Baruh, 6

0.

0. Exemplum epistulae, quam mi sit Ieremias ad abducendos cap tivos in Babyloniam a rege Babyloniorum, ut nuntiaret illis secundum quod praeceptum est ei a Deo.

1. Mnoge su nam i velike darove darovali Zakon, Proroci i ostali Pisci koji su slijedili iza njih. Zato valja pohvaliti Izraela zbog naobrazbe i mudrosti. Ali nije dovoljno da se ljudi sami nauèe knjizi,

1. Propter peccata, quae peccastis ante Deum, abducemini in Babyloniam captivi a Nabuchodonosor rege Babyloniorum.

2. Tko æe izbrojiti pijesak morski i kaplje kišne i dane vjeènosti?

2. Ingressi itaque in Babylonem, eritis illic annis pluribus et tempus longum usque ad generationes septem; post hoc autem educam vos inde cum pace.

3. Tko æe istražiti nebesku visinu, zemaljsku širinu i dubinu bezdana?

3. Nunc autem videbitis in Babylone deos argenteos et aureos et ligneos in umeris portari, ostentantes metum gentibus.

4. Mudrost je stvorena prije svega ostalog, i misaon razbor vjeèan je.

4. Cavete ergo, ne et vos assimilati assimilemini alienigenis, et metus vos capiat in ipsis.

5. #

5. Videntes turbam ante et retro adorantem eos, dicite autem in corde vestro: “Te oportet adorare, Domine”.

6. Komu se otkrio korijen mudrosti i tko znade njezine namisli?

6. Angelus enim meus vobiscum est; ipse autem exquiret animas vestras.

7. #

7. Nam lingua eorum polita a fabro; ipsa etiam inaurata et inargentata falsa sunt et non possunt loqui.

8. Samo je jedan mudar i uistinu strašan kad sjedi na prijestolju svojem - Gospod.

8. Et sicut virgini ornatum amanti, accepto auro fabricantur

9. On ju je stvorio, gledao i izbrojio, izlio je na sva svoja djela,

9. coronas super capita deorum suorum. Interdum autem accidit etiam, ut sacerdotes, subtrahentes a diis aurum et argentum, erogent illud in semetipsos

10. na svako tijelo prema velièini njegovoj i obdario njome one koji ga ljube.

10. et dent ex ipso et prostitutis in lupanari. Et ornant illos ut homines vestimentis, deos argenteos et aureos et ligneos.

11. Strah je Gospodnji slava i hvala, veselje i vijenac radosti.

11. Hi autem non liberantur ab aerugine et tinea.

12. Strah Gospodnji sladi srce, daje radost, veselje i dug život.

12. Opertis illis veste purpurea, extergunt faciem eorum propter pulverem domus, qui est plurimus super eos.

13. Tko se boji Gospoda, sretan je na svršetku i blagoslovljen u dan svoje smrti.

13. Et sceptrum habet ut homo, iudex regionis, qui in se peccantem non interficiet.

14. Strah Gospodnji poèetak je mudrosti, s vjernima je ona stvorena u utrobi majèinoj.

14. Habet etiam gladium in manu dextera et securim, se autem de bello et a latronibus non liberabit. Unde notum est quia non sunt dii;

15. Svila je gnijezdo s temeljem vjeènim meðu ljudima i bit æe vjerna porodu njihovu.

15. non ergo timueritis eos. Sicut enim vas hominis confractum inutile fit, tales sunt dii eorum.

16. Strah je Gospodnji punina mudrosti, ona ih opija svojim plodovima.

16. Collocatis illis in domo, oculi eorum pleni sunt pulvere ex pedibus introeuntium.

17. Dom im napunja milinama i klijeti svojim urodom.

17. Et sicut alicui, qui regem offendit, circumsaeptae sunt aulae, tamquam ad mortem ducto, domus eorum muniunt sacerdotes ostiis et clausuris et seris, ne a latronibus exspolientur.

18. Strah Gospodnji vijenac je mudrosti koji cvate mirom i zdravljem.

18. Lucernas accendunt et quidem plures quam sibi ipsis, quarum nullam videre possunt.

19. Gospod je nju gledao i izbrojio i izlio spoznaju i razbor, uzvisio slavu onih koji je posjeduju.

19. Sunt autem sicut trabes in domo; corda vero eorum dicunt elingere serpentes, qui de terra sunt; dum comedunt eos et vestimentum eorum, non sentiunt.

