Prva knjiga Ljetopisa, 29
1. Kralj David reèe svemu zboru: "Bog je izabrao moga sina Salomona, mlado i nježno momèe, a ovo je velik posao, jer neæe biti za èovjeka dvor nego za Boga Jahvu.
2. Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrne, tuèa za tuèane, željeza za željezne, drva za drvene; oniksova kamenja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i šarenih dragulja, svakojakoga dragog kamenja i izobila mramora.
3. Iz ljubavi prema Bogu dajem još i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega što sam pripravio za sveti Dom.
4. Tri tisuæe zlatnih talenata ofirskoga zlata i sedam tisuæa talenata èistoga srebra da se oblože zidovi prostorija.
5. Zlato za zlatne stvari, a srebro za srebrne i za svako djelo umjetnièkih ruku. Bi li danas još tko htio dragovoljno što priložiti svojom rukom Jahvi?"
6. Tada su dragovoljno priložili knezovi obitelji i knezovi izraelskih plemena, tisuænici, stotnici i nadstojnici nad kraljevskim poslovima.
7. Dali su za službu u Božjem Domu zlata pet tisuæa talenata i deset tisuæa zlatnih darika, srebra deset tisuæa talenata, tuèa osamnaest tisuæa talenata, željeza sto tisuæa talenata.
8. U koga se god našlo dragulja, svi su darivali u riznicu Jahvina Doma na ruke Jehiela Geršonovca.
9. Narod se veselio što su dragovoljno prilagali, jer su prilagali iskrena srca Jahvi; i kralj David radovao se od srca.
10. Potom David blagoslovi Jahvu pred svim zborom. I reèe David: "Blagoslovljen da si, Jahve, Bože našeg oca Izraela, od vijeka do vijeka!
11. Tvoja je, Jahve, velièina, sila, slava, sjaj i velièanstvo, jer je tvoje sve što je na nebu i na zemlji; tvoje je, Jahve, kraljevstvo i ti si uzvišen povrh svega, Poglavar svega!
12. Od tebe je bogatstvo i slava, ti vladaš nad svim, u tvojoj je ruci sila i moæ, u tvojoj je vlasti da uèiniš velikim i jakim sve.
13. I slavimo te, Bože naš, i hvalimo tvoje dièno ime.
14. Tko sam ja i što je moj narod da bismo imali snage ovoliko prinijeti tebi dragovoljno? Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivši, dali smo tebi!
15. Pridošlice smo pred tobom, naseljenici kao svi naši oèevi; naši dani na zemlji prolaze kao sjena i nema nade.
16. Jahve, Bože naš, sve ovo mnogo blago koje smo pripravili za gradnju Doma tebi, tvome svetom imenu, iz tvoje je ruke i sve je tvoje!
17. Ali znam, o Bože moj, da ti iskušavaš srca i da ljubiš iskrenost; ja sam iskrena srca dragovoljno prinio sve ovo i s radošæu sam gledao tvoj narod koji je ovdje kako ti dragovoljno prinosi.
18. Jahve, Bože naših otaca Abrahama, Izaka i Jakova, saèuvaj dovijeka u srcu svoga naroda tu misao i namjeru i upravi njegovo srce k sebi!
19. A mome sinu Salomonu daj pošteno srce da bi se držao tvojih zapovijedi, tvojih odredaba i tvojih uredaba, da bi vršio sve i da bi sagradio dvor za koji sam sve spremio!"
20. Tada David reèe svemu zboru: "Blagoslovite sada Jahvu, svoga Boga!" I sav je zbor blagoslovio Jahvu, Boga svojih otaca, i, pavši nièice, poklonio se Jahvi i kralju.
21. Žrtvovali su Jahvi klanice i prinijeli Jahvi paljenice sutradan: tisuæu junaca, tisuæu ovnova, tisuæu jaganjaca s njihovim ljevanicama, mnogo drugih žrtava za sav Izrael.
22. Jeli su i pili pred Jahvom onoga dana vrlo se radujuæi. Zakraljili su po drugi put Davidova sina Salomona i pomazali ga po Jahvinoj volji za kneza, a Sadoka za sveæenika.
23. Tako je Salomon sjeo na Jahvino prijestolje da kraljuje namjesto svoga oca Davida. Bio je sretan i slušao ga je sav Izrael.
24. Svi su knezovi i junaci i svi sinovi kralja Davida pružili ruku kralju Salomonu i sveèano mu obeæali pokornost.
25. Jahve je vrlo uzvisio Salomona pred oèima sveg Izraela i dao njegovu kraljevstvu velièanstvo kakvo nijedan kralj prije njega nije imao u Izraelu.
26. Tako je Jišajev sin David kraljevao nad svim Izraelom.
27. Nad Izraelom je kraljevao èetrdeset godina; u Hebronu je kraljevao sedam godina, u Jeruzalemu je kraljevao trideset i tri godine.
28. Umro je u lijepoj starosti, nauživši se života, bogatstva i slave. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Salomon.
29. Djela kralja Davida, od prvog do posljednjeg, zapisana su u povijesti vidioca Samuela, u povijesti proroka Natana i u povijesti vidioca Gada,
30. sa svim njegovim kraljevanjem, njegovim junaštvom i dogaðajima što prijeðoše preko njega i Izraela i svih drugih kraljevstava zemaljskih.
