Knjiga o sucima, 9

1. Abimelek, sin Jerubaalov, otiðe u Šekem k braæi svoje matere i reèe njima i svemu rodu kuæe svoje majke:

1. Abiit autem Abimelech filius Ierobbaal in Sichem ad fratres matris suae et locutus est ad eos et ad omnem cognationem familiae matris suae dicens:

2. "Upitajte sve šekemske graðane: što vam je bolje - da nad vama vlada sedamdeset ljudi, svi sinovi Jerubaalovi, ili jedan èovjek? Sjetite se da sam ja od vašeg mesa i vaših kostiju!"

2. “Loquimini ad omnes viros Sichem: “Quid vobis est melius, ut dominentur vestri septuaginta viri, omnes filii Ierobbaal, an ut dominetur vobis unus vir? Simulque considerate quod os vestrum et caro vestra sum””.

3. To braæa njegove matere prenesoše ostalim šekemskim graðanima i njihovo se srce prikloni Abimeleku jer govorahu: "Naš je brat!"

3. Locutique sunt fratres matris eius de eo ad omnes viros Sichem universos sermones istos et inclinaverunt cor eorum post Abimelech dicentes: “Frater noster est”.

4. I dadoše mu sedamdeset šekela srebra iz hrama Baal-Beritova; time Abimelek unajmi klatež i pustolove koji poðoše za njim.

4. Dederuntque illi septuaginta pondo argenti de fano Baalberith; qui conduxit sibi ex eo viros inopes et vagos, secutique sunt eum.

5. Onda doðe u kuæu svoga oca u Ofri i pobi svoju braæu, sinove Jerubaalove, sedamdeset ljudi, na jednom kamenu. Izmakao mu je samo Jotam, najmlaði sin Jerubaalov jer se bijaše sakrio.

5. Et venit in domum patris sui Ephra et occidit fratres suos filios Ierobbaal septuaginta viros super lapidem unum. Remansitque Ioatham filius Ierobbaal minimus, quia absconditus erat.

6. Tada se skupiše svi šekemski graðani i sav Bet-Milo te postaviše Abimeleka za kralja kod hrasta koji stoji u Šekemu.

6. Congregati sunt autem omnes viri Sichem et universae domus Mello abieruntque et constituerunt regem Abimelech iuxta quercum, quae stabat in Sichem.

7. Kada su to dojavili Jotamu, ode on, stade na vrh gore Gerizima i povika im na sav glas: "Èujte me, uglednici šekemski, tako vas èuo Bog!

7. Quod cum nuntiatum esset Ioatham, ivit et stetit in vertice montis Garizim elevataque voce clamavit et dixit: “Audite me, viri Sichem, ut audiat vos Deus.

8. Jednom se zaputila stabla da pomažu kralja koji æe vladati nad njima. Pa rekoše maslini: 'Budi nam kraljem!'

8. Ierunt ligna, ut ungerent super se regem, dixeruntque olivae: “Impera nobis”.

9. Odgovori im maslina: 'Zar da se svog ulja odreknem što je na èast bozima i ljudima da bih vladala nad drugim drveæem?'

9. Quae respondit: “Numquid possum deserere pinguedinem meam, qua et dii honorantur et homines, et venire, ut super ligna movear?”.

10. Tad rekoše stabla smokvi: 'Doði, budi nam kraljem!'

10. Dixeruntque ligna ad arborem ficum: “Veni et super nos regnum accipe”.

11. Odgovori im smokva: 'Zar da se odreknem slatkoæe i krasnoga ploda svog da bih vladala nad drugim drveæem?'

11. Quae respondit eis: “Numquid possum deserere dulcedinem meam fructusque suavissimos et ire, ut super cetera ligna movear?”.

12. Tad rekoše stabla lozi: 'Doði, budi nam kraljem!'

12. Locuta quoque sunt ligna ad vitem: “Veni et impera nobis”.

13. Odgovori im loza: 'Zar da se odreknem vina što veseli bogove i ljude da bih vladala nad drugim drveæem?'

13. Quae respondit: “Numquid possum deserere vinum meum, quod laetificat deos et homines, et super ligna cetera commoveri?”.

14. Sva stabla rekoše tad glogu: 'Doði, budi nam kraljem!'

14. Dixeruntque omnia ligna ad rhamnum: “Veni et impera super nos”.

15. A glog odgovori stablima: 'Ako me doista hoæete pomazat' za kralja, u sjenu se moju sklonite. Ako neæete, iz gloga æe oganj planuti i sažeæi cedrove libanonske!'

