Druga knjiga o Makabejcima, 3

1. Dok se u Svetom gradu živjelo u potpunom miru i dok su se ondje najstrože obdržavali zakoni, i to zbog pobožnosti velikog sveæenika Onije i njegove mržnje na zlo,

1. Cum sancta civitas habitaretur cum omni pace, et leges quam optime custodirentur propter Oniae pontificis pietatem et odium malitiae,

2. dogaðalo se da su i sami kraljevi poštovali Sveto mjesto i èastili Hram najdragocjenijim darovima.

2. fiebat ut et ipsi reges locum honorarent et templum maximis muneribus illustrarent,

3. Tako je azijski kralj Seleuk iz vlastitih dohodaka namirivao sve troškove koji su bili potrebni za bogoslužne žrtve.

3. ita ut Seleucus quoque Asiae rex de redditibus suis praestaret omnes sumptus ad ministeria sacrificiorum pertinentes.

4. Ali neki Šimun iz Bilgina plemena, postavši hramskim predstojnikom, zavadi se s velikim sveæenikom zbog gradskoga tržnog nadzora.

4. Simon autem de tribu Belgae praepositus templi constitutus dissentiebat a principe sacerdotum de dispensatione in civitate.

5. Kako nije mogao pobijediti Oniju, ode k Apoloniju iz Tarsa, koji je u to vrijeme bio upravitelj u Celesiriji i Feniciji.

5. Et cum vincere Oniam non posset, venit ad Apollonium Tharseae filium, qui eo tempore erat dux Coelesyriae et Phoenicis,

6. Priopæi mu kako je jeruzalemska riznica krcata neizrecivim blagom, tako da mu se kolièina ne može ustanoviti, i kako to sve nije potrebno za troškove žrtvovanja te bi se moglo prebaciti u kraljevsko vlasništvo.

6. et nuntiavit pecuniis inenarrabilibus plenum esse aerarium Hierosolymis, ita ut multitudo vectigalium innumerabilis esset et ea non pertinere ad rationem sacrificiorum; esse autem possibile sub potestate regis haec cadere.

7. Prigodom jednog sastanka s kraljem Apolonije ga obavijesti o prokazanom blagu, a kralj izabra Heliodora, svoga državnog upravitelja, i posla ga s nalogom da preuzme spomenuto blago.

7. Collocutus autem Apollonius cum rege, de indicatis sibi pecuniis aperuit; at ille vocans Heliodorum, qui erat super negotia, misit datis mandatis, ut praedictam pecuniam transportaret.

8. Heliodor odmah krenu na put, pod izlikom da æe izvršiti nadzor nad gradovima Celesirije i Fenicije, a uistinu da izvrši kraljev nalog.

8. Statimque Heliodorus iter est aggressus, specie quidem quasi per Coelesyriam et Phoenicen civitates esset peragraturus, re vera autem regis propositum perfecturus.

9. Kad je došao u Jeruzalem i kad su ga vrhovni sveæenik i grad ljubezno primili, priopæi o prijavi i objasni radi èega je došao, pa poèe ispitivati je li uistinu tako.

9. Sed cum venisset Hierosolymam et benigne a summo sacerdote civitatis esset exceptus, narravit de dato indicio, et cuius rei gratia adesset aperuit; interrogabat autem, si vere haec ita essent.

10. Veliki mu sveæenik objasni da su to pohrane udovica i siroèadi;

10. Tunc summus sacerdos ostendit deposita esse viduarum et pupillorum;

11. a nešto od toga da pripada Hirkanu, Tobijinu sinu, veoma uglednu èovjeku, te da, suprotno od klevetnièke izjave opakog Šimuna, ima svega èetiri stotine talenata srebra i dvije stotine talenata zlata.

11. quaedam vero esse Hircani Thobiae, viri valde eminentis, non sicut detulerat obtrectans impius Simon; universa autem argenti talenta esse quadringenta et auri ducenta;

12. Nikako nije dopušteno da se oštete oni koji su se pouzdali u svetost mjesta, u dostojanstvo i nepovredivost Hrama koji je poštovan u svem svijetu.

12. decipi vero eos, qui credidissent loci sanctitati et honorati per universum mundum templi venerationi inviolabili tutelae, omnino impossibile esse.

13. Ali je Heliodor, zbog kraljevih naloga, rekao da se blago svakako mora preuzeti u kraljevsku blagajnu.

13. At ille, pro his, quae habebat, mandatis a rege, omnino dicebat in regium fiscum ea esse deferenda.

14. Na dan koji je za to odredio ušao je da popiše blago. U gradu je nastala povelika uznemirenost.

14. Constituta autem die, intrabat de his visitationem ordinaturus. Non modica vero per universam civitatem erat trepidatio.

