Druga knjiga o Makabejcima, 4

1. Spomenuti Šimun, izdajnik blaga i domovine, okleveta Oniju da je rovario protiv Heliodora i uprilièio onu nesreæu.

1. Simon autem praedictus, qui pecuniarum et patriae delator exstitit, male loquebatur de Onia, tamquam ipse Heliodorum instigasset et malorum auctor fuisset;

2. Dobroèinitelja grada, zaštitnika svojih sunarodnjaka, revnitelja za zakone on se usudio nazvati državnim neprijateljem.

2. benefactoremque civitatis et curatorem gentis suae et aemulatorem legum audebat insidiatorem rerum dicere.

3. Mržnja se toliko raspirila da je neki Šimunov pristaša poèinio umorstva.

3. Sed cum inimicitia in tantum procederet, ut etiam per quendam eorum, qui a Simone probati essent, homicidia fierent,

4. Onija je bio svjestan da je takvo suparništvo muèno i da Menestejev sin Apolonije, upravitelj Celesirije i Fenicije, potièe Šimuna na zloæu;

4. considerans Onias periculum contentionis et Apollonium Menesthei, ducem Coelesyriae et Phoenicis, augentem malitiam Simonis,

5. zato se uputi kralju, ne da svoje sugraðane tuži, nego radi opæe i pojedinaène koristi sveg naroda.

5. ad regem se contulit, non ut civium accusator, sed quod utile esset in commune et singulariter universae multitudinis prospiciens.

6. Zapravo je dobro vidio da je bez kraljeva posredovanja veæ nemoguæe održavati javni mir i da se Šimun neæe okaniti svoje ludosti.

6. Videbat enim sine regali providentia impossibile esse pacem adhuc rebus obtingere, nec Simonem cessaturum a stultitia.

7. Kad je Seleuk preminuo a kraljevstvo preuzeo Antioh nazvan Epifan, Onijin brat Jason gledaše da se doèepa velikog sveæeništva.

7. Sed post Seleuci vitae excessum, cum suscepisset regnum Antiochus, qui Epiphanes appellabatur, ambiebat Iason frater Oniae summum sacerdotium,

8. Sastavši se s kraljem, obeæa mu tri stotine i šezdeset talenata srebra i još osamdeset talenata na ime drugog dohotka.

8. promittens regi per interpellationem argenti talenta trecenta sexaginta et ex reditu quodam alio talenta octoginta;

9. Osim toga, obeæao je da æe platiti još stotinu i pedeset talenata ako mu se dopusti da na svoju ruku podigne gimnazij i efebij i da Jeruzalemcima podijeli antiohijsko graðanstvo.

9. super haec autem promittebat et alia centum quinquaginta se perscripturum, si concederetur per potestatem eius gymnasium et ephebiam sibi constituere et eos, qui in Hierosolymis erant, Antiochenos scribere.

10. Kad je kralj pristao, Jason, èim se doèepao vlasti, prevede svoje sunarodnjake grèkome naèinu života.

10. Quod cum rex annuisset, et obtinuisset principatum, statim ad Graecam consuetudinem contribules suos transferre coepit.

11. Ukide sloboštine koje je kralj iz èovjekoljublja bio podijelio Židovima posredstvom Ivana, oca Eupolemova - to je onaj Eupolem koji æe kasnije poæi u poslanstvu da s Rimljanima sklopi prijateljstvo i savez. Ukratko, rušio je zakonite graðanske ustanove i uvodio nove protuzakonite obièaje.

11. Et, amotis his, quae humanitatis causa Iudaeis a regibus fuerant constituta per Ioannem patrem Eupolemi, qui apud Romanos de amicitia et societate functus est legatione, et legitima civium iura destituens, pravos mores innovabat.

12. Namjerno je dao ispod tvrðave sagraditi borilište, a sam je najbolje efebe vodio pod petazom.

12. Prompte enim sub ipsa arce gymnasium constituit et optimos quosque epheborum subigens sub petasum ducebat.

13. Zbog pokvarenosti bezbožnog Jasona, koji nije bio nikakav sveæenik, helenizam je tako ojaèao a strana moda uzela toliko maha

13. Erat autem sic culmen quoddam Graecae conversationis et profectus alienigenarum moris, propter impii et non summi sacerdotis Iasonis inauditam contaminationem,

14. da sveæenici više u službi oko žrtvenika nisu pokazivali nikakve revnosti, nego su se, preziruæi Hram i zanemarujuæi žrtve, na poziv zveèke žurili na Zakonom nedopuštene priredbe u kazalištu.

