Jošua, 10

1. A kad èu jeruzalemski kralj Adoni-Sedek da je Jošua zauzeo Aj i da ga je izruèio "heremu", kletom uništenju, kao što je uèinio s Jerihonom i njegovim kraljem, i da su stanovnici Gibeona uèinili mir s Izraelom i ukljuèili se meðu njih,

1. Quae cum audisset Adonise dec rex Ierusalem, quod scili cet cepisset Iosue Hai et subvertisset eam — sicut enim fecerat Iericho et regi eius, sic fecit Hai et regi illius — et quod pacem fecissent Gabaonitae cum Israel et essent in medio eorum,

2. vrlo se uplaši, jer je Gibeon bio znaèajan kao kakav kraljevski grad, veæi od Aja, a svi žitelji njegovi bijahu ratnici.

2. timuerunt valde. Urbs enim magna erat Gabaon, sicut una regalium civitatum, et maior oppido Hai, omnesque viri eius bellatores fortissimi.

3. Zato jeruzalemski kralj Adoni-Sedek poruèi Hohamu, kralju hebronskom, Piramu, kralju jarmutskom, Jafiji, kralju lakiškom, i Debiru, kralju eglonskom:

3. Misit ergo Adonisedec rex Ierusalem ad Oham regem Hebron et ad Pharam regem Ierimoth, ad Iaphia quoque regem Lachis et ad Dabir regem Eglon dicens:

4. "Doðite k meni i pomozite mi da udarimo na Gibeon, jer je uèinio mir s Jošuom i Izraelcima!"

4. “Ascendite ad me et ferte praesidium, ut expugnemus Gabaon, quia fecit pacem cum Iosue et filiis Israel”.

5. Udruži se tada pet kraljeva amorejskih: kralj jeruzalemski, kralj hebronski, kralj jarmutski, kralj lakiški i kralj eglonski; krenu oni i sva njihova vojska, opsjednu grad Gibeon i poènu ga napadati.

5. Congregati igitur ascenderunt quinque reges Amorraeorum: rex Ierusalem, rex Hebron, rex Ierimoth, rex Lachis, rex Eglon simul cum exercitibus suis; et castrametati sunt circa Gabaon oppugnantes eam.

6. Tada Gibeonci poruèiše Jošui u tabor u Gilgalu: "Ne napuštaj svojih slugu, nego se požuri k nama da nas izbaviš i da nam pomogneš, jer su se protiv nas udružili svi amorejski kraljevi koji žive u Gorju."

6. Habitatores autem Gabaon miserunt ad Iosue, qui tunc morabatur in castris apud Galgalam, et dixerunt ei: “Ne retrahas manus tuas ab auxilio servorum tuorum! Ascende cito et libera nos ferque praesidium: convenerunt enim adversum nos omnes reges Amorraeorum, qui habitant in montanis”.

7. I poðe Jošua iz Gilgala, a s njim i svi ratnici, sve vrsni junaci.

7. Ascenditque Iosue de Galgalis, et omnis exercitus bellatorum cum eo, viri fortissimi.

8. A Jahve reèe Jošui: "Ne boj se! Ja sam ih predao u tvoje ruke i nijedan od njih neæe se održati pred tobom."

8. Dixitque Dominus ad Iosue: “Ne timeas eos! In manus enim tuas tradidi illos; nullus tibi ex eis resistere poterit”.

9. I udari na njih Jošua iznenadno, pošto je svu noæ išao od Gilgala.

9. Irruit itaque Iosue super eos repente tota ascendens nocte de Galgalis,

10. I smete ih Jahve pred Izraelcima, koji ih teško poraziše kod Gibeona i potjeraše prema strmini kojom se uzlazi u Bet-Horon. Tukli su ih sve do Azeke i do Makede.

10. et conturbavit eos Dominus a facie Israel; contrivitque plaga magna in Gabaon ac persecutus est per viam ascensus Bethoron et percussit usque Azeca et Maceda.

11. A dok su bježali pred Izraelom uz bethoronsku strminu, bacao je Jahve s neba na njih tuèu kamenja sve do Azeke te su ginuli. I poginulo ih je više od tuèe kamene nego što su ih pobili sinovi Izraelovi svojim maèevima.

11. Cumque fugerent filios Israel et essent in descensu Bethoron, Dominus misit super eos lapides magnos de caelo usque Azeca, et mortui sunt multo plures lapidibus grandinis, quam quos gladio percusserant filii Israel.

12. Onoga dana kada Jahve predade Amorejce sinovima Izraelovim, obrati se Jošua Jahvi i povièe pred Izraelcima: "Stani, sunce, iznad Gibeona, i mjeseèe, iznad dola Ajalona!"

12. Tunc locutus est Iosue Domino in die, qua tradidit Amorraeum in conspectu filiorum Israel, dixitque coram Israel: “Sol, in Gabaon ne movearis, et luna, in valle Aialon”.