15. Sveæenici su se u sveæenièkoj odjeæi bacili nièice pred žrtvenik i zavapili prema nebu, Tvorcu zakona o pohrani, moleæi ga da saèuva netaknuta dobra onima koji su ih pohranili.

15. Sacerdotes autem ante altare cum stolis sacerdotalibus iactaverunt se et invocabant in caelum eum, qui de deposito legem posuit, ut his, qui deposuerant, ea salva custodiret.

16. Pogled na lice velikog sveæenika razdirao je srce: njegov izgled i bljedilo lica odavalo je duševnu tjeskobu.

16. Erat autem, ut qui videret summi sacerdotis vultum, mente vulneraretur; facies enim et color immutatus declarabat internum animi dolorem.

17. Obuzeo ga strah te je drhtao cijelim tijelom, a to je onima koji su ga gledali kazivalo koliko mu srce pati.

17. Circumfusus enim erat metus quidam viro, et horror corporis, unde manifestus aspicientibus dolor instans cordi efficiebatur.

18. Ljudi su hrlili hrpimice iz kuæa na skupnu molitvu, jer je Svetom mjestu prijetilo oskvrnuæe.

18. Alii autem de domibus gregatim prosiliebant ad publicam supplicationem, pro eo quod in contemptum locus esset venturus.

19. Žene, potpasavši kostrijet ispod grudi, grnule na ulice. Štoviše, i djevojke, zatvorene u kuæama, istrèale jedne na vrata, druge na zidove, neke se naginjale kroz prozore,

19. Accinctaeque mulieres ciliciis sub mammis per vias confluebant; sed et virgines, quae conclusae erant, aliae quidem procurrebant ad ianuas, aliae autem ad muros, quaedam vero per fenestras aspiciebant;

20. a sve pružale ruke prema nebu, na molitvu.

20. universae autem protendentes manus in caelum deprecabantur.

21. Bilo je žalosno vidjeti posvuda prostrto mnoštvo i tjeskobu velikog sveæenika zbog onoga što æe doæi.

21. Erat enim misereri commixtae multitudinis prostrationem et summi sacerdotis in magna agonia constituti exspectationem.

22. Dok su s jedne strane zazivali svemoguæeg Gospoda da povjerene pologe potpuno netaknute saèuva vlasnicima,

22. Et hi quidem invocabant omnipotentem Dominum, ut credita salva his, qui crediderant, conservaret cum omni tutela.

23. s druge je strane Heliodor izvršivao ono što se odluèilo.

23. Heliodorus autem, quod fuerat decretum, perficiebat.

24. Veæ je on stigao sa svojom pratnjom pred riznicu, kad se ukaza Gospodar duhova i svih vlasti u takvu velièanstvu da je sve koji se usudiše onamo iæi udarila Božja sila te su zapali u nemoæ i strah.

24. Eodem loco, ipso cum satellitibus circa aerarium praesente, spirituum et omnis potestatis Dominus magnam fecit ostensionem, ita ut omnes, qui ausi fuerant convenire, perterriti virtute Dei in dissolutionem et formidinem converterentur.

25. Pred oèima im se pojavi konj s prekrasnim sedlom, a na njem strašan jahaè: žestoko se propinjuæi, konj je udarao Heliodora prednjim kopitima. Onaj koji je sjedio na njemu kao da je bio u zlatnu oklopu.

25. Apparuit enim illis quidam equus terribilem habens sessorem et optimo operimento adornatus; isque cum impetu invectus Heliodoro priores calces impegit; qui autem supersedebat, videbatur arma habere aurea.

26. U isto vrijeme ukazala mu se dva druga mladiæa, vrlo snažna, sjajne ljepote, u velièanstvenoj odjeæi. Pristupiše Heliodoru, jedan s jedne a drugi s druge strane, i stadoše ga bez daha bièevati tuèom udaraca.

26. Alii etiam apparuerunt duo iuvenes virtute decori, optimi gloria speciosique amictu, qui etiam circumsteterunt eum et ex utraque parte flagellabant sine intermissione multas inferentes ei plagas.