14. ita ut sacerdotes iam non circa altaris officia dediti essent, sed contempto templo et sacrificiis neglectis, festinarent participes fieri iniquae in palaestra praebitionis post disci provocationem

15. Ne držeæi ništa do èasti svoje zemlje, vrlo su visoko cijenili helenske poèasti.

15. et patrios quidem honores nihil habentes, Graecas autem glorias optimas aestimantes.

16. Zato ih je upravo snašla teška nevolja: postadoše im neprijatelji i krvnici baš oni koje su živo nastojali nasljedovati u naèinu života i u svemu im biti slièni.

16. Quarum gratia periculosa eos contentio habebat, et quorum instituta aemulabantur ac per omnia consimiles esse cupiebant, hos hostes et ultores habuerunt.

17. Božji se zakoni ne krše nekažnjivo, a to æe pokazati iduæe razdoblje.

17. In leges enim divinas impie agere non est facile, sed haec tempus sequens declarabit.

18. Kad su se u Tiru, u kraljevoj nazoènosti, održavala petogodišnja natjecanja,

18. Cum autem quinquennalis agon Tyri celebraretur, et rex praesens esset,

19. poslao je zloèinaèki Jason kao gledaoce one Jeruzalemce koji su imali antiohijsko graðanstvo; sa sobom su nosili trista srebrnih drahma za žrtvu Heraklu. No èak i oni koji su ih nosili smatrali su da ih nije zgodno upotrijebiti za žrtvu nego za nešto drugo.

19. misit Iason facinorosus ab Hierosolymis spectatores Antiochenses portantes argenti drachmas trecentas in sacrificium Herculis; quas etiam postulaverunt hi, qui asportaverant, ne in sacrificium erogarentur, quia non oporteret, sed in alium sumptum eas deputari.

20. Tako je, dakle, novac koji je pošiljalac odredio za žrtvu Heraklu, odlukom onih koji su ga nosili, potrošen za gradnju brodova sa tri reda vesala.

20. Sed haec ceciderunt: propter illum quidem, qui miserat, in sacrificium Herculis; propter eos autem, qui afferebant, in fabricam triremium.

21. Menestejev sin Apolonije bi poslan u Egipat da pribiva ustolièenju kralja Filometora. Antioh je doznao da kralj ne odobrava njegovih pothvata, pa se stao brinuti za svoju sigurnost. Zato je došao u Jopu, odakle se zaputio u Jeruzalem.

21. Misso autem in Aegyptum Apollonio Menesthei filio propter ascensum ad solium Philometoris regis, cum cognovisset Antiochus alienum se ab illius negotiis effectum, propriae securitati consuluit; inde cum Ioppen venisset, se contulit Hierosolymam.

22. Velièanstveno su ga primili Jason i grad i uveli ga uza zublje i klicanje. Poslije isto tako uðe s vojskom u Feniciju.

22. Et magnifice ab Iasone et civitate susceptus, cum facularum luminibus et acclamationibus introductus est; deinde sic in Phoenicen exercitum convertit.

23. Poslije tri godine Jason posla Menelaja, brata spomenutog Šimuna, da kralju odnese novaca i da ga podsjeti na rješenje nekih hitnih poslova.

23. Et post triennii tempus misit Iason Menelaum supradicti Simonis fratrem portantem pecunias regi et de negotiis necessariis commonitiones perlaturum.

24. A Menelaj pristupi kralju s preporukama i, dajuæi dojam ugledna èovjeka, isposlova sebi velikosveæenièku èast, nudeæi tri stotine srebrnih talenata više nego Jason.

24. At ille commendatus regi, cum se magnificasset facie potestatis, in semetipsum contulit summum sacerdotium superponens Iasoni talenta argenti trecenta;

25. Primivši, dakle, kraljevske naloge, vrati se a da na njemu nije bilo nièega što bi bilo dostojno velikosveæeništva: donio je sa sobom samo jarost nasilnika i bijes divlje zvijeri.

25. acceptisque regiis mandatis, venit nihil quidem gerens dignum sacerdotio, animos vero crudelis tyranni et ferae barbarae iram habens.

