Daniel, 3

1. Kralj Nabukodonozor odredi da se naèini zlatni kip, visok šezdeset lakata i širok šest, i da ga postave u ravnici Duri, u pokrajini babilonskoj.

1. Nabuchodonosor rex fecit sta tuam auream altitudine cubito rum sexaginta, latitudine cubitorum sex; et statuit eam in campo Dura in provincia Babylonis.

2. Kralj Nabukodonozor pozva satrape, namjesnike, upravitelje, savjetnike, riznièare, suce i zakonoznance i sve namjesnike pokrajina da doðu na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor.

2. Itaque Nabuchodonosor rex misit ad congregandos satrapas, magistratus et iudices, duces et tyrannos et praefectos omnesque principes provinciarum, ut convenirent ad dedicationem statuae, quam erexerat Nabuchodonosor rex.

3. Tada se sakupiše satrapi, namjesnici, upravitelji, savjetnici, riznièari, suci i zakonoznanci i svi namjesnici pokrajinske vlasti na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. I stadoše pred kip što podiže Nabukodonozor.

3. Tunc congregati sunt satrapae, magistratus et iudices, duces et tyranni et optimates, qui erant in potestatibus constituti, et universi principes provinciarum ad dedicationem statuae, quam erexerat Nabuchodonosor rex. Stabant autem in conspectu statuae, quam posuerat Nabuchodonosor,

4. Glasnik proglasi: "O narodi, plemena i jezici, evo što vam se nareðuje:

4. et praeco clamabat valenter: “Vobis dicitur, populi, tribus et linguae:

5. u èasu kad zaèujete zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, bacite se na tlo i poklonite se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor!

5. in hora, qua audieritis sonitum tubae et fistulae et citharae, sambucae et psalterii et symphoniae et universi generis musicorum, cadentes adorate statuam auream, quam constituit Nabuchodonosor rex.

6. Tko se ne baci na tlo i ne pokloni, bit æe smjesta baèen u peæ užarenu."

6. Si quis autem non prostratus adoraverit, eadem hora mittetur in fornacem ignis ardentis”.

7. Zato, èim zaèuše zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciše se na tlo svi narodi, plemena i jezici klanjajuæi se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor.

7. Post haec igitur, statim ut audierunt omnes populi sonitum tubae, fistulae et citharae, sambucae et psalterii et symphoniae et omnis generis musicorum, cadentes omnes populi tribus et linguae adoraverunt statuam auream, quam constituerat Nabuchodonosor rex.

8. Uto doðoše neki Kaldejci i optužiše Judejce.

8. Statimque et in ipso tempore accedentes viri Chaldaei accusaverunt Iudaeos

9. Rekoše kralju Nabukodonozoru: "O kralju, živ bio dovijeka!

9. dixeruntque Nabuchodonosor regi: “Rex, in aeternum vive!

10. Ti si, kralju, naredio svakom èovjeku koji zaèuje zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala da se baci na tlo i da se pokloni zlatnome kipu;

10. Tu, rex, posuisti decretum, ut omnis homo, qui audierit sonitum tubae, fistulae et citharae, sambucae et psalterii et symphoniae et universi generis musicorum, prosternat se et adoret statuam auream;

11. a tko se ne baci na tlo i ne pokloni, da bude baèen u peæ užarenu.

11. si quis autem non procidens adoraverit, mittetur in fornacem ignis ardentis.

12. A evo, ovdje su Judejci koje si postavio za upravitelje pokrajine babilonske: Šadrak, Mešak i Abed Nego. Ti ljudi ne mare za te, o kralju; oni ne štuju tvojih bogova i nisu se poklonili zlatnome kipu što si ga podigao."

12. Sunt ergo viri Iudaei, quos constituisti super opera provinciae Babylonis, Sedrac, Misac et Abdenago; viri isti te, rex, non honorant: deos tuos non colunt et statuam auream, quam erexisti, non adorant”.