20. Strah Gospodnji korijen je mudrosti, a izdanci su dug život.

20. Nigrae fiunt facies eorum a fumo, qui in domo fit.

21. #

21. Super corpus eorum et super caput volitant noctuae et hirundines et aves, similiter et cattae.

22. Strast opakoga ne može opravdati, jer mu teret strasti donosi pad.

22. Unde scietis quia non sunt dii; non ergo timueritis eos.

23. Strpljiv èovjek podnosi do u pravi èas, a na kraju uživa radost.

23. Aurum enim, quod circa se habent ad speciem, nisi aliquis exterserit aeruginem, non fulgebit; neque enim, cum conflabantur, sentiebant.

24. On krije svoje rijeèi do pravog trena, i usta mnogih govore o njegovu razboru.

24. Ex omni pretio empta sunt, in quibus spiritus non est.

25. U riznicama mudrosti zagonetke su spoznaje, ali je grešniku mrska pobožnost.

25. Sine pedibus, in umeris portantur, ostentantes ignobilitatem suam hominibus; confunduntur et, qui excolunt ea,

26. Želiš li mudrost, vrši zapovijedi, i Gospod æe ti je dati.

26. propter quod, ne forte cadat in terram, per ipsos erigetur. Neque, si quis illud erectum statuerit, per semetipsum movebitur neque, si inclinatum fuerit, erigetur; sed sicut mortuis munera illis apponuntur.

27. Jer strah je Gospodnji mudrost i pouka, i Gospodu je draga vjernost i krotkost.

27. Hostias vero eorum sacerdotes eorum vendunt et abutuntur; similiter et uxores eorum, ex ipsis partes sale condientes, neque mendico neque infirmo aliquid impertiunt. De sacrificiis eorum menstruatae et fetae contingunt.

28. Ne opiri se strahu Gospodnjem i ne pristupaj Gospodu dvolièna srca.

28. Scientes itaque ex his quia non sunt dii, ne timueritis eos.

29. Ne budi licemjer pred ljudima i pazi na usne svoje.

29. Unde enim vocabuntur dii? Quia mulieres apponunt diis argenteis et aureis et ligneis,

30. Ne uznosi se, da ne padneš i da se ne osramotiš, jer Gospod æe otkriti tvoje tajne i poniziti te pred svim zborom, jer nisi dosegao straha Gospodnjeg i jer ti je srce puno prijevare.

30. et in domibus illorum sacerdotes sedent habentes tunicas scissas et capita et barbam rasam, quorum capita nuda sunt.

31. tule i vièu pred svojim bogovima, kao na mrtvaèkim gozbama.

31. Rugiunt autem clamantes coram diis suis sicut in cena mortui.

32. Sveæenici im skidaju haljine te njima odijevaju svoje žene i djecu.

32. A vestimento eorum auferunt sacerdotes et vestiunt uxores suas et filios suos.

33. Uèine li im kakvo dobro ili zlo, oni to ne mogu uzvratiti;

33. Neque si quid mali patiantur ab aliquo neque si bonum, poterint retribuere; neque constituere regem possunt neque auferre.

34. niti mogu koga uèiniti kraljem ili ga svrgnuti; niti mogu dati bogatstvo ili novac. Uèini li im tko zavjet pa ga ne održi, oni ga ne mogu prisiliti da za to odgovara.

34. Similiter neque divitias neque aes poterunt dare. Si quis illis votum voverit nec reddiderit, non requirent.

35. i pripravni su prilagoditi svoje obièaje kako bi živjeli prema Zakonu. Svaka je mudrost od Gospoda i s njime je dovijeka.

35. De morte hominem non liberabunt neque infirmiorem a potentiore eripient.

36. ne mogu slijepcu vratiti vid niti izbaviti èovjeka iz nevolje;

36. Hominem caecum ad visum non restituent, de necessitate hominem non liberabunt.

37. ne mogu se smilovati udovici niti uèiniti dobro siroti.