26. I tako je Jasona, koji je potkopao vlastitog brata, potkopao drugi, pa je morao pobjeæi u Amanitidu.

26. Et Iason quidem, qui proprium fratrem circumvenerat, ipse circumventus ab alio profugus in Ammanitem expulsus est regionem.

27. Menelaj se, doduše, èvrsto držao vlasti, ali kralju nije nikako plaæao obeæanih svota,

27. Menelaus autem principatum quidem obtinuit; de pecuniis vero regi promissis nihil debite agebat,

28. iako je to od njega zahtijevao Sostrat, zapovjednik tvrðave, koji je bio ovlašten da utjeruje dohotke. Zato su obojica pozvana kralju.

28. cum vero exactionem faceret Sostratus, qui arci erat praepositus, nam ad hunc exactio vectigalium pertinebat. Quam ob causam utrique a rege sunt advocati;

29. Menelaj je morao prepustiti veliko sveæeništvo u nasljedstvo bratu Lizimahu, a Sostrata je zamijenio Krates, zapovjednik Ciprana.

29. et Menelaus quidem reliquit summi sacerdotii successorem Lysimachum fratrem suum, Sostratus autem Cratetem, qui praeerat Cypriis.

30. Dok se to zbivalo, pobunili se Taršani i Malošani zbog toga što su im gradove darovali u miraz kraljevoj inoèi Antiohidi.

30. Talibus autem constitutis, contigit Tarsenses et Mallotas seditionem movere, eo quod Antiochidi, regis concubinae, dono essent dati.

31. Kralj je, dakle, brže otišao da ih smiri, a kao zamjenika ostavi Andronika, jednog od velikih dostojanstvenika.

31. Festinanter itaque rex venit sedare illos, relicto suffecto uno ex iis in dignitate constitutis Andronico.

32. Menelaj, raèunajuæi da mu se pružila zgodna prilika, prisvoji nešto zlatnog posuða iz Hrama i darova ga Androniku, a drugo porasproda u Tiru i susjednim gradovima.

32. Ratus autem Menelaus accepisse se tempus opportunum, aurea quaedam vasa e templo furatus donavit Andronico; et alia vendiderat Tyri et per vicinas civitates.

33. Kad je Onija o tom primio toène obavijesti, oštro ga prekori, pošto se prije povukao u grad-utoèište Dafnu kod Antiohije.

33. Quod cum certissime cognovisset Onias, arguebat eum, ipse in loco tuto se continens in Daphne secus Antiochiam.

34. Stoga je Menelaj nasamo zamolio Andronika da Oniju ubije. Ovaj doðe k Oniji, prijevarom ga namami pruživši mu desnicu na zakletvu, i Onija, sumnjajuæi doduše, iziðe iz utoèišta, a on ga smjesta ubi, ne mareæi za pravdu.

34. Unde Menelaus seorsum apprehendens Andronicum rogabat, ut Oniam interficeret. At vero ille, cum venisset ad Oniam et cum fidem dolo dedisset ac dexteram accepisset dedissetque cum iureiurando, quamvis esset ei suspectus, suasit de asylo procedere, quem statim peremit, non veritus iustitiam.

35. Zbog nepravednog umorstva toga èovjeka silno su se ogorèili i ožalostili ne samo Židovi nego i mnogi pripadnici drugih naroda.

35. Ob quam causam non solum Iudaei, sed multi quoque ex aliis nationibus indignabantur et moleste ferebant de nece viri iniusta.

36. Kad se kralj vratio iz cilicijskih krajeva, doðe preda nj poslanstvo Židova iz razlièitih gradova te mu se potuži; njima su se pridružili i Grci, jer su i oni negodovali zbog okrutnog umorstva Onije.

36. Sed regressum regem de Ciliciae locis interpellabant, qui erant per civitatem Iudaei, simul et Graecis scelus conquerentibus, de eo quod sine ratione Onias interfectus esset.

37. Antioh, jako ožalošæen i ganut, zaplaka sjeæajuæi se pokojnikove mudrosti i razboritosti.

37. Contristatus itaque animo Antiochus et flexus ad misericordiam lacrimas fudit, propter defuncti sobrietatem et multam modestiam;

38. Planu gnjevom i smjesta s Andronika skinu grimizni plašt, razdera mu odijelo i provede ga èitavim gradom sve do onog mjesta gdje je bezbožno ubio Oniju; tu ubojicu smaknuše. Tako ga je Gospodin kaznio onako kako je zaslužio.