13. Nabukodonozor, bijesan i gnjevan, pozva Šadraka, Mešaka i Abed Nega. Odmah ih dovedoše pred kralja.

13. Tunc Nabuchodonosor in furore et in ira praecepit, ut adducerentur Sedrac, Misac et Abdenago; tunc viri illi adducti sunt in conspectu regis.

14. A Nabukodonozor im reèe: "Je li istina, Šadraèe, Mešaèe i Abed Nego, da vi ne štujete mojih bogova i da se ne klanjate zlatnome kipu što ga podigoh?

14. Pronuntiansque Nabuchodonosor rex ait eis: “Verene, Sedrac, Misac et Abdenago, deos meos non colitis et statuam auream, quam constitui, non adoratis?

15. Jeste li voljni, èim zaèujete zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciti se na tlo i pokloniti se kipu što ga naèinih? Ako li mu se ne poklonite, bit æete smjesta baèeni u peæ užarenu; i koji je taj bog koji bi vas izbavio iz ruke moje?"

15. Numquid estis nunc parati, quacumque hora audieritis sonitum tubae, fistulae, citharae, sambucae, psalterii et symphoniae omnisque generis musicorum, prosternere vos et adorare statuam, quam feci? Quod si non adoraveritis, eadem hora mittemini in fornacem ignis ardentis; et quis est deus, qui eripiat vos de manu mea?”.

16. Šadrak, Mešak i Abed Nego odgovoriše kralju Nabukodonozoru: "Ne treba da ti odgovorimo na to.

16. Respondentes Sedrac, Misac et Abdenago dixerunt regi Nabuchodonosor: “Non oportet nos de hac re respondere tibi:

17. Bog naš, kome služimo, može nas izbaviti iz užarene peæi i od ruke tvoje, kralju; on æe nas i izbaviti.

17. Si enim Deus noster, quem colimus, potest eripere nos de camino ignis ardentis, et de manu tua, rex, liberabit.

18. No ako toga i ne uèini, znaj, o kralju: mi neæemo služiti tvojemu bogu niti æemo se pokloniti kipu što si ga podigao."

18. Quod si noluerit, notum sit tibi, rex, quia deos tuos non colimus et statuam auream, quam erexisti, non adoramus”.

19. Na te rijeèi kralj Nabukodonozor uskipje bijesom, a lice mu se iznakazi na Šadraka, Mešaka i Abed Nega.

19. Tunc Nabuchodonosor repletus est furore, et aspectus faciei illius immutatus est super Sedrac, Misac et Abdenago; et respondens praecepit, ut succenderetur fornax septuplum quam succendi consueverat;

20. On naredi da se peæ ugrije sedam puta jaèe no inaèe i jakim ljudima iz svoje vojske zapovjedi da svežu Šadraka, Mešaka i Abed Nega i bace u peæ punu žarkoga ognja.

20. et viris fortissimis de exercitu suo iussit, ut ligarent Sedrac, Misac et Abdenago et mitterent eos in fornacem ignis ardentis;

21. Svezaše ih, dakle, i u plaštevima, obuæi i kapama baciše u zažarenu peæ.

21. et confestim viri illi vincti, cum bracis suis et tiaris et calceamentis et vestibus missi sunt in medium fornacis ignis ardentis;

22. Kako kraljeva zapovijed bijaše žurna a peæ preko mjere užarena, plamen ubi ljude koji su bacali Šadraka, Mešaka i Abed Nega.

22. itaque, quia iussio regis urgebat, et fornax succensa erat nimis, viros illos, qui miserant Sedrac, Misac et Abdenago, interfecit flamma ignis.

23. A tri èovjeka - Šadrak, Mešak i Abed Nego - padoše svezani u zažarenu peæ.

23. Viri autem tres, Sedrac, Misac et Abdenago, ceciderunt in medio camino ignis ardentis colligati. (Quae sequuntur in Hebraeis voluminibus non repperi).

24. Tada se kralj Nabukodonozor zaprepasti i brzo ustade. Zapita svoje savjetnike: "Nismo li bacili ova tri èovjeka svezana u oganj?" Oni odgovoriše: "Jesmo, kralju!"

24. Et ambulabant in medio flammae laudantes Deum et benedicentes Domino.

25. On reèe: "Ali ja vidim èetiri èovjeka, odriješeni šeæu po vatri i ništa im se zlo ne dogaða; èetvrti je slièan sinu Božjemu."

25. Stans autem Azarias oravit sic aperiensque os suum in medio ignis ait:

26. Nabukodonozor priðe vratima užarene peæi i viknu: "Šadraèe, Mešaèe i Abed Nego, sluge Boga Višnjega, iziðite i doðite ovamo!" Tada iziðoše iz ognja Šadrak, Mešak i Abed Nego.

26. “Benedictus es, Domine, Deus patrum nostrorum, et laudabilis et gloriosum nomen tuum in saecula,

27. Sakupiše se satrapi, starješine, upravitelji i kraljevi savjetnici da vide te ljude: oganj ne bijaše naudio njihovu tijelu, kosa im na glavi neopaljena, plaštevi im neošteæeni, nikakav se zadah ognja ne bijaše uhvatio njih.

27. quia iustus es in omnibus, quae fecisti nobis, et universa opera tua vera, et viae tuae rectae, et omnia iudicia tua veritas.

28. Nabukodonozor viknu: "Blagoslovljen bio Bog Šadrakov, Mešakov i Abed Negov, koji je poslao svog anðela i izbavio svoje sluge, one koji se uzdahu u njega te se ne pokoriše kraljevoj naredbi, veæ radije predadoše svoje tijelo ognju negoli da štuju ili se klanjaju drugome osim svome Bogu!

28. Iudicia enim vera fecisti iuxta omnia, quae induxisti super nos et super civitatem sanctam patrum nostrorum Ierusalem, quia in veritate et in iudicio induxisti omnia haec propter peccata nostra.

29. Nareðujem dakle: O narodi, plemena i jezici, svatko izmeðu vas tko bi pogrdio Boga Šadrakova, Mešakova i Abed Negova neka bude raskomadan, a njegova kuæa pretvorena u smetlište, jer nema boga koji bi mogao izbaviti kao ovaj."

29. Peccavimus enim et inique egimus recedentes a te et deliquimus in omnibus;

30. Tada kralj uzvisi Šadraka, Mešaka i Abed Nega na visoke položaje u pokrajini babilonskoj.

30. et praecepta tua non audivimus nec observavimus nec fecimus, sicut praeceperas nobis, ut bene nobis esset.

31. Nabukodonozor, kralj, svim plemenima, narodima i jezicima po svoj zemlji: Obilovali mirom!

31. Omnia ergo, quae induxisti super nos, et universa, quae fecisti nobis, vero iudicio fecisti;

32. Svidjelo mi se obznaniti vam znakove i èudesa što ih na meni uèini Bog Svevišnji.

32. et tradidisti nos in manibus inimicorum nostrorum iniquorum et pessimorum praevaricatorumque et regi iniusto et pessimo ultra omnem terram.

33. Znakovi njegovi kako su veliki! Èudesa njegova kako silna! Kraljevstvo njegovo - kraljevstvo vjeèno! Vlast njegova za sva pokoljenja!

33. Et nunc non possumus aperire os; confusio et opprobrium facta sunt servis tuis et his, qui colunt te.

34. O, ne zapusti nas zauvijek, zbog imena svoga, i ne razvrgni Saveza svoga,

34. Ne, quaesumus, tradas nos in perpetuum propter nomen tuum et ne dissipes testamentum tuum

35. ne uskrati nam svoje milosrðe zbog Abrahama, miljenika svoga; zbog Izaka, sluge svojega; zbog Izraela, sveca svojega,

35. neque auferas misericordiam tuam a nobis propter Abraham dilectum tuum et Isaac servum tuum et Israel sanctum tuum,

36. kojima si obeæao umnožit' potomstvo kao zvijezde nebeske i kao pijesak na obali morskoj.

