Druga knjiga o kraljevima, 25

1. Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem. Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom.

2. Grad osta opkoljen do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja.

3. Devetoga dana èetvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,

4. neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici pobjegoše noæu kroz vrata izmeðu dva zida nad Kraljevim vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenuše putem prema Arabi.

5. Kaldejske èete nagnuše u potjeru za kraljem i sustigoše ga na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala.

6. Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu pred kralja babilonskog, koji mu izreèe presudu.

7. Sidkijine sinove pokla pred njegovim oèima, Sidkiji iskopa oèi, okova ga verigama i odvede u Babilon.

8. Sedmoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog - uðe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže i èasnik babilonskog kralja.

9. On zapali Dom Jahvin, kraljevski dvor i sve kuæe u Jeruzalemu.

10. Kaldejske èete, pod zapovjednikom kraljevske tjelesne straže, razoriše zidine koje su okruživale Jeruzalem.

11. Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže, odvede u sužanjstvo ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu svjetinu.

12. Neke od malih ljudi ostavi zapovjednik u zemlji kao vinogradare i ratare.

13. Kaldejci razbiše tuèane stupove u Domu Jahvinu, podnožja i mjedeno more koji su bili u Domu Jahvinu i tuè odniješe u Babilon.

14. Uzeše i lonce, lopate, noževe, posudice i uopæe sav tuèani pribor koji se upotrebljavao za bogoslužja.

15. Zapovjednik uze i kadionice i škropionice, uopæe sve što bijaše od zlata i srebra,

16. dva stupa, jedno more i podnožja, što je Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije moguæe procijeniti koliko je tuèa bilo u svim tim predmetima.

17. Prvi stup bijaše visok osamnaest lakata, imao je glavicu od tuèa, visoku pet lakata; obvijaše je oplet i mogranji, sve od tuèa. Takav je bio i drugi stup.

18. Zapovjednik straže odveo je sveæenièkog poglavara Seraju, drugog sveæenika, Sefaniju, i tri èuvara praga.

19. Iz grada je odveo jednog dvoranina, vojnièkog zapovjednika, pet ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novaèio puk i šezdeset puèana koji se takoðer zatekoše u gradu.

20. Zapovjednik kraljevske tjelesne straže Nebuzaradan odvede ih pred kralja babilonskoga u Riblu.

21. I kralj babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne grude.

22. Narodu što je ostao u zemlji judejskoj i što ga je ostavio babilonski kralj Nabukodonozor - postavio je ovaj za upravitelja Gedaliju, sina Ahikamova, unuka Šafanova.

23. Svi vojni zapovjednici i njihovi ljudi saznaše da je babilonski kralj postavio zemlji za namjesnika Gedaliju i doðoše pred njega u Mispu: Netanijin sin Jišmael; Kareahov sin Johanan; sin Tanhumeta iz Netofe, Seraja; Maakatijev sin Jaazanija - oni i svi njihovi ljudi.

24. Gedalija se zakle njima i njihovim ljudima i reèe: "Ne bojte se služiti Kaldejcima; ostanite u zemlji, budite podložni babilonskom kralju i bit æe vam dobro."

25. Ali sedmoga mjeseca Jišmael, sin Netanijin, unuk Elišamin, koji bijaše kraljevskog roda, i još deset ljudi s njim ubiše Gedaliju te on umrije kao i svi Judejci i Kaldejci koji bijahu s njim u Mispi.

26. Tada sav narod, od maloga do velikog, i svi zapovjednici èeta ustadoše i odoše u Egipat jer se bojahu Kaldejaca.

27. Trideset i sedme godine otkako je zasužnjen judejski kralj Jojakin, dvadeset i sedmog dana dvanaestoga mjeseca, babilonski kralj Evil Merodak u prvoj godini svoje vladavine pomilova judejskog kralja Jojakina i pusti ga iz tamnice.

28. Ljubezno je s njime razgovarao i stolicu mu postavio više nego ostalim kraljevima koji bijahu s njim u Babilonu.

29. Jojakin je odložio svoje tamnièke haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega svoga vijeka.

30. Do kraja njegova života babilonski mu je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdržavanje.