. Blago onim slugama koje gospodar, kada doðe, naðe budne! Zaista, kažem vam, pripasat æe se, posaditi ih za stol pa æe pristupiti i posluživati ih.

38. Pa doðe li o drugoj ili o treæoj straži i naðe ih tako, blago njima!"

39. "A ovo znajte: kad bi domaæin znao u koji èas kradljivac dolazi, ne bi dao prokopati kuæe.

40. I vi budite pripravni jer u èas kad i ne mislite Sin Èovjeèji dolazi."

41. Nato æe Petar: "Gospodine, govoriš li tu prispodobu samo za nas ili i za sve?"

42. Reèe Gospodin: "Tko li je onaj vjerni i razumni upravitelj što æe ga gospodar postaviti nad svojom poslugom da im u pravo vrijeme daje obrok?

43. Blago onome sluzi kojega gospodar kada doðe, naðe da tako radi.

44. Uistinu, kažem vam, postavit æe ga nad svim imanjem svojim."

45. "No rekne li taj sluga u srcu: 'Okasnit æe gospodar moj' pa stane tuæi sluge i sluškinje, jesti, piti i opijati se,

46. doæi æe gospodar toga sluge u dan u koji mu se ne nada i u èas u koji i ne sluti; rasjeæi æe ga i dodijeliti mu udes meðu nevjernicima."

47. "I onaj sluga što je znao volju gospodara svoga, a nije bio spreman ili nije uèinio po volji njegovoj, dobit æe mnogo udaraca.

48. A onaj koji nije znao, ali je uèinio što zaslužuje udarce, dobit æe malo udaraca. Kome je god mnogo dano, od njega æe se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, više æe se od njega iskati."

49. "Oganj doðoh baciti na zemlju pa što hoæu ako je veæ planuo!

50. Ali krstom mi se krstiti i kakve li muke za me dok se to ne izvrši!"

51. "Mislite li da sam došao mir dati na zemlji? Nipošto, kažem vam, nego razdjeljenje.

52. Ta bit æe odsada petorica u jednoj kuæi razdijeljena: razdijelit æe se trojica protiv dvojice i dvojica protiv trojice -

53. otac protiv sina i sin protiv oca, mati protiv kæeri i kæi protiv matere, svekrva protiv snahe i snaha protiv svekrve."

54. Zatim je govorio mnoštvu: "Kad opazite da se oblak diže na zapadu, odmah kažete: 'Kiša æe!' I bude tako.

55. Kad zapuše južnjak, kažete: 'Bit æe vruæine!' I bude.

56. Licemjeri! Lice zemlje i neba umijete rasuditi, kako onda ovo vrijeme ne rasuðujete?"

57. "Zašto sami od sebe ne sudite što je pravo?

58. Kad s protivnikom ideš glavaru, na putu sve uloži da ga se oslobodiš pa te ne odvuèe k sucu. Sudac æe te predati izvršitelju, a izvršitelj baciti u tamnicu.

59. Kažem ti: neæeš iziæi odande dok ne isplatiš do posljednjega novèiæa."

7. Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumnièkim.

8. Kamen za praæku vezuje tko bezumnom iskazuje èast.

9. Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika.