Prva knjiga o Makabejcima, 13
1. Šimun je saznao da je Trifon sabrao veliku vojsku da upadne u judejsku zemlju i da je opustoši.
1. Et audivit Simon quod con gregavit Tryphon exercitum copiosum, ut veniret in terram Iudae et attereret eam.
2. Kad je vidio gdje narod strepi od straha, došao je u Jeruzalem i skupio ga.
2. Videns quia in tremore populus est et in timore, ascendit Ierusalem et congregavit populum
3. Tješio je narod govoreæi: "Dobro znate što smo ja i moja braæa i kuæa mog oca uèinili za Zakon i za Sveto mjesto. Poznati su vam i ratovi i nevolje koje smo pretrpjeli.
3. et exhortatus est eos et dixit illis: “Vos scitis quanta ego et fratres mei et domus patris mei fecimus pro legibus et pro sanctis proelia et angustias quales vidimus.
4. Sva su moja braæa izginula za Izrael. Ja sam ostao sam.
4. Horum gratia perierunt fratres mei omnes propter Israel, et relictus sum ego solus.
5. U vrijeme ugnjetavanja nikako ne želim svog života štedjeti. Nisam bolji od svoje braæe.
5. Et nunc non mihi contingat parcere animae meae in omni tempore tribulationis; non enim melior sum fratribus meis.
6. Nego radije æu osvetiti svoj narod, Sveto mjesto, vaše žene i vašu djecu, jer su se svi pogani, gonjeni mržnjom, udružili da nas zatru."
6. Vindicabo tamen gentem meam et sancta, uxores quoque et natos vestros, quia congregatae sunt universae gentes conterere nos inimicitiae gratia”.
7. Èim je narod èuo te rijeèi, rasplamtio se duh u njemu.
7. Et accensus est spiritus populi, simul ut audivit sermones istos,
8. Odgovorili su mu jakim glasom: "Ti si naš voða namjesto Jude i svoga brata Jonatana!
8. et responderunt voce magna dicentes: “Tu es dux noster loco Iudae et Ionathae fratris tui;
9. Preuzmi vodstvo u našem ratu. Što nam god ti zapovjediš, mi æemo izvršiti."
9. pugna proelium nostrum, et omnia, quaecumque dixeris nobis, faciemus”.
10. Sabrao je sve ljude sposobne za borbu i žurno dovršio zidove Jeruzalema i unaokolo ga utvrdio.
10. Et congregans omnes viros bellatores acceleravit consummare universos muros Ierusalem et munivit eam in gyro.
11. Poslao je u Jopu Apsalomova sina Jonatana i s njim znatnu vojsku. Taj je odande izagnao stanovnike i ondje se nastanio.
11. Et misit Ionathan filium Absalomi et cum eo exercitum magnum in Ioppen et, eiectis his, qui erant in ea, remansit illic in ea.
12. Trifon se podigao s velikom vojskom iz Ptolemaide da navali na židovsku zemlju. S njime je bio zasužnjeni Jonatan.
12. Et movit Tryphon a Ptolemaida cum exercitu multo, ut veniret in terram Iudae, et Ionathas cum eo in custodia.
13. Šimun se utaborio kod Adide naprama ravnici.
13. Simon autem applicuit in Adidis contra faciem campi.
14. Kad je Trifon doznao da je Šimun zamijenio svoga brata Jonatana i da kani s njim zametnuti boj, poslao je poslanike da mu kažu:
14. Et ut cognovit Tryphon quia surrexit Simon loco fratris sui Ionathae et quia commissurus esset cum eo proelium, misit ad eum legatos
15. "Zbog srebra što ga tvoj brat Jonatan duguje kraljevskoj blagajni za službe što ih je obnašao držimo ga u sužanjstvu.
15. dicens: “Pro argento, quod debebat frater tuus Ionathas fisco regis propter negotia, quae habuit, detinuimus eum;
16. Zato sad pošalji stotinu srebrnih talenata i dva njegova sina kao taoce, da se, kad bude pušten na slobodu, ne odmetne od nas. Onda æemo ga pustiti."
16. et nunc mitte argenti talenta centum et duos filios eius obsides, ut non dimissus fugiat a nobis, et remittemus eum”.
17. Premda je Šimun znao da mu glasnici lažu, ipak je poslao po srebro i djeèake da na sebe ne navuèe veliko neprijateljstvo naroda.
17. Et cognovit Simon quia cum dolo loquuntur secum; misit tamen accipere argentum et pueros, ne inimicitiam magnam sumeret ad populum,
18. Jer bi inaèe rekli da je Jonatan poginuo zato što on nije poslao novce i djeèake.
18. qui dicerent: “Quia non misit ei argentum et pueros, periit”.
19. Zato je poslao djeèake i stotinu talenata, ali ga Trifon prevari i ne posla Jonatana.
19. Et misit pueros et centum talenta. Et mentitus est et non dimisit Ionathan;
20. Poslije toga Trifon je krenuo da osvoji zemlju i opustoši je. Odabrali su zaobilazni put prema Adori. Šimun mu se ispreèavao sa svojom vojskom kuda god je on prolazio.