36. quibus dixisti quod multiplicares semen eorum sicut stellas caeli et sicut arenam, quae est in litore maris;

37. Gospode, postadosmo najmanji meðu narodima, prezreni po svoj zemlji poradi grijeha svojih.

37. quia, Domine, imminuti sumus plus quam omnes gentes sumusque humiles in universa terra hodie propter peccata nostra;

38. Nemamo sada vojvode, proroka, kneza, paljenice, klanice, prinosa, kada, ni mjesta gdje da prinesemo prvence tebi

38. et non est in tempore hoc princeps et propheta et dux neque holocaustum neque sacrificium neque oblatio neque incensum neque locus primitiarum coram te, ut possimus invenire misericordiam;

39. Üi da naðemo milosrðe. No primi nas slomljene duše, duha ponizna!

39. sed in anima contrita et spiritu humilitatis suscipiamur sicut in holocausto arietum et taurorum

40. Kao paljenice ovnova i bikova, kao tisuæe pretilih janjaca - takva nek' bude žrtva naša pred tobom danas da nas pomiri s tobom - jer se neæe postidjeti oni koji se u te uzdaju.

40. et sicut in milibus agnorum pinguium; sic fiat sacrificium nostrum in conspectu tuo hodie, et perfice subsequentes te, quoniam non est confusio confidentibus in te.

41. Odsada æemo svim srcem slijediti tebe, tebe se bojati i tražiti lice tvoje.

41. Et nunc sequimur te in toto corde et timemus te et quaerimus faciem tuam;

42. Ne postidi nas, veæ postupaj s nama po blagosti svojoj, po velikoj ljubavi svojoj!

42. ne confundas nos, sed fac nobiscum iuxta mansuetudinem tuam et secundum multitudinem misericordiae tuae

43. Izbavi nas, kao nekoæ, èudesima svojim, proslavi ime svoje, Gospode!

43. et erue nos in mirabilibus tuis et da gloriam nomini tuo, Domine.

44. Neka se postide oni koji zlo èine slugama tvojim: neka se postide svoga nasilja i neka im sila skršena bude!

44. Et confundantur omnes, qui ostendunt servis tuis mala; confundantur absque ulla potentia, et robur eorum conteratur.

45. Nek' znaju da si ti jedini Bog i Gospod, slavan po svoj zemlji!" Anðeo Gospodnji u užarenoj peæi

45. Sciant quia tu es Dominus, Deus solus et gloriosus super orbem terrarum”.

46. Kraljeve sluge koje ih bijahu bacile u peæ neprestano poticahu oganj zemnim uljem, smolom, kuèinama i vinjagom,

46. Et non cessabant, qui immiserant eos, ministri regis succendere fornacem naphta et stuppa et pice et malleolis,

47. tako te plamen lizaše èetrdeset i devet lakata iznad peæi.

47. et effundebatur flamma super fornacem cubitis quadraginta novem

48. Buknuvši, spali Kaldejce koji se naðoše oko peæi.

48. et erupit et incendit, quos repperit iuxta fornacem de Chaldaeis.

49. No Anðeo Gospodnji siðe u peæ k Azarji i njegovim drugovima; izagna plamen ognja iz peæi

49. Angelus autem Domini descendit cum Azaria et sociis eius in fornacem et excussit flammam ignis de fornace

50. te usred peæi puhaše kao rosni lahor, a oganj ih ne dodirnu niti im zadade bol ili kakvu neugodnost. Pjesma triju mladiæa

50. et fecit medium fornacis quasi ventum roris flantem; et non tetigit eos omnino ignis neque contristavit nec quidquam molestiae intulit.

