Jeremija, 52

1. Sidkiji je bila dvadeset i jedna godina kad se zakraljio, a kraljevao je jedanaest godina u Jeruzalemu. Materi mu bijaše ime Hamitala, kæerka Jeremije, i bila je iz Libne.

1. Filius viginti et unius anni erat Sedecias, cum regnare coepisset, et undecim annis regnavit in Ierusalem; et nomen matris eius Amital filia Ieremiae de Lobna.

2. Èinio je što je zlo u oèima Jahvinim, sve kao što je èinio Jojakin.

2. Et fecit malum in oculis Domini iuxta omnia, quae fecerat Ioachim,

3. To je zadesilo Jeruzalem zbog gnjeva Jahvina; Jahve ih napokon i odbaci ispred lica svoga. Sidkija se pobunio protiv babilonskog kralja.

3. quoniam furor Domini erat in Ierusalem et in Iuda, usquequo proiceret eos a facie sua. Et recessit Sedecias a rege Babylonis.

4. Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem. Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom.

4. Factum est autem in anno nono regni eius, in mense decimo decima mensis, venit Nabuchodonosor rex Babylonis, ipse et omnis exercitus eius, adversus Ierusalem; et obsederunt eam et aedificaverunt contra eam munitiones in circuitu.

5. Grad osta opkoljen sve do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja.

5. Et fuit civitas obsessa usque ad undecimum annum regis Sedeciae.

6. Devetoga dana èetvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,

6. Mense autem quarto, nona mensis, obtinuit fames in civitate, et non erant alimenta populo terrae.

7. neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici pobjegoše noæu kroz vrata izmeðu dva zida nad Kraljevskim vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenuše putem prema Arabi.

7. Et dirupta est civitas, et omnes viri bellatores fugerunt exieruntque de civitate nocte per viam portae, quae est inter duos muros et ducit ad hortum regis, Chaldaeis obsidentibus urbem in gyro, et abierunt per viam, quae ducit in Arabam.

8. Kaldejske èete nagnuše za njim u potjeru i sustigoše Sidkiju na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala.

8. Persecutus est autem Chaldaeorum exercitus regem, et apprehenderunt Sedeciam in campestribus Iericho, et omnis comitatus eius diffugit ab eo.

9. I Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu, u zemlji hamatskoj, pred kralja babilonskog, koji mu izreèe presudu.

9. Cumque comprehendissent regem, adduxerunt eum ad regem Babylonis in Rebla, quae est in terra Emath; et locutus est ad eum iudicia.

10. Pokla Sidkijine sinove pred njegovim oèima, pobi u Ribli sve Judine knezove;

10. Et iugulavit rex Babylonis filios Sedeciae in oculis eius, sed et omnes principes Iudae occidit in Rebla;

11. Sidkiji iskopa oèi i okova ga verigama i odvede u Babilon, gdje ga je držao u tamnici sve do smrti njegove.

11. et oculos Sedeciae eruit et vinxit eum compedibus et adduxit eum rex Babylonis in Babylonem et posuit eum in domo carceris usque ad diem mortis eius.

12. Desetoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog - uðe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže.

12. In mense autem quinto, decima mensis, ipse est annus nonus decimus Nabuchodonosor regis Babylonis, venit Nabuzardan princeps satellitum, qui stabat coram rege Babylonis, in Ierusalem.

13. On zapali Dom Jahvin, kraljevski dvor i sve kuæe u Jeruzalemu, osobito kuæe uglednika;

13. Et incendit domum Domini et domum regis; et omnes domos Ierusalem et omnem domum magnam igni combussit;

14. kaldejske èete, pod zapovjednikom tjelesne straže, razoriše zidine oko Jeruzalema.

14. et totum murum Ierusalem per circuitum destruxit cunctus exercitus Chaldaeorum, qui erat cum magistro satellitum.

15. Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže, odvede u sužanjstvo ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu svjetinu.

15. De pauperibus autem populi et de reliquo vulgo, quod remanserat in civitate, et de perfugis, qui transfugerant ad regem Babylonis, et superfluos artificum transtulit Nabuzardan princeps satellitum.

16. Neke od malih ljudi Nebuzaradan ostavi u zemlji kao vinogradare i ratare.

16. De pauperibus vero terrae reliquit Nabuzardan princeps satellitum in vinitores et in agricolas.

17. Kaldejci razbiše tuèane stupove u Domu Jahvinu, podnožja i mjedeno more u Domu Jahvinu, i tuè odniješe u Babilon.

17. Columnas quoque aereas, quae erant in domo Domini, et bases et mare aereum, quod erat in domo Domini, confregerunt Chaldaei et tulerunt omne aes eorum in Babylonem.