20. et post haec venit Tryphon intrare in regionem, ut contereret eam, et gyraverunt per viam, quae ducit Adoram. Et Simon et castra eius ambulabant in omnem locum, quocumque ibant.
21. A oni koji su bili u Tvrði poslaše Trifonu poslanike, tražeæi da brzo doðe k njima kroz pustinju i opskrbi ih hranom.
21. Qui autem in arce erant, miserunt ad Tryphonem legatos urgentes eum, ut veniret ad eos per desertum et mitteret illis alimonias.
22. Tada Trifon odredi da onamo odu svi njegovi konjanici, ali je te noæi pao tako obilan snijeg da nisu mogli krenuti. Digao je tabor i otišao u Galaaditidu.
22. Et paravit Tryphon omnem equitatum suum, ut veniret; et in illa nocte fuit nix multa valde, et non venit propter nivem et discessit et abiit in Galaaditim.
23. Nadomak Baskame ubio je Jonatana, koga tu i pokopaše.
23. Et cum appropinquasset Bascaman, occidit Ionathan, et sepultus est illic;
24. Potom se Trifon vratio u svoju zemlju.
24. et convertit Tryphon et abiit in terram suam.
25. Šimun je poslao po kosti svoga brata Jonatana i ukopao ga u Modinu, gradu svojih otaca.
25. Et misit Simon et accepit ossa Ionathae fratris sui et sepelivit eum in Modin civitate patrum eius.
26. Za njim je žalio sav Izrael i oplakivao ga mnogo dana.
26. Et planxerunt eum omnis Israel planctu magno et luxerunt eum dies multos.
27. Šimun je na grobnici svog oca i svoje braæe podigao nadgrobnik od kamena uglaðena straga i sprijeda, a tako visok da se vidio iz daljine.
27. Et aedificavit Simon super sepulcrum patris sui et fratrum suorum et exaltavit illud visu, lapide polito retro et ante;
28. Podigao je sedam piramida, jednu prema drugoj, ocu i majci i èetvorici braæe.
28. et statuit septem pyramidas, unam contra unam, patri et matri et quattuor fratribus.
29. Naèinio im je podnožja, okružio ih visokim stupovima, na stupove je na vjeèni spomen postavio bojnu opremu, a uz bojnu opremu klesane laðe da ih vide svi koji plove morem.
29. Et his fecit machinamenta circumponens columnas magnas et super columnas arma ad memoriam aeternam et iuxta arma naves sculptas, quae viderentur ab omnibus navigantibus mare.
30. Takva je grobnica koju je podigao u Modinu i koja postoji i dan-danas.
30. Hoc est sepulcrum, quod fecit in Modin, usque in hunc diem.
31. Trifon je mladoga kralja Antioha pogubio na prijevaru.
31. Tryphon autem iter faciebat dolo cum Antiocho rege adulescentiore et occidit eum
32. Zavladao je namjesto njega, ovjenèao se krunom Azije i time navalio mnogo zla na zemlju.
32. et regnavit loco eius et imposuit sibi diadema Asiae et fecit plagam magnam in terra.
33. A Šimun je ponovo sagradio tvrðave po Judeji, obzidao ih visokim kulama i velikim zidovima, s vratima i prijevornicama, i tvrðave je opskrbio hranom.
33. Et aedificavit Simon praesidia Iudaeae muniens ea turribus excelsis et muris magnis et portis et seris; et posuit alimenta in munitionibus.
34. Potom je Šimun izabrao ljude i poslao ih kralju Demetriju da zemlji isposluju oprost, jer je Trifon znao samo otimati.
34. Et elegit Simon viros et misit ad Demetrium regem, ut faceret remissionem regioni, quia actus omnes Tryphonis fuerant rapinae.
35. Kralj Demetrije poslao je odgovor na njihov zahtjev u pismu sastavljenu ovako:
35. Et Demetrius rex ad verba ista respondit ei et scripsit epistulam talem:
36. "Kralj Demetrije pozdravlja vrhovnog sveæenika Šimuna, prijatelja kraljeva, starješine i judejski narod.
36. “Rex Demetrius Simoni summo sacerdoti et amico regum et senioribus et genti Iudaeorum salutem.
37. Primili smo zlatnu krunu i palmovu granèicu koju ste nam poslali, pa smo pripravni da s vama sklopimo potpuni mir i da pišemo svojim službenicima da vas oproste od poreza.
37. Coronam auream et baen, quam misistis, suscepimus; et parati sumus facere vobiscum pacem magnam et scribere praepositis regis remittere vobis, quae indulsimus.