13. I stade sunce i zaustavi se mjesec sve dok se nije narod osvetio neprijateljima svojim. Ne piše li to u knjizi Pravednika? I stade sunce nasred neba i nije se nagnulo k zapadu gotovo cio dan.

13. Steteruntque sol et luna, donec ulcisceretur se gens de inimicis suis. Nonne scriptum est hoc in libro Iusti? Stetit itaque sol in medio caeli et non festinavit occumbere spatio unius fere diei.

14. Nije bilo takva dana ni prije ni poslije da bi se Jahve odazvao glasu èovjeèjem. Tako je Jahve vojevao za Izraela.

14. Non fuit antea et postea sicut dies illa, oboediente Domino voci hominis, quia Dominus pugnavit pro Israel.

15. Potom se vrati Jošua i sav Izrael s njim u tabor gilgalski.

15. Reversusque est Iosue cum omni Israel in castra Galgalae.

16. A onih pet kraljeva uteèe i sakri se u peæinu kod Makede.

16. Fugerant autem quinque reges et se absconderant in spelunca urbis Maceda.

17. Javiše Jošui: "Otkriveno je pet kraljeva sakrivenih u peæini kod Makede."

17. Nuntiatumque est Iosue quod inventi essent quinque reges latentes in spelunca urbis Maceda.

18. A Jošua reèe: "Navalite veliko kamenje peæini na otvor i postavite ljude pred nju da je èuvaju.

18. Qui praecepit: “Volvite saxa ingentia ad os speluncae et ponite viros, qui clausos custodiant.

19. A vi se drugi ne zadržavajte, nego tjerajte svoje neprijatelje i tucite ih s leða; ne dajte im da uðu u svoje gradove, jer ih Jahve, Bog vaš, predade u vaše ruke."

19. Vos autem nolite stare, sed persequimini hostes et extremos quoque fugientium caedite; ne dimittatis eos urbium suarum intrare praesidia, quia tradidit eos Dominus Deus vester in manus vestras”.

20. A kad Jošua i sinovi Izraelovi okonèaše bitku teškim pokoljem - utekla im je samo nekolicina preživjelih u tvrde gradove -

20. Caesis igitur adversariis plaga maxima usque ad internecionem, ut reliquiae tantum ex eis effugere possent in civitates munitas,

21. vrati se narod zdrav i èitav k Jošui u tabor u Makedi. I nitko više ni da pisne protiv sinova Izraelovih.

21. reversus est omnis exercitus ad Iosue in Maceda ad castra, sani et integri; nullusque contra filios Israel mutire ausus est.

22. Tada reèe Jošua: "Otvorite ulaz u peæinu i odande mi izvedite onih pet kraljeva."

22. Praecepitque Iosue dicens: “Aperite os speluncae et producite ad me quinque reges, qui in ea latitant”.

23. I uèine tako, izvedu k njemu iz peæine onih pet kraljeva: kralja jeruzalemskoga, kralja hebronskoga, kralja jarmutskoga, kralja lakiškog i kralja eglonskog.

23. Feceruntque sic et eduxerunt ad eum quinque reges de spelunca: regem Ierusalem, regem Hebron, regem Ierimoth, regem Lachis, regem Eglon.

24. A kad ih izvedoše, pozva Jošua sve Izraelce i reèe vojskovoðama koji su ga pratili: "Priðite i stanite svojim nogama na vratove ovih kraljeva." Oni pristupe i stanu im svojim nogama na vratove.

24. Cumque educti essent ad eum, vocavit omnes viros Israel et ait ad principes exercitus, qui secum erant: “Accedite et ponite pedes super colla regum istorum”. Qui cum accessissent et subiectorum colla pedibus calcarent,

25. Reèe Jošua: "Ne bojte se i ne plašite se! Hrabri budite i odluèni, jer æe tako Jahve uèiniti sa svim vašim neprijateljima s kojima se budete borili."

25. rursum ait ad eos: “Nolite timere nec paveatis; confortamini et estote robusti! Sic enim faciet Dominus cunctis hostibus vestris, adversum quos dimicatis”.

26. Potom Jošua naredi da ih pogube i objese na pet stabala; i visjeli su ondje do veèeri.

26. Percussitque Iosue et interfecit eos atque suspendit super quinque ligna; fueruntque suspensi usque ad vesperum.

27. A o zalasku sunèanom zapovjedi Jošua te ih skidoše s drveæa i baciše u istu onu peæinu u koju se bijahu sklonili te na otvor navališe golemo kamenje, koje je i danas ondje.

27. Cumque occumberet sol, praecepit Iosue, ut deponerent eos de lignis; et depositos proiecerunt in speluncam, in qua latuerant, et posuerunt super os eius saxa ingentia, quae permanent usque in praesens.

28. Istoga dana zauze Jošua Makedu: udari na grad oštricom maèa i pogubi kralja njegova i sve živo u gradu izruèi "heremu", kletom uništenju, ne puštajuæi da itko utekne. I uèini s kraljem makedskim kao što je uèinio s kraljem jerihonskim.

