Prva knjiga o Samuelu, 14

1. Jednoga dana Šaulov sin Jonatan reèe svome momku štitonoši: "Hajde da prijeðemo do filistejske straže koja je ondje prijeko." Svome ocu nije ništa o tom javio.

1. Et accidit quadam die, ut diceret Ionathan filius Saul ad adulescentem armigerum suum: “Veni, et transeamus ad stationem Philisthim, quae est ibi ex adverso”. Patri autem suo hoc ipsum non indicavit.

2. Šaul je sjedio na meði Gebe, pod šipkom koji je stajao kraj gumna; a bilo je s njim oko šest stotina ljudi.

2. Porro Saul morabatur in extrema parte Gabaa sub malogranato, quae erat in Magron; et erat populus cum eo quasi sescentorum virorum.

3. A Ahija, sin Ahituba, brata Ikaboda, sina Pinhasa, sina Elija, sveæenika Jahvina u Šilu, nosio je u to vrijeme opleæak. Narod nije primijetio da je Jonatan otišao.

3. Et Ahias filius Achitob fratris Ichabod filii Phinees, qui ortus fuerat ex Heli sacerdote Domini in Silo, portabat ephod. Sed et populus ignorabat quod isset Ionathan.

4. U sredini klanca kuda je Jonatan htio prijeæi da doðe do filistejske straže bila je litica s jedne strane i litica s druge strane. Jedna se zvala Boses, a druga Sene.

4. Erant autem inter ascensus, per quos nitebatur Ionathan transire ad stationem Philisthinorum, dens rupis hinc ex una parte et dens rupis illinc ex altera parte: nomen uni Boses et nomen alteri Sene;

5. Prva je litica stajala na sjeveru nasuprot Mikmasu, a druga na jugu nasuprot Gebi.

5. unus scopulus prominens ad aquilonem ex adverso Machmas et alter a meridie contra Gabaa.

6. Jonatan reèe svome štitonoši: "Hajde da prijeðemo do straže onih neobrezanika. Možda æe Jahve uèiniti nešto za nas, jer ništa ne prijeèi Jahvu da udijeli pobjedu - bilo mnogo ljudi ili malo."

6. Dixit autem Ionathan ad adulescentem armigerum suum: “Veni, transeamus ad stationem incircumcisorum horum, si forte faciat Dominus pro nobis; quia non est Domino difficile salvare vel in multitudine vel in paucis”.

7. A štitonoša mu odgovori: "Èini sve na što te srce tvoje potièe. Ja æu s tobom, moje je srce kao tvoje srce."

7. Dixitque ei armiger suus: “Fac omnia, quae placent animo tuo. Perge quo cupis; ego ero tecum ubicumque volueris”.

8. Jonatan mu reèe: "Evo, prijeæi æemo k tim ljudima i pokazat æemo im se.

8. Et ait Ionathan: “Ecce nos transimus ad viros istos. Cumque apparuerimus eis,

9. Ako nam reknu ovako: 'Ne mièite se dok ne doðemo do vas', tada æemo se ustaviti na mjestu i neæemo se uspinjati k njima.

9. si taliter locuti fuerint ad nos: “Manete, donec veniamus ad vos”, stemus in loco nostro nec ascendamus ad eos.

10. Ako li nam reknu ovako: 'Uspnite se k nama', tada æemo se uspeti, jer ih je Jahve predao nama u ruke. To æe nam biti znak."

10. Si autem dixerint: “Ascendite ad nos”, ascendamus, quia tradidit eos Dominus in manibus nostris; hoc erit nobis signum”.

11. Kad su se obojica pokazala filistejskoj straži, rekoše Filistejci: "Gle, Hebreji su poèeli izlaziti iz rupa u koje su se skrili."

11. Apparuit igitur uterque stationi Philisthinorum. Dixeruntque Philisthim: “En Hebraei egrediuntur de cavernis, in quibus absconditi fuerant”.

12. I stražari doviknuše Jonatanu i njegovu štitonoši: "Uspnite se k nama da vas nešto nauèimo!" A Jonatan reèe svome štitonoši: "Penji se za mnom, jer ih je Jahve predao u ruke Izraelove."

12. Et locuti sunt viri de statione ad Ionathan et ad armigerum eius dixeruntque: “Ascendite ad nos, et ostendimus vobis rem”. Et ait Ionathan ad armigerum suum: “Ascendamus; sequere me, tradidit enim eos Dominus in manu Israel”.

13. Jonatan se poèe penjati pomažuæi se rukama i nogama, a za njim njegov štitonoša. Filistejci su padali pred Jonatanom, a njegov ih je štitonoša ubijao za njim.

13. Ascendit autem Ionathan reptans manibus et pedibus et armiger eius post eum; Philisthim cadebant ante Ionathan, et eos armiger eius interficiebat sequens eum.

14. U tome prvom pokolju što ga uèiniše Jonatan i njegov štitonoša pade dvadesetak ljudi na otprilike pola jutra izoranog polja.

14. Et facta est plaga prima, qua percussit Ionathan et armiger eius quasi viginti viros in media fere parte iugeri.

15. Tada se proširi strah po taboru i po polju, a i stražare i èetu pljaèkaša obuze strava; i zemlja zadrhta i bijaše to silan strah Božji.

15. Et factus est terror in castris per agros; sed et omnis populus stationis eorum et, qui ierant ad praedandum, obstupuerunt; et conturbata est terra, et factus est terror a Deo.

16. A Šaulovi stražari u Benjaminovoj Gebi opaziše da se mnoštvo u taboru uskomešalo na sve strane.

16. Et respexerunt speculatores Saul, qui erant in Gabaa Beniamin; et ecce multitudo fluctuabat huc illucque diffugiens.

17. I Šaul reèe ljudima koji su bili s njim: "Prozovite ljude i vidite tko je otišao od nas." A kad prozvaše, gle, ne bijaše Jonatana i njegova štitonoše!

17. Et ait Saul populo, qui erat cum eo: “Requirite et videte quis abierit ex nobis”. Cumque requisissent, repertum est non adesse Ionathan et armigerum eius.

18. Tada Šaul reèe Ahiji: "Primakni opleæak! Posavjetuj se s Jahvom!" On je, naime, tada nosio opleæak pred sinovima Izraelovim.

18. Et ait Saul ad Ahiam: “Applica ephod”. Ipse enim portabat ephod in die illa in conspectu filiorum Israel.

19. Ali dok je Šaul govorio sa sveæenikom, bivala je buka u filistejskom taboru sve veæa, pa Šaul reèe sveæeniku: "Povuci ruku!"

19. Cumque loqueretur Saul ad sacerdotem, tumultus maior fiebat in castris Philisthinorum, crescebatque paulatim et clarius reboabat. Et ait Saul ad sacerdotem: “Contrahe manum tuam”.

20. Nato Šaul i sav narod što je bio s njim krenuše zajedno na mjesto boja, i gle, ondje bijahu isukali maèeve jedni na druge i velika pomutnja vladaše meðu njima.

20. Congregati ergo sunt Saul et omnis populus, qui erat cum eo, et venerunt usque ad locum certaminis. Et ecce versus fuerat gladius uniuscuiusque ad proximum suum: perturbatio magna nimis.

21. A oni Hebreji koji su veæ poodavno bili u službi Filistejaca i sada pošli s njima na vojsku, odmetnuše se od njih i pristadoše uz Izraelce koji bijahu sa Šaulom i Jonatanom.

21. Sed et Hebraei, qui fuerant cum Philisthim heri et nudiustertius ascenderantque cum eis in castris, reversi sunt et ipsi, ut essent cum Israel, qui erant cum Saul et Ionathan.