38. Sve ono što smo s vama uglavili neka ostane na snazi i tvrðave što ste ih sagradili neka su vaše.
38. Quaecumque enim constituimus vobis, constant; munitiones, quas aedificastis, vobis sint.
39. Opraštamo vam dosadašnje prijestupe i propuste i krunu koju dugujete. A ako se kakav drugi porez ubirao u Jeruzalemu, neka se više ne zahtijeva.
39. Remittimus quoque ignorantias et peccata usque in hodiernum diem et coronam, quam debebatis; et, si quid aliud erat tributarium in Ierusalem, iam non sit tributarium.
40. Ako su koji od vas kadri da se uvrste u moju tjelesnu stražu, neka se upišu. Neka meðu nama vlada mir."
40. Et, si qui ex vobis apti sunt conscribi inter nostros, conscribantur, et sit inter nos pax”.
41. Godine sto sedamdesete skinut je jaram pogana s Izraela,
41. Anno centesimo septuagesimo ablatum est iugum gentium ab Israel.
42. i narod je u svojim poveljama i ugovorima poèeo pisati: "Prve godine istaknutog vrhovnog sveæenika, židovskog vojskovoðe i glavara Šimuna."
42. Et coepit populus Israel scribere in conscriptionibus et commutationibus: “Anno primo sub Simone summo sacerdote magno duce et principe Iudaeorum”.
43. U te dane opkoli Šimun Gezer da bi ga zaposjeo vojskom. Naèinio je kule na kotaèima i njima se poslužio protiv grada. Prolomio je jedan od bedema i osvojio ga.
43. In diebus illis applicuit Simon ad Gazaram et circumdedit eam castris et fecit machinam et applicuit ad civitatem et percussit turrim unam et comprehendit.
44. Oni s kule uskoèili su u mjesto. U gradu nasta velika strka.
44. Et eruperant, qui erant intra machinam, in civitatem; et factus est motus magnus in civitate.
45. Graðani se sa ženama i djecom popeli na bedeme, trgali na sebi odjeæu i Šimunu iza glasa dovikivali da s njima sklopi mir:
45. Et ascenderunt, qui erant in civitate, cum uxoribus et filiis supra murum, scissis tunicis suis, et clamaverunt voce magna postulantes a Simone dextras sibi dari
46. "Ne postupaj s nama po našoj zloæi nego po svojem milosrðu!"
46. et dixerunt: “Non nobis reddas secundum malitias nostras sed secundum misericordiam tuam”.
47. Šimun se s njima sporazumio i prestao je na njih udarati, ali ih je istjerao iz grada, oèistio kuæe u kojima su držali idole, a zatim uðe uz pjesme i hvalospjeve.
47. Et consensit illis Simon et non debellavit eos; eiecit tamen eos de civitate et mundavit aedes, in quibus fuerant simulacra, et tunc intravit in eam canens et benedicens.
48. Uklonio je odande svaku neèistoæu, naselio ljude koji vrše Zakon, utvrdio grad pa onda u njemu sebi uredio boravište.
48. Et, eiecta ab ea omni immunditia, collocavit in ea viros, qui legem facerent, et munivit eam et aedificavit sibi habitationem.
49. Onima koji su bili u jeruzalemskoj Tvrði nije se dopuštalo da odlaze iz zemlje ili da u nju idu, da kupuju ili prodaju. Ljuto su izgladnjeli. Mnogi su od njih svisnuli od gladi.
49. Qui autem erant in arce Ierusalem, prohibebantur egredi et ingredi regionem et emere ac vendere; et esurierunt valde, et multi ex eis fame perierunt.
50. Zavapili su k Šimunu da s njima sklopi mir, a on tako i uèini, ali ih odande istjera i oèisti Tvrðu od svake poganštine.
50. Et clamaverunt ad Simonem, ut dextras acciperent, et dedit illis et eiecit eos inde et mundavit arcem a contaminationibus.
51. Židovi su u nju ušli dvadeset i treæega dana drugoga mjeseca godine sto sedamdeset i prve. Klicali su noseæi palmove grane, pjevali himne i hvalospjeve uz citare, harfe i cimbale, jer velik neprijatelj bijaše slomljen i izbaèen iz Izraela.
51. Et intraverunt in eam tertia et vicesima die secundi mensis, anno centesimo septuagesimo primo, cum laude et ramis palmarum et cinyris et cymbalis et nablis et hymnis et canticis, quia contritus est inimicus magnus ex Israel.
52. Šimun je odredio da se svake godine taj dan svetkuje s veseljem. Utvrdio je hramsku goru kraj Tvrðe te se ondje sa svojima nastanio.
52. Et constituit, ut omnibus annis agerentur dies hi cum laetitia.
53. Kad je Šimun vidio da mu je sin Ivan odrastao do muževne dobi, postavi ga zapovjednikom svih snaga. Ivan se smjestio u Gezeru.
53. Et munivit montem templi, qui erat secus arcem, et habitavit ibi ipse et qui cum eo erant.
54.
54. Et vidit Simon Ioannem filium suum quod vir esset et posuit eum ducem virtutum universarum; et habitavit in Gazaris.