15. Quae respondit eis: “Si vere me regem vobis constituitis, venite et sub mea umbra requiescite; sin autem non vultis, egrediatur ignis de rhamno et devoret cedros Libani!”.

16. Sada, jeste li vjerno i èestito uèinili kad ste izabrali Abimeleka za kralja? Jeste li se dobro ponijeli prema Jerubaalu i njegovoj kuæi? Jeste li mu uzvratili za djela što ih za vas uèini?

16. Nunc igitur, si recte et absque peccato constituistis super vos regem Abimelech et bene egistis cum Ierobbaal et cum domo eius et reddidistis vicem beneficiis eius,

17. Moj se otac za vas borio izloživši svoj život te vas izbavio iz ruku Midjanaca,

17. qui pugnavit pro vobis et animam suam dedit periculis, ut erueret vos de manu Madian,

18. a vi danas ustaste protiv kuæe moga oca, pobiste njegove sinove, sedamdeset ljudi na istom kamenu, i nad graðanima Šekema uèiniste kraljem Abimeleka, sina njegove robinje, zato što je vaš brat!

18. qui nunc surrexistis contra domum patris mei et interfecistis filios eius septuaginta viros super unum lapidem et constituistis regem Abimelech filium ancillae eius super habitatores Sichem, eo quod frater vester sit;

19. Ako ste vjerno i pošteno danas radili prema Jerubaalu i prema njegovoj kuæi, radujte se s Abimelekom, a on neka se raduje s vama!

19. si ergo recte et absque vitio egistis cum Ierobbaal et domo eius hodie, laetamini in Abimelech, et ille laetetur in vobis.

20. Ako niste, neka oganj iziðe iz Abimeleka i sažeže graðane Šekema i Bet-Mila i neka iziðe oganj iz graðana Šekema i Bet-Mila i sažeže Abimeleka!"

20. Sin autem perverse, egrediatur ignis ex Abimelech et consumat habitatores Sichem et domum Mello, egrediaturque ignis de viris Sichem et de domo Mello et devoret Abimelech!”.

21. Onda Jotam pobježe, skloni se i doðe u Beer, i ondje ostade, jer se bojao svoga brata Abimeleka.

21. Quae cum Ioatham dixisset, fugit et abiit in Bera habitavitque ibi metu Abimelech fratris sui.

22. Abimelek je vladao nad Izraelom tri godine.

22. Regnavit itaque Abimelech super Israel tribus annis.

23. Tada Bog posla duh razdora meðu Abimeleka i šekemske graðane i šekemski se graðani pobuniše protiv Abimeleka.

23. Misitque Deus spiritum pessimum inter Abimelech et habitatores Sichem, qui rebellaverunt contra eum,

24. Bijaše to zato da bi se osvetio zloèin poèinjen nad sedamdeset Jerubaalovih sinova i da bi njihova krv pala na njihova brata Abimeleka, koji ih ubi, i na graðane Šekema, koji mu pomogoše da ubije braæu.

24. ut scelus interfectionis septuaginta filiorum Ierobbaal et effusio sanguinis eorum veniret super Abimelech fratrem suum et in viros Sichimorum, qui eum adiuverant.

25. Hoteæi mu napakostiti, šekemski su graðani postavili zasjede po vrhovima planina i pljaèkali svakoga tko bi prošao mimo njih onim putem. Javiše to Abimeleku.

25. Posueruntque insidias adversus eum in montium summitate et exercebant latrocinia agentes praedas de omnibus praetereuntibus. Nuntiatumque est Abimelech.

26. Gaal, sin Ebedov, doðe sa svojom braæom i nastani se u Šekemu; a šekemski se graðani pouzdaše u njega.

26. Venit autem Gaal filius Ebed cum fratribus suis et transivit in Sichimam, et confisi sunt habitatores Sichem in eo.

27. Otišavši u polje, trgali su u svojim vinogradima grožðe i gazili ga, a onda udarili u veselje; ušli su u hram svoga boga, jeli su, pili i proklinjali Abimeleka.

27. Egressi in agros vindemiaverunt vineas uvasque calcaverunt et, factis cantantium choris, ingressi sunt fanum dei sui et inter epulas et pocula maledicebant Abimelech,

28. A Gaal, Ebedov sin, povika: "Tko je Abimelek da mu služimo? Zar ne bi trebalo da Jerubaalov sin i Zebul, njegov namjesnik, služe ljude Hamora, Šekemova oca? Zašto da mi njemu služimo?