22. I svi Izraelci koji se bijahu sakrili u Efrajimovoj gori, èuvši da Filistejci bježe, nagrnuše za njima u boj.

22. Omnes quoque Israelitae, qui se absconderant in monte Ephraim, audientes quod fugissent Philisthim, sociaverunt se et ipsi cum suis in proelio.

23. Tako je Jahve udijelio pobjedu Izraelu u onaj dan, a boj se raširio sve do preko Bet Horona.

23. Et salvavit Dominus in die illa Israel; pugna autem pervenit ultra Bethaven.

24. Izraelci su onog dana bili vrlo izmoreni, jer je Šaul izrekao nad narodom ovu zakletvu: "Proklet bio èovjek koji okusi hrane prije veèeri, prije nego što se osvetim svojim neprijateljima!" Tako sav narod ne okusi hrane toga dana.

24. Et viri Israel comprimebant se in die illa. Adiuravit autem Saul populum dicens: “Maledictus vir, qui comederit panem usque ad vesperam, donec ulciscar de inimicis meis!”. Et non manducavit universus populus panem.

25. Ali je ondje bilo medenoga saæa na površini zemlje.

25. Omneque terrae vulgus venit in saltum, in quo erat mel super faciem agri.

26. Kad je narod došao onamo, vidje gdje teèe med, ali nitko ne prinese ruke k ustima, jer se narod bojao zakletve.

26. Ingressus est itaque populus saltum, et apparuit fluens mel. Nullusque applicuit manum ad os suum; timebat enim populus iuramentum.

27. Samo Jonatan, koji nije èuo kad je njegov otac zakleo narod, primaèe vrh štapa koji mu bijaše u ruci i zamoèi ga u medeno saæe, zatim prinese ruku k ustima; i odmah mu se zasvijetliše oèi.

27. Porro Ionathan non audierat, cum adiuraret pater eius populum; extenditque summitatem virgae, quam habebat in manu, et intinxit in favo mellis et convertit manum suam ad os suum, et illuminati sunt oculi eius.

28. Tada jedan iz naroda progovori i reèe mu: "Tvoj je otac zakleo narod govoreæi: 'Proklet bio onaj koji okusi hrane danas!'"

28. Respondensque unus de populo ait: “Iureiurando constrinxit pater tuus populum dicens: “Maledictus, qui comederit panem hodie!”. Defecit autem populus”.

29. A Jonatan odgovori: "Moj otac svaljuje nesreæu na zemlju. Gledajte kako su mi se zasvijetlile oèi jer sam okusio malo toga meda.

29. Dixitque Ionathan: “Turbavit pater meus terram! Videte quia illuminati sunt oculi mei, eo quod gustaverim paululum de melle isto;

30. Što bi tek bilo da je narod slobodno jeo od plijena koji je zadobio od neprijatelja? Ne bi li filistejski poraz bio još veæi?"

30. quanto magis si comedisset hodie populus de praeda inimicorum suorum, quam repperit? Nonne nunc maior facta fuisset plaga in Philisthim?”.

31. Onoga dana potukoše Filistejce od Mikmasa sve do Ajalona, a narod je bio na kraju svojih snaga.

31. Percusserunt ergo in die illa Philisthaeos a Machmis usque in Aialon; defatigatus est autem populus nimis.

32. Tada se narod baci na plijen, nahvata sitne stoke, goveda i teladi i poèe ih klati na goloj zemlji i jesti meso s krvlju.

32. Et versus ad praedam tulit oves et boves et vitulos; et mactaverunt in terra, comeditque populus cum sanguine.

33. I javiše to Šaulu govoreæi: "Gle, narod griješi Jahvi jeduæi meso s krvlju!" A on reèe: "Iznevjeriste se! Dovaljajte mi ovamo velik kamen!"

33. Nuntiaverunt autem Saul dicentes: “Ecce populus peccat Domino comedens cum sanguine”. Qui ait: “Praevaricati estis! Volvite ad me huc saxum grande”.