51. Tada sva trojica zapjevaše u peæi jednim glasom, slaveæi i blagoslivljajuæi Boga:

51. Tunc hi tres, quasi ex uno ore, laudabant et glorificabant et benedicebant Deo in fornace dicentes:

52. "Blagoslovljen budi, Gospodine, Bože otaca naših, hvaljen i uzvisivan dovijeka! Blagoslovljeno, slavno i sveto ime tvoje, hvaljeno i uzvisivano dovijeka!

52. “Benedictus es, Domine, Deus patrum nostrorum, et laudabilis et superexaltatus in saecula; et benedictum nomen gloriae tuae sanctum et superlaudabile et superexaltatum in saecula.

53. Blagoslovljen budi u Domu svete slave svoje, hvaljen i slavljen dovijeka!

53. Benedictus es in templo sanctae gloriae tuae et superlaudabilis et supergloriosus in saecula.

54. Blagoslovljen budi na prijestolju kraljevstva svoga, hvaljen i uzvisivan dovijeka!

54. Benedictus es in throno regni tui et superlaudabilis et superexaltatus in saecula.

55. Blagoslovljen, ti što istražuješ bezdane i sjediš nad kerubima, hvaljen i uzvisivan dovijeka!

55. Benedictus es, qui intueris abyssos sedens super cherubim, et laudabilis et superexaltatus in saecula.

56. Blagoslovljen budi na svodu nebeskom, hvaljen i slavljen dovijeka!

56. Benedictus es in firmamento caeli et laudabilis et gloriosus in saecula.

57. Sva djela Gospodnja, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

57. Benedicite, omnia opera Domini, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

58. Anðeli Gospodnji, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

58. Benedicite, caeli, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

59. Nebesa, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

59. Benedicite, angeli Domini, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

60. Sve vode nad nebesima, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

60. Benedicite, aquae omnes, quae super caelos sunt, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

61. Sve sile Gospodnje, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

61. Benedicat omnis virtus Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

62. Sunce i mjeseèe, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

62. Benedicite, sol et luna, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

63. Zvijezde nebeske, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

63. Benedicite, stellae caeli, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

64. Sve kiše i rose, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

64. Benedicite, omnis imber et ros, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

65. Svi vjetrovi, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

65. Benedicite, omnes venti, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

66. Ognju i žare, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

66. Benedicite, ignis et aestus, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

67. Studeni i vruæino, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

67. Benedicite, frigus et aestus, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

68. Rose i mrazovi, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

68. Benedicite, rores et pruina, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

69. Lede i studeni, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

69. Benedicite, gelu et frigus, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

70. Tuèe i snijezi, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

70. Benedicite, glacies et nives, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

71. Noæi i dani, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

71. Benedicite, noctes et dies, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

72. Svjetlo i tmino, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

72. Benedicite, lux et tenebrae, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

73. Munje i oblaci, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

73. Benedicite, fulgura et nubes, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

74. Zemlja neka blagoslivlje Gospoda: neka ga hvali i uzvisuje dovijeka!

74. Benedicat terra Dominum, laudet et superexaltet eum in saecula.

75. Bregovi i brežuljci, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

75. Benedicite, montes et colles, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

76. Sve raslinstvo na zemlji, blagoslivljaj Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

76. Benedicite, universa germinantia in terra, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

77. Izvori, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