27. Heliodor pade na zemlju; obavi ga gusta tama, a oni ga pograbiše i staviše na nosila.

27. Subito autem concidit in terram; eumque multa caligine circumfusum rapuerunt atque in sellam gestatoriam imposuerunt;

28. I tako su tog èovjeka, koji je èas prije ušao u spomenutu riznicu s mnogobrojnom pratnjom i cijelom tjelesnom stražom, iznijeli bespomoæna, i po tome svi jasno uvidješe Božju silu.

28. et eum, qui cum multis cursoribus et satellitibus praedictum ingressus erat aerarium, portabant carentem auxilio ex armis constitutum, manifeste Dei virtutem cognoscentem.

29. Dok je on, udaren Božjom moæi, ležao bez rijeèi i lišen svake nade u spasenje,

29. Et ille quidem per divinam virtutem iacebat mutus atque omni spe et salute privatus;

30. Židovi su velièali Gospodina koji je èudesno proslavio svoje Sveto mjesto. A Hram, trenutak prije pun straha i nemira, sada, kad se oèitovao Svevladar Gospodin, prelijevao se radošæu i veseljem.

30. hi autem Dominum benedicebant, qui magnificabat locum suum; et templum, quod paulo ante timore ac tumultu erat plenum, apparente omnipotente Domino, gaudio et laetitia impletum est.

31. Neki od Heliodorovih pratilaca brzo su zatražili Oniju da moli Svevišnjega neka podari život onomu što je ležao na izdisaju.

31. Confestim vero ex amicis Heliodori quidam rogabant Oniam, ut invocaret Altissimum, ut vitam donaret ei, qui prorsus in supremo spiritu erat constitutus.

32. Bojeæi se da kralj možda ne bi posumnjao da su Židovi napakostili Heliodoru, veliki sveæenik prinese žrtvu za spas toga èovjeka.

32. Suspectus autem factus summus sacerdos, ne forte rex opinaretur malitiam aliquam ex Iudaeis circa Heliodorum consummatam, obtulit hostiam pro salute viri.

33. Dok je veliki sveæenik prinosio žrtvu pomirnicu, Heliodoru se opet ukazaše oni isti mladiæi u istoj odjeæi. Stadoše preda nj i rekoše mu: "Budi vrlo zahvalan velikom sveæeniku Oniji, jer ti je Gospodin samo po njemu podario život.

33. Cumque summus sacerdos litationem perficeret, iidem iuvenes rursus apparuerunt Heliodoro eisdem vestibus amicti et astantes dixerunt: “Oniae summo sacerdoti multas gratias age, nam propter eum Dominus tibi vitam donavit;

34. A ti, koga je Nebo izbièevalo, razglasuj svima velièanstvenu Božju silu!" To rekavši, išèeznuše.

34. tu autem a caelo flagellatus nuntia omnibus magnam Dei potestatem”. Et his dictis, non comparuerunt.

35. Heliodor prinese žrtvu Gospodinu i uèini velike zavjete Onomu koji mu je poklonio život, pa se ljubezno oprosti s Onijom i vrati se kralju sa svojom vojskom.

35. Heliodorus autem, hostia Domino oblata et votis magnis promissis ei, qui vivere concessit, et Oniam acceptum habens cum exercitu repedavit ad regem;

36. Svjedoèio je pred svima o djelima svevišnjeg Boga koja je vidio svojim oèima.

36. testabatur autem omnibus ea, quae sub oculis suis viderat, opera maximi Dei.

37. Kad ga je kralj upitao koji mu se èovjek èini prikladan da se još jednom pošalje u Jeruzalem, Heliodor odgovori:

37. Cum autem rex interrogasset Heliodorum, quis esset aptus adhuc semel Hierosolymam mitti, ait:

38. "Ako imaš kakva neprijatelja ili kakva zavjerenika protiv države, pošalji ga onamo da ti se izbièevan vrati, ako uopæe iznese živu glavu, jer uistinu na onome mjestu vlada Božja sila.

38. “Si quem habes hostem aut rerum insidiatorem, mitte eum illuc et flagellatum eum recipies, si tamen evaserit, eo quod in loco sit vere Dei quaedam virtus;

39. Onaj koji stoluje na nebu, bdi nad onim mjestom i brani ga, a one koji onamo zlonamjerno pristupaju bije i uništava."

39. nam ipse, qui habet in caelis habitationem, visitator et adiutor est loci illius et venientes ad malefaciendum percutit ac perdit”.

40. To su, eto, dogaðaji s Heliodorom i oèuvanjem svete riznice. POD ANTIOHOM EPIFANOM

40. Igitur de Heliodoro et aerarii custodia ita res processerunt.