28. clamante Gaal filio Ebed: “Quis est Abimelech, et quae est Sichem, ut serviamus ei? Numquid non est filius Ierobbaal et Zebul praefectus eius? Servite viris Hemmor patris Sichem! Cur serviemus ei?

29. O, kad bih imao ovaj narod u svojoj ruci, protjerao bih Abimeleka i rekao mu: 'Pojaèaj svoju vojsku i iziði u boj!'"

29. Utinam daret aliquis populum istum sub manu mea, ut auferrem de medio Abimelech et dicerem ei: Congrega exercitus multitudinem et veni”.

30. A kad Zebul, gradski naèelnik, doznade što je govorio Gaal, sin Ebedov, razgnjevi se.

30. Zebul princeps civitatis, auditis sermonibus Gaal filii Ebed, iratus est valde

31. Posla glasnike Abimeleku u Arumu i poruèi mu: "Evo, Gaal, sin Ebedov, došao u Šekem sa svojom braæom i bune graðane protiv tebe.

31. et misit clam ad Abimelech nuntios dicens: “Ecce Gaal filius Ebed venit in Sichimam cum fratribus suis et excitant adversum te civitatem.

32. Zato ustani noæu, ti i narod što je s tobom, i stani u zasjedu u polju.

32. Surge itaque nocte cum populo, qui tecum est, et latita in agro.

33. A ujutro, kad ograne sunce, digni se i udari na grad. Kada Gaal i njegovi ljudi iziðu preda te, ti uèini s njima što ti prilike posavjetuju."

33. Et primo mane, oriente sole, irrue super civitatem; illo autem egrediente adversum te cum populo suo, fac ei, quod potueris”.

34. Abimelek usta noæu sa svim svojim ljudima i stade u zasjedu oko Šekema u èetiri èete.

34. Surrexit itaque Abimelech cum omni exercitu suo nocte et tetendit insidias iuxta Sichimam in quattuor locis.

35. Kada je Gaal, sin Ebedov, izišao pred gradska vrata i zaustavio se, Abimelek i njegovi ljudi ustaše iz zasjede.

35. Egressusque est Gaal filius Ebed et stetit in introitu portae civitatis; surrexit autem Abimelech et omnis exercitus cum eo de insidiarum loco.

36. Gaal ugleda ljude i reèe Zebulu: "Eno silaze ljudi s gorskih vrhova." "Od sjena gorskih vrhova", odgovori mu Zebul, "èine ti se ljudi."

36. Cumque vidisset populum Gaal, dixit ad Zebul: “Ecce de montibus multitudo descendit”. Cui ille respondit: “Umbras montium vides quasi homines”.

37. Opet progovori Gaal: "Eno silaze ljudi s visa zvana Zemljin pupak, a èeta jedna dolazi putem od Èarobnjaèkog hrasta."

37. Rursumque Gaal ait: “Ecce populus de Umbilico terrae descendit, et unus cuneus venit per viam Quercus Augurum”.

38. Tad mu reèe Zebul: "Gdje ti je sada jezik? Pa ti si govorio: 'Tko je Abimelek da mu služimo?' Nisu li ondje ljudi koje si prezirao? Iziði sada i pobij se s Abimelekom."

38. Cui dixit Zebul: “Ubi est nunc os tuum, quo loquebaris: “Quis est Abimelech, ut serviamus ei?”. Nonne iste est populus, quem despiciebas? Egredere et pugna contra eum”.

39. I Gaal iziðe na èelu šekemskih graðana i pobi se s Abimelekom.

39. Abiit ergo Gaal, spectante Sichimorum populo, et pugnavit contra Abimelech.

40. Abimelek potjera Gaala i on pobježe pred njim; i mnogi njegovi ljudi padoše mrtvi prije nego što su i došli do vrata.

40. Qui persecutus est eum fugientem, cecideruntque ex parte eius plurimi usque ad portam civitatis.

41. Abimelek se tada vrati u Arumu, a Zebul potjera Gaala i njegovu braæu i nije im više dao da ostanu u Šekemu.

41. Et Abimelech sedit in Aruma; Zebul autem Gaal et fratres eius expulit de urbe nec in ea passus est commorari.

42. Sutradan je narod izišao u polje i javiše to Abimeleku.

42. Sequenti ergo die egressus est populus in campum. Quod cum nuntiatum esset Abimelech,

43. On uze svoju vojsku, podijeli je u tri èete i stade u zasjedu u polju. Kad bi vidio gdje ljudi izlaze iz grada, nasrnuo bi na njih i pobio ih.