34. Zatim reèe: "Zaðite meðu narod i recite svima neka svaki dovede k meni svoga vola ili ovcu; ovdje æete ih klati i jesti, a neæete griješiti Jahvi jeduæi meso s krvlju." Tako sav narod još iste noæi dovede što je tko imao i to su ondje klali.

34. Et dixit Saul: “Dispergimini in vulgus et dicite eis, ut adducat ad me unusquisque bovem suum et arietem, et occidite super istud et vescimini; et non peccabitis Domino comedentes cum sanguine”. Adduxit itaque omnis populus, unusquisque quod erat in manu sua illa nocte, et occiderunt ibi.

35. A Šaul podiže žrtvenik Jahvi; bijaše to prvi žrtvenik koji je podigao Jahvi.

35. Aedificavit autem Saul altare Domino. Tuncque primum coepit aedificare altare Domino.

36. Nato reèe Šaul: "Poðimo još noæas u potjeru za Filistejcima i plijenimo ih dok ne svane jutro! Neæemo im ostaviti nijednoga èovjeka!" A narod mu odgovori: "Èini sve što misliš da je dobro!" Ali sveæenik reèe: "Pristupimo ovdje k Bogu!"

36. Et dixit Saul: “Irruamus super Philisthim nocte et vastemus eos, usquedum illucescat mane; nec relinquamus de eis virum”. Dixitque populus: “Omne, quod bonum videtur in oculis tuis, fac”. Et ait sacerdos: “Accedamus huc ad Deum”.

37. I Šaul upita Boga: "Moram li poæi u potjeru za Filistejcima? Hoæeš li ih predati u ruke Izraelu?" Ali mu ne odgovori u onaj dan.

37. Et consuluit Saul Deum: “Num persequar Philisthim? Numquid trades eos in manu Israel?”. Et non respondit ei in die illa.

38. Zato Šaul reèe: "Pristupite ovamo, svi narodni glavari! Ispitajte i vidite u èemu je bio današnji prestupak.

38. Dixitque Saul: “Accedite huc, universi duces populi, et scitote et videte per quem acciderit peccatum hoc hodie.

39. Jer, živoga mi Jahve, koji daje pobjedu Izraelu, ako se naðe krivnja ma i na mome sinu Jonatanu, mora umrijeti!" Ali nitko se iz naroda ne usudi odgovoriti Šaulu.

39. Vivit Dominus, salvator Israel, quia si per Ionathan filium meum factum est, absque retractatione morietur”. Ad quod nullus contradixit ei de omni populo.

40. Šaul onda reèe svemu Izraelu: "Vi stanite na jednu stranu, a ja i moj sin Jonatan stat æemo na drugu stranu." A narod odgovori Šaulu: "Èini ono što misliš da je dobro!"

40. Et ait ad universum Israel: “Separamini vos in partem unam, et ego cum Ionathan filio meo ero in parte altera”. Respondit populus ad Saul: “Quod bonum videtur in oculis tuis, fac”.

41. Tada se Šaul pomoli: "Jahve, Bože Izraelov, zašto nisi danas odgovorio svome sluzi? Ako je krivnja na meni ili na mome sinu Jonatanu, Jahve, Bože Izraelov, daj Urim; ako li je krivnja na tvom narodu Izraelu, daj Tumim." I ždrijeb pade na Šaula i Jonatana, a narod izaðe slobodan.

41. Et dixit Saul ad Dominum, Deum Israel: “Quid est quod non responderis servo tuo hodie? Si est in me aut in Ionathan filio meo iniquitas ista, Domine, Deus Israel, da Urim; sed, si est haec iniquitas in populo tuo Israel, da Tummim”. Et deprehensus est Ionathan et Saul; populus autem salvus evasit.

42. Šaul nastavi: "Bacite ždrijeb izmeðu mene i moga sina Jonatana!" I ždrijeb pade na Jonatana.