77. Benedicite, maria et flumina, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

78. Mora i rijeke, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

78. Benedicite, fontes, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

79. Kitovi i sve što se mièe u vodama, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

79. Benedicite, cete et omnia quae moventur in aquis, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

80. Ptice nebeske, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

80. Benedicite, omnes volucres caeli, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

81. Sve divlje i pitome životinje, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

81. Benedicite, omnes bestiae et pecora, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

82. Sinovi ljudski, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

82. Benedicite, filii hominum, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

83. Izraele, blagoslivljaj Gospoda: hvali i uzvisuj ga dovijeka!

83. Benedic, Israel, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

84. Sveæenici Gospodnji, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

84. Benedicite, sacerdotes Domini, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

85. Sluge Gospodnje, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

85. Benedicite, servi Domini, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

86. Dusi i duše pravednih, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

86. Benedicite, spiritus et animae iustorum, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

87. Sveti i ponizni srcem, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka!

87. Benedicite, sancti et humiles corde, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula.

88. Hananijo, Azarjo, Mišaele, blagoslivljajte Gospoda: hvalite i uzvisujte ga dovijeka! Jer on nas je spasio od Podzemlja, on nas je istrgao iz ruke smrti, on nas je izbavio iz peæi užarene, on nas je izbavio iz plamena.

88. Benedicite, Anania, Azaria, Misael, Domino, laudate et superexaltate eum in saecula; quia eruit nos de inferno et salvos fecit de manu mortis et liberavit nos de medio fornacis ardentis flammae et de medio ignis eruit nos.

89. Slavite Gospoda jer je dobar, jer je vjeèna ljubav njegova!

89. Confitemini Domino, quoniam bonus, quoniam in saeculum misericordia eius.

90. Svi štovatelji Gospodnji, blagoslivljajte Boga nad bogovima, hvalite i zahvaljujte, jer vjeèna je ljubav njegova!"

90. Benedicite, omnes, qui timetis Dominum, Deo deorum; laudate et confitemini ei, quia in saecula misericordia eius”. (Hucusque non habetur in Hebraeo et, quae posuimus, de Theodotionis editione translata sunt).

91.

91. (24) Tunc Nabuchodonosor rex obstupuit et surrexit propere; respondens ait optimatibus suis: “Nonne tres viros misimus in medium ignis compeditos?”. Qui respondentes dixerunt regi: “Vere, rex”.

92.

92. (25) Respondit et ait: “Ecce ego video viros quattuor solutos et ambulantes in medio ignis, et nihil corruptionis in eis est, et species quarti similis filio deorum”.

93.

93. (26) Tunc accessit Nabuchodonosor ad ostium fornacis ignis ardentis et ait: “Sedrac, Misac et Abdenago, servi Dei excelsi, egredimini et venite”. Statimque egressi sunt Sedrac, Misac et Abdenago de medio ignis.

94.

94. (27) Et congregati satrapae, magistratus et iudices et potentes regis contemplabantur viros illos, quoniam nihil potestatis habuisset ignis in corporibus eorum, et capillus capitis eorum non esset adustus, et sarabara eorum non fuissent immutata, et odor ignis non transisset per eos.

95.

95. (28) Et erumpens Nabuchodonosor ait: “Benedictus Deus eorum, Sedrac, Misac et Abdenago, qui misit angelum suum et eruit servos suos, qui crediderunt in eo, et verbum regis immutaverunt et tradiderunt corpora sua, ne servirent et ne adorarent omnem deum, excepto Deo suo.

96.

96. (29) A me ergo positum est decretum, ut omnis populus, tribus et lingua quaecumque locuta fuerit blasphemiam contra Deum Sedrac, Misac et Abdenago, in frusta concidatur, et domus eius in sterquilinium fiat, eo quod non est Deus alius, qui possit ita salvare”.

97.

97. (30) Tunc rex promovit Sedrac, Misac et Abdenago in provincia Babylonis.

98.

98. (31) Nabuchodonosor rex omnibus populis, gentibus et linguis, quae habitant in universa terra: “Pax vobis multiplicetur.

99.

99. (32) Signa et mirabilia, quae fecit apud me Deus excelsus, placuit mihi praedicare:

100.

100. (33) Signa eius quam magna sunt, et mirabilia eius quam fortia! Et regnum eius regnum sempiternum, et potestas eius in generationem et generationem”.