43. tulit exercitum suum et divisit in tres turmas tendens insidias in agris. Vidensque quod egrederetur populus de civitate, surrexit et percussit eos.

44. Dok je Abimelek sa svojom èetom udarao kod gradskih vrata, druge se dvije èete baciše na one koji bijahu u polju i tako ih pobiše.

44. Irruensque cum cuneo suo obsedit ingressum portae civitatis; duae autem turmae palantes per campum adversarios percusserunt.

45. Èitav je dan Abimelek opsjedao grad. Zauzevši ga, poubija sve stanovništvo, razori grad i posu sol po njemu.

45. Porro Abimelech omni illo die oppugnabat urbem, quam cepit, interfectis habitatoribus eius ipsaque destructa, ita ut sal in ea dispergeret.

46. Kad su to èuli gospodari Migdal Šekema, uðoše svi u tvrdi prostor hrama El-Berita.

46. Quod cum audissent, qui habitabant in turre Sichimorum, ingressi sunt cryptam fani Elberith (id est dei Foederis).

47. Kada je Abimelek doznao da su se svi graðani Migdal Šekema ondje sakupili,

47. Abimelech quoque audiens omnes viros turris Sichimorum pariter conglobatos,

48. popne se na Salmonsku goru sa svom vojskom svojom. Uzevši u ruke sjekiru, odsjeèe granu od drveta, podiže je i metnu sebi na rame. A ljudima zapovjedi: "Što vidjeste da sam ja uèinio, uèinite brzo i vi."

48. ascendit in montem Selmon cum omni populo suo et, arrepta securi, praecidit arboris ramum impositumque ferens umero dixit ad socios: “Quod me viditis facere, cito facite”.

49. I svi ljudi odsjekoše sebi po granu, a onda krenuše za Abimelekom, nabacaše granje na utvrdu i zapališe ga nad onima koji su se ondje nalazili. Tako izgiboše svi žitelji Migdal Šekema, oko tisuæu ljudi i žena.

49. Igitur certatim ramos de arboribus praecidentes sequebantur ducem, quos circumdantes cryptae succenderunt; atque ita factum est, ut fumo et igne omnes homines necarentur, circiter mille viri pariter ac mulieres, habitatores turris Sichem.

50. Potom Abimelek krenu na Tebes, opsjede ga i osvoji.

50. Abimelech autem inde proficiscens venit ad oppidum Thebes, quod obsidebat et cepit.

51. Bijaše ondje usred grada kula kamo su se sklonili svi ljudi i žene i svi uglednici gradski. Zatvorivši za sobom vrata, popeše se kuli na krov.

51. Erat autem turris fortis in media civitate, ad quam confugerant viri simul ac mulieres et omnes cives civitatis, clausa firmissime ianua, et super turris tectum stantes per propugnacula.

52. Abimelek doðe do kule i napade je. Dok je prilazio vratima kule da je zapali,

52. Accedensque Abimelech iuxta turrim pugnabat fortiter et appropinquans ostio ignem supponere nitebatur.

53. neka žena baci mu žrvanj na glavu i razbi mu lubanju.

53. Et ecce una mulier superiorem molam desuper iaciens illisit capiti Abimelech et confregit cerebrum eius.

54. On brzo pozva svoga momka koji mu je nosio oružje i reèe mu: "Trgni maè i ubij me da se ne govori o meni: 'Žena ga je ubila.'" Njegov ga momak probode te on umrije.

54. Qui vocavit cito armigerum suum et ait ad eum: “Evagina gladium tuum et percute me, ne forte dicatur quod a femina interfectus sim”. Qui transfodit eum.

55. Kad su Izraelci vidjeli da je Abimelek mrtav, svi se vratiše svojim kuæama.

55. Illoque mortuo, omnes viri Israel hoc videntes reversi sunt in sedes suas.

56. Tako je Bog svalio na Abimeleka zlo koje je on uèinio svome ocu pobivši sedamdesetero svoje braæe.

56. Et reddidit Deus malum, quod fecerat Abimelech contra patrem suum, interfectis septuaginta fratribus suis.

57. I sve zlo Šekemaca Bog svali na njihove glave i tako ih stiže kletva Jotama, sina Jerubaalova.

57. Sichimitis quoque, quod operati erant, retributum est, et venit super eos maledictio Ioatham filii Ierobbaal.