42. Et ait Saul: “Mittite sortem inter me et inter Ionathan filium meum”. Et captus est Ionathan.

43. Tada Šaul reèe Jonatanu: "Priznaj mi što si uèinio!" Jonatan odgovori: "Ja sam samo okusio malo meda vrškom štapa koji mi bijaše u ruci. Evo me, spreman sam umrijeti!"

43. Dixit autem Saul ad Ionathan: “Indica mihi quid feceris”. Et indicavit ei Ionathan et ait: “Gustans gustavi in summitate virgae, quae erat in manu mea, paululum mellis et ecce ego morior”.

44. Šaul odgovori: "Tako mi Bog uèinio zlo i dodao mi drugo ako doista ne umreš, Jonatane!"

44. Et ait Saul: “Haec faciat mihi Deus et haec addat, nisi morte morieris, Ionathan”.

45. Ali narod reèe Šaulu: "Zar da umre Jonatan, koji je izvojevao ovu veliku pobjedu u Izraelu? Ne smije to biti! Živoga nam Jahve, nijedna vlas neæe pasti s njegove glave na zemlju jer je on s Bogom izvršio ovo djelo danas!" Tako ga narod izbavi te Jonatan ne pogibe.

45. Dixitque populus ad Saul: “Ergone Ionathan morietur, qui fecit salutem hanc magnam in Israel? Hoc nefas est; vivit Dominus, quia non cadet capillus de capite eius in terram, quia cum Deo operatus est hodie”. Liberavit ergo populus Ionathan, ut non moreretur.

46. Šaul odusta od potjere za Filistejcima, a Filistejci se vratiše u svoj kraj.

46. Recessitque Saul nec persecutus est Philisthim; porro Philisthim abierunt in loca sua.

47. Kad je Šaul uèvrstio svoju kraljevsku vlast nad Izraelom, okrenu ratovati protiv svih svojih neprijatelja unaokolo: protiv Moaba, protiv Amonaca, protiv Edoma, protiv Bet Rehoba, protiv kralja Sobe i protiv Filistejaca; kuda god bi se okrenuo, svuda bi pobjeðivao.

47. At Saul, confirmato regno super Israel, pugnabat per circuitum adversum omnes inimicos eius: contra Moab et filios Ammon et Edom et reges Soba et Philisthaeos; et, quocumque se verterat, superabat.

48. Dao je mnogo dokaza svoje hrabrosti, potukao je Amaleèane i izbavio Izraela iz ruku onih koji su ga pljaèkali.

48. Fortiter egit et percussit Amalec et eruit Israel de manu vastatorum eius.

49. Šaulovi sinovi bijahu Jonatan, Išjo i Malki-Šua, a od njegovih dviju kæeri starija se zvala Meraba, a mlaða Mikala.

49. Fuerunt autem filii Saul Ionathan et Isui et Melchisua. Nomina duarum filiarum eius: nomen primogenitae Merob et nomen minoris Michol.

50. Šaulova se žena zvala Ahinoama, a bila je kæi Ahimaasova. Vojvoda njegove vojske zvao se Abner, a bio je sin Nera, Šaulova strica.

50. Et nomen uxoris Saul Achinoam filia Achimaas, et nomen principis militiae eius Abner filius Ner patrui Saul.

51. Jer Kiš, Šaulov otac, i Ner, Abnerov otac, bijahu sinovi Abielovi.

51. Porro Cis pater Saul et Ner pater Abner fuerunt filii Abiel.

52. Žestok se rat vodio protiv Filistejaca svega Šaulova vijeka. Koga bi god hrabra ili bojovna èovjeka Šaul vidio, svakoga bi uzimao u svoju službu.

52. Erat autem bellum potens adversum Philisthaeos omnibus diebus Saul; nam, quemcumque viderat Saul virum fortem et aptum ad proelium, sociabat eum sibi.