18. Uzeše i lonce, lopate, noževe, posudice i uopæe sav tuèani pribor koji se upotrebljavao za bogoslužja.

18. Et lebetes et vatilla et cultros et phialas et mortariola et omnia vasa aerea, quae in ministerio fuerant, tulerunt;

19. Zapovjednik uze i umivaonice, kadionice, škropionice, lonce, svijeænjake, zdjele, žrtvene pehare, uopæe sve što bijaše od zlata i srebra,

19. et pelves et thymiamateria et phialas et lebetes et candelabra et mortaria et cyathos, quotquot aurea aurea, et quotquot argentea argentea, tulit magister satellitum;

20. dva stupa, jedno more i dvanaest tuèanih volova pod morem, podnožja što je kralj Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije moguæe procijeniti koliko je tuèa bilo u svim tim predmetima.

20. columnas duas et mare unum et vitulos duodecim aereos, qui erant subtus basi, quam fecerat rex Salomon domui Domini. Non erat pondus aeris omnium horum vasorum.

21. Prvi stup bijaše visok osamnaest lakata - obuhvatiti ga je mogao konop od dvanaest lakata - bijaše èetiri prsta debeo, a šupalj.

21. De columnis autem, decem et octo cubiti altitudinis erant in columna una, et funiculus duodecim cubitorum circuibat eam; porro grossitudo eius quattuor digitorum, et intrinsecus cava erat.

22. Imao je glavicu od tuèa, visoku pet lakata; i obvijaše je oplet i mogranji, a sve od tuèa. Takav je bio i drugi stup.

22. Et capitella super utramque aerea: altitudo capitelli unius quinque cubitorum, et retiacula et malogranata super capitellum in circuitu omnia aerea; similiter columnae secundae.

23. A devedeset i šest šipaka slobodno je visjelo. Sve u svemu bijaše oko sto šipaka u tom opletu.

23. Et malogranata nonaginta sex dependentia; omnia malogranata centum super retiacula in circuitu.

24. Zapovjednik je straže odveo sveæenièkog poglavara Seraju, drugog sveæenika, Sefaniju, i tri èuvara praga.

24. Et tulit magister satellitum Saraiam sacerdotem primum et Sophoniam sacerdotem secundum et tres custodes vestibuli.

25. Iz grada je odveo jednog dvorjanina, vojnièkog zapovjednika, sedam ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novaèio puk te šezdeset puèana koji se takoðer zatekoše u gradu.

25. Et de civitate tulit eunuchum unum, qui erat praepositus super viros bellatores, et septem viros de his, qui videbant faciem regis, qui inventi sunt in civitate, et scribam principis militum, qui ex populo terrae probabat tirones, et sexaginta viros de populo terrae, qui inventi sunt in medio civitatis.

26. Zapovjednik tjelesne straže Nebuzaradan odvede ih pred kralja babilonskog u Riblu.

26. Tulit autem eos Nabuzardan magister satellitum et duxit eos ad regem Babylonis in Rebla;

27. I kralj babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne grude.

27. et percussit eos rex Babylonis et interfecit eos in Rebla in terra Emath. Et translatus est Iuda de terra sua.

28. Evo broja ljudstva što ga Nabukodonozor odvede u sužanjstvo: sedme godine tri tisuæe i dvadeset tri Judejca;

28. Iste est populus, quem transtulit Nabuchodonosor: in anno septimo, Iudaeos tria millia et viginti tres;

29. osamnaeste godine Nabukodonozorove osamsto trideset i dvije osobe iz Jeruzalema;

29. in anno octavo decimo Nabuchodonosor de Ierusalem animas octingentas triginta duas;

30. dvadeset i treæe godine Nabukodonozorove, Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže, odvede sedam stotina èetrdeset i pet Judejaca. U svemu: èetiri tisuæe i šest stotona osoba.

30. in anno vicesimo tertio Nabuchodonosor transtulit Nabuzardan magister satellitum animas Iudaeorum septingentas quadraginta quinque; omnes ergo animae quattuor milia sescentae.

31. A trideset i sedme godine otkako je zasužnjen judejski kralj Jojakin, dvadeset i petoga dana dvanaestoga mjeseca, babilonski kralj Evil Merodak u prvoj godini svoje vladavine pomilova judejskoga kralja Jojakina i pusti ga iz tamnice.

31. Et factum est in tricesimo septimo anno transmigrationis Ioachin regis Iudae, duodecimo mense vicesima quinta mensis, elevavit Evilmerodach rex Babylonis, ipso anno regni sui, caput Ioachin regis Iudae; et eduxit eum de domo carceris.

32. Ljubezno je s njim razgovarao i stolicu mu postavio više nego drugim kraljevima koji bijahu s njim u Babilonu.

32. Et locutus est cum eo bona et posuit thronum eius super thronos regum, qui erant secum in Babylone.

33. Jojakin je odložio svoje tamnièke haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega svoga vijeka.

33. Et mutavit vestimenta carceris eius, et comedebat panem coram eo semper cunctis diebus vitae suae.

34. Do kraja njegova života, sve do smrti, babilonski mu je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdržavanje.

34. Et cibaria eius, cibaria perpetua dabantur ei a rege Babylonis statuta per singulos dies, usque ad diem mortis suae, cunctis diebus vitae eius.