37. Viduae non miserebuntur neque orphano benefacient.

38. Nalik su na kamenje iz planine, ti bogovi obloženi zlatom i srebrom. Oni koji ih štuju stidjet æe se!

38. Lapidibus de monte similes sunt, lignea et inaurata et inargentata; qui autem excolunt illa, confundentur.

39. Kako se, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!

39. Quomodo ergo aestimandum aut dicendum est esse illos deos?

40. I sami ih Kaldejci obešèašæuju; jer videæi nijema èovjeka koji ne može govoriti, oni ga dovode Belu i traže da èovjek progovori, kao da bi ga bog mogao èuti;

40. Adhuc etiam ipsi Chaldaei non honorant ea; qui cum viderint mutum non posse loqui, afferunt Bel postulantes illum loqui,

41. i nesposobni su promisliti o tome i ostaviti te bogove, toliko su lišeni razbora!

41. quasi ipse possit sentire. Et non possunt ipsi, cum intellexerint, relinquere ea; sensum enim non habent.

42. Žene opasane užetom sjede na putovima i pale kad od maslinovih ljusaka;

42. Mulieres autem circumdatae funibus in viis sedent succendentes furfurem;

43. kada koju od njih snubi prolaznik da mu se poda, ona se ruga svojoj susjedi što je nisu zapazili kao nju i što joj uže nije prekinuto.

43. cum autem aliqua ex ipsis, attracta ab aliquo transeunte, dormierit cum eo, proximae suae exprobrat quod ea non sit digna habita, sicut ipsa, neque funis eius diruptus.

44. Sve što se dogaða u blizini tih bogova prijevara je; kako ih, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!

44. Omnia autem, quae illis fiunt, falsa sunt; quomodo ergo aestimandum est aut dicendum illos esse deos?

45. Naèiniše ih drvodjelje i zlatari, i nisu drugo doli tvorevina njihova.

45. A fabris et ab aurificibus facti sunt; nihil aliud erunt, nisi id quod volunt artifices.

46. Njihovi izraðivaèi ne žive dugo; kako bi njihove rukotvorine bile bogovi?

46. Ipsi etiam, qui ea faciunt, non erunt multi temporis; itaque numquid possunt, quae ab ipsis fabricata sunt, esse dii?

47. Jer svojim æe potomcima ostaviti samo obmanu i sramotu.

47. Reliquerunt enim falsa et opprobrium postea futuris.

48. Ako ljude pogodi rat ili nevolja, sveæenici se meðu sobom savjetuju gdje da se s njima sakriju;

48. Nam cum supervenerit illis proelium et mala, cogitant apud se sacerdotes, ubi se abscondant cum illis.

49. kako ne uvidjeti da to nisu bogovi kad ni sami sebe ne mogu izbaviti od rata i od nevolja?

49. Quomodo ergo non est sentiendum quia non sunt dii, qui nec liberant se de bello nec de malis?

50. Po svemu tomu znat æe se: ti drveni idoli, obloženi zlatom ili srebrom, samo su prijevara! Svima, narodima i kraljevima, bit æe jasno: nisu to bogovi, nego su djela ruku ljudskih: nikakva Božjeg udjela u njima nema!

50. Nam cum sint lignea et inaurata et inargentata, scietur postea quia falsa sunt; gentibus universis et regibus manifestum erit quia non sunt dii sed opera manuum hominum, et nullum Dei opus in illis est.

51. Kome, dakle, neæe biti jasno: to bogovi nisu?

51. Cui ergo non notum est quod non sunt dii?

52. TÓa ne mogu oni postaviti kralja u nekoj zemlji niti dati kišu ljudima;

52. Regem enim regioni non suscitabunt neque pluviam hominibus dabunt.

53. ne mogu presuditi u svojim poslovima niti izbaviti potlaèenog; nemoæni su oni poput vrana izmeðu neba i zemlje.

53. Iudicium quoque eorum non discernent nec regiones liberabunt iniuriam patientes, quia nihil possunt sicut corniculae inter medium caeli et terrae.

54. Neka padne vatra na hram tih drvenih bogova obloženih zlatom ili srebrom, njihovi æe sveæenici pobjeæi i spasiti se, dok æe oni ondje izgorjeti kao grede.

54. Etenim cum inciderit in domum deorum ligneorum vel inauratorum vel inargentatorum ignis, sacerdotes quidem ipsorum fugient et liberabuntur; ipsi vero sicut trabes in medio comburentur.

55. Oni se ne mogu opirati ni kralju ni neprijatelju.

55. Regi autem et hostibus non resistent. Quomodo ergo aestimandum est aut recipiendum quia dii sunt?

56. Kako onda pomisliti ili povjerovati da su to bogovi?

56. Neque a furibus neque a latronibus se liberabunt dii lignei et inaurati et inargentati;

57. Ti drveni bogovi obloženi srebrom i zlatom ne mogu se obraniti ni od kradljivaca ni od razbojnika: kako su ovi jaèi od njih, opljaèkat æe im zlato i srebro i otiæi s haljinama u koje su odjeveni; oni su nesposobni sebi samima pomoæi.