38. accensusque animis, confestim ablata Andronici purpura ac tunicis eius discissis, circumduxit per totam civitatem usque ad eundem locum, in quo in Oniam impietatem commiserat, atque illic sacrilegum interfectorem e mundo sustulit, Domino illi condignam retribuente poenam.

39. Lizimah je s Menelajevim znanjem u gradu poèinio mnogo svetogrdnih kraða. Kad se o tom nadaleko proširio glas, puk se diže protiv Lizimaha, ali se veæ mnogo zlatnine raznijelo.

39. Multis autem sacrilegiis per civitatem a Lysimacho commissis Menelai consilio, et divulgata foris fama, congregata est multitudo adversum Lysimachum, vasis aureis iam multis dissipatis.

40. Protiv pobunjenog mnoštva, gnjevom raspaljena, Lizimah naoruža oko tri tisuæe ljudi i prvi poèe vršiti nasilja, u kojima je èetovoða bio neki Auran, èovjek poodmakle dobi i nipošto manje bezumnosti.

40. Turbis autem insurgentibus et ira repletis, Lysimachus, armatis fere tribus milibus, iniquis manibus coepit, duce quodam Aurano, aetate non minus ac dementia provecto.

41. Kad su ljudi vidjeli da æe ih Lizimah napasti, pograbiše jedni kamenje, drugi toljage, a neki zagrabiše pune ruke pepela koji se ondje nalazio, pa svi hrpimice navališe na Lizimahove ljude.

41. Sed ut intellexerunt conatum Lymachi, alii lapides, alii fustes validos arripuere, quidam vero ex adiacente cinere manu apprehenderunt et mixtim iecerunt in eos, qui circa Lysimachum erant.

42. Mnoge su ranili, neke ubili, ostale natjerali u bijeg, a samoga oskvrnitelja izmrcvarili kraj riznice.

42. Quam ob causam multos quidem vulneraverunt, quosdam autem et prostraverunt, omnes vero in fugam compulerunt; ipsum vero sacrilegum secus aerarium interfecerunt.

43. Zbog toga bi podignuta tužba protiv Menelaja.

43. De his ergo coepit iudicium adversus Menelaum agitari.

44. Kad je kralj došao u Tir, tri su èovjeka što ih je poslalo veliko vijeæe branila pravednost svoje stvari.

44. Et cum venisset rex Tyrum, apud ipsum causam egerunt missi tres viri a senatu.

45. Menelaj, videæi da æe izgubiti, obeæa Dorimenovu sinu Ptolemeju mnogo novaca ako za njegovu stvar predobije kralja.

45. Et cum iam superaretur Menelaus, promisit Ptolemaeo Dorymenis multas pecunias ad suadendum regi.

46. Ptolemej odvede kralja pod neki trijem da se tobože ondje rashladi i skloni ga da promijeni odluku.

46. Unde Ptolemaeus, excipiens seorsum in quoddam atrium columnatum quasi refrigerandi gratia regem, deduxit a sententia.

47. I doista, Menelaja, krivca svega zla, kralj oslobodi od svih optužbi, dok one bijednike koji bi bili proglašeni nevinima da su svoju stvar branili i kod Skita - osudi na smrt.

47. Et Menelaum quidem universae malitiae reum criminibus absolvit; miseros autem, qui etiam si apud Scythas causam dixissent, innocentes iudicarentur, hos morte damnavit.

48. Tako oni koji su govorili u obranu grada, naroda i svetog posuða smjesta podniješe nepravednu kaznu.

48. Cito ergo iniustam poenam dederunt, qui pro civitate et populo et sacris vasis causam prosecuti sunt.

49. Èak su im i Tirani, zgražajuæi se nad takvom zloæom, priredili sveèani ukop.

49. Quam ob rem Tyrii quoque in malefactum indignati, quaeque ad sepulturam eorum necessaria essent, magno sumptu praestiterunt.

50. Zbog lakomosti vlastodržaca Menelaj se ipak održi na vlasti; napredujuæi u pakosti, postade glavni protivnik svojih sugraðana.

50. Menelaus autem propter eorum, qui in potentia erant, avaritiam permanebat in potestate, crescens in malitia magnus civium insidiator constitutus.