28. Eodem quoque die Macedam cepit Iosue et percussit eam in ore gladii regemque illius interfecit et omnes habitatores eius; non dimisit in ea ullas reliquias fecitque regi Maceda, sicut fecerat regi Iericho.

29. Ode zatim Jošua i sav Izrael iz Makede u Libnu i udari na nju.

29. Transivit cum omni Israel de Maceda in Lobna et pugnabat contra eam.

30. I nju Jahve i njena kralja predade u ruke Izraelu, koji oštricom maèa pobi sve živo u njoj; ne poštedje nikoga, a s kraljem Libne uèini što i s kraljem jerihonskim.

30. Quam tradidit Dominus cum rege suo in manu Israel, percusseruntque urbem in ore gladii et omnes habitatores eius; non dimiserunt in ea ullas reliquias feceruntque regi Lobna, sicut fecerant regi Iericho.

31. Potom ode Jošua i svi Izraelci iz Libne u Lakiš, opsjede ga i napade.

31. De Lobna transivit Iosue in Lachis cum omni Israel et, exercitu per gyrum disposito, oppugnabat eam.

32. Jahve predade Lakiš u ruke Izraela, koji ga osvoji sutradan: pobiše oštricom maèa sve živo u njemu, onako kao što su uèinili s Libnom.

32. Tradiditque Dominus Lachis in manu Israel, qui cepit eam die altero; atque percussit in ore gladii omnemque animam, quae fuerat in ea, sicut fecerat Lobna.

33. Tada ustade Horam, kralj Gezera, da pomogne Lakišu, ali Jošua porazi njega i njegov narod tako te nitko ne preživje.

33. Eo tempore ascendit Horam rex Gazer, ut auxiliaretur Lachis; quem percussit Iosue cum omni populo eius usque ad internecionem.

34. Jošua krenu zatim sa svim Izraelcima od Lakiša na Eglon. Opsjedoše grad i napadoše ga.

34. Transivitque de Lachis in Eglon cum omni Israel et circumdedit

35. Osvojiše ga još istoga dana i pobiše sve oštricom maèa. Sve živo izruèiše kletom uništenju, kako su uèinili s Lakišem.

35. atque expugnavit eam eadem die percussitque in ore gladii omnes animas, quae erant in ea, iuxta omnia, quae fecerat Lachis.

36. Onda Jošua sa svim Izraelom krenu od Eglona na Hebron i napade ga.

36. Ascendit quoque cum omni Israel de Eglon in Hebron et pugnavit contra eam.

37. Osvojiše ga i pobiše sve oštricom maèa, kralja i stanovništvo u svim mjestima koja mu pripadaju, ne poštedjevši nikoga. Uèini s njime kao s Eglonom. Grad sa svim svojim stanovništvom bi izruèen kletom uništenju.

37. Cepitque eam et percussit in ore gladii, regem quoque eius et omnia oppida eius universasque animas, quae ibi fuerant commoratae; non reliquit ullas reliquias: sicut fecerat Eglon, sic fecit et Hebron, cuncta, quae in ea repperit, consumens gladio.

38. Napokon krenu Jošua i sav Izrael s njim na Debir i napadoše ga.

38. Inde reversus cum omni Israel in Dabir oppugnavit

39. Osvojiše ga i razoriše; kralja njegova i žitelje okolnih mjesta pobiše oštricom maèa. Kletom uništenju izruèiše sve njegovo stanovništvo. Ne poštedješe nikoga. I uèini Jošua s Debirom i njegovim kraljem kao što je uèinio s Hebronom i njegovim kraljem, s Libnom i njezinim kraljem.

39. et cepit eam; regem quoque eius et omnia oppida eius percussit in ore gladii; non dimisit in ea ullas reliquias: sicut fecerat Hebron et Lobna et regibus earum, sic fecit Dabir et regi illius.

40. Tako je Jošua zauzeo sav onaj kraj: Gorje i Negeb, Šefelu i Visoèje - i sve njihove kraljeve. Ne ostavi preživjelih, veæ izruèi kletom uništenju sve što je disalo, kako je zapovjedio Jahve, Bog Izraelov.

40. Percussit itaque Iosue omnem terram: montanam et Nageb atque Sephelam et declivia cum regibus suis; non dimisit in ea ullas reliquias, sed omne, quod spirare poterat, interfecit, sicut praeceperat Dominus, Deus Israel.

41. I pobi ih Jošua sve od Kadeš Barnee do Gaze i sav kraj Gošen do Gibeona.

41. Et percussit eos a Cadesbarne usque Gazam, omnem terram Gosen usque Gabaon,

42. Sve tamošnje kraljeve i zemlje njihove zauze Jošua ujedanput, jer se za Izraela borio Jahve, Bog Izraelov.

42. universosque reges et regiones eorum uno cepit impetu; Dominus enim, Deus Israel, pugnabat pro Israel.

43. Naposljetku se Jošua i sav Izrael vratiše u tabor u Gilgalu.

43. Reversusque est Iosue cum omni Israel ad locum castrorum in Galgala.