57. quibus hi fortiores sunt, quia aurum et argentum et vestimentum, quo operti sunt, auferent illis et abibunt; nec illi sibi auxilium ferent.

58. Zato je bolje biti kralj koji dokazuje svoju hrabrost, ili u kuæi korisna posuda kojom se vlasnik služi nego lažni bogovi; bolja su i vrata u kuæi koja èuvaju ono što je u njoj nego lažni bogovi; i drveni stup u kakvoj palaèi bolji je nego lažni bogovi.

58. Itaque melius est esse regem ostentantem virtutem suam aut vas in domo utile, quo uti potest is, qui possidet illud, quam falsi dii, aut etiam ostium in domo, quod custodit, quae in ea sunt, quam falsi dii, et columna lignea in regiis quam falsi dii.

59. Sunce, mjesec i zvijezde, dok sjaju da izvrše službu, poslušni su.

59. Sol quidem et luna et sidera, cum sint splendida et emissa ad utilitates, oboediunt;

60. Milina je vidjeti i munju kada sijevne. A vjetar donosi dah svoj zemlji,

60. similiter et fulgur cum apparuerit, perspicuum est; eodem modo et spiritus in omni regione spirat;

61. i oblaci, kada im Gospod zapovjedi da oblete svu zemlju, odmah izvrše nalog Božji. Vatra, poslana odozgo da sažeže gore i šume, izvršava što joj je naloženo.

61. et nubes, quibus cum imperatum fuerit a Deo perambulare universum orbem, perficiunt, quod imperatum est;

62. Sa svim ovim ti se bogovi ni ljepotom ni snagom usporediti ne mogu.

62. ignis etiam missus desuper, ut consumat montes et silvas, facit, quod praeceptum est: haec autem neque speciebus neque virtutibus uni eorum similia sunt.

63. Zato se ne može misliti ni reæi da su to bogovi, jer nisu sposobni kazniti niti uèiniti dobra ljudima.

63. Unde neque aestimandum est neque dicendum illos esse deos, quando non possunt neque iudicium iudicare neque benefacere hominibus.

64. Kada, dakle, znate da to bogovi nisu, njih se ne bojte!

64. Scientes itaque quia non sunt dii, ne timueritis eos.

65. Oni ne mogu ni prokleti ni blagosloviti kraljeva;

65. Neque enim regibus maledicent neque benedicent.

66. niti mogu narodima pokazati znamenja na nebu; oni ne sjaju kao sunce niti svijetle kao mjesec.

66. Signa in caelo gentibus non ostendent neque ut sol lucebunt neque illuminabunt sicut luna.

67. Zvijeri su od njih bolje; pobjeæi one mogu u skrovište i sebi pomoæi.

67. Bestiae meliores sunt illis, quae possunt, fugientes sub tegumentum, prodesse sibi.

68. Nikako nam, dakle, nije jasno da su to bogovi; stoga ih se ne bojte!

68. Nullo itaque modo nobis est manifestum quia sunt dii; propter quod ne timueritis eos.

69. Kao ptièje strašilo u neèuvanu polju lubenica, takvi su njihovi drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.

69. Nam sicut in cucumerario formido nihil custodit, ita sunt dii illorum lignei et inaurati et inargentati.

70. Jednako su slièni glogovu grmu u vrtu na koji sjeda svaka ptica ili mrtvacu baèenu u mrak - ti drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.

70. Eodem modo et in horto spinae albae, super quam omnis avis sedet; similiter et mortuo proiecto in tenebris similes sunt dii eorum lignei et inaurati et inargentati.

71. Po grimizu i crvenilu što na njima trune prepoznat æete da to nisu bogovi. Napokon i sami budu izjedeni te postanu na sramotu zemlji.

71. A purpura et bysso, quae super illos tineant, scietis quia non sunt dii; ipsa etiam postremo comeduntur, et erit opprobrium in regione.

72. Koliko je bolji pravednik koji nema kumirÄa; sramota je daleko od njega!

72. Melior est ergo homo iustus, qui non habet simulacra, nam erit longe ab opprobriis.