Prva knjiga o Makabejcima, 15

1. Antioh, sin kralja Demetrija, posla s morskih otoka sveæeniku i židovskom voði Šimunu i svemu narodu

1. Et misit rex Antiochus filius Demetrii epistulas ab insulis maris Simoni sacerdoti et principi gentis Iudaeorum et universae genti,

2. pismo ovog sadržaja: "Kralj Antioh pozdravlja velikog sveæenika i voðu Šimuna i židovski narod.

2. et erant continentes hunc modum: “Rex Antiochus Simoni sacerdoti magno et gentis principi et genti Iudaeorum salutem.

3. Buduæi da su se pokvarenjaci doèepali kraljevstva naših otaca, odluèio sam da ga opet osvojim i uspostavim kako je bilo i prije, i zato sam podigao silne èete i opremio ratno brodovlje

3. Quoniam quidam pestilentes obtinuerunt regnum patrum nostrorum, volo autem vindicare regnum, ut restituam illud, sicut erat antea, delectumque feci multitudinis exercitus et feci naves bellicas;

4. da se iskrcam u zemlji i osvetim onima koji su je upropastili i opustošili mnoge gradove moga kraljevstva.

4. volo autem procedere per regionem, ut ulciscar in eos, qui corruperunt regionem nostram et qui desolaverunt civitates multas in regno meo.

5. Potvrðujem ti sva osloboðenja od poreza kojih su te oslobodili kraljevi prije mene i svih ostalih prinosa koje su ti otpustili.

5. Nunc ergo statuo tibi omnes oblationes, quas remiserunt tibi ante me reges, et quaecumque alia dona remiserunt tibi.

6. Dopuštam ti da u svojoj kovnici kuješ novce koji æe zakonito optjecati tvojom zemljom.

6. Et permisi tibi facere monetam propriam numisma regioni tuae;

7. Neka Jeruzalem i Svetište budu slobodni. Neka ti ostane sve oružje koje si proizveo i sve tvrðave koje si podigao i koje zapremaš.

7. Ierusalem autem et sancta esse libera, et omnia arma, quae fabricatus es, et praesidia, quae construxisti, quae tenes, maneant tibi;

8. Neka ti se oprosti sve što duguješ kraljevskoj riznici i ono što æeš ubuduæe dugovati kralju odsele pa dovijeka.

8. et omne debitum regis, et quae futura sunt regi ex hoc et in totum tempus, remittantur tibi.

9. Kad ponovo osvojimo svoje kraljevstvo, obasut æemo tebe, tvoj narod i Hram takvim èastima da æe vam slava zablistati po svoj zemlji."

9. Cum autem obtinuerimus regnum nostrum, glorificabimus te et gentem tuam et templum gloria magna, ita ut manifestetur gloria vestra in universa terra”.

10. Godine sto sedamdeset i èetvrte krenu kralj Antioh u zemlju svojih otaca. Oko njega su se okupile sve èete, tako da ih je malo ostalo uz Trifona.

10. Anno centesimo septuagesimo quarto exiit Antiochus in terram patrum suorum, et convenerunt ad eum omnes exercitus, ita ut pauci relicti essent cum Tryphone.

11. Antioh je udario za njim u potjeru. Trifon je pobjegao u Doru na moru,

11. Et insecutus est eum Antiochus rex, et venit Doram fugiens, quae est ad mare;

12. jer je znao da se na njega svalilo zlo i da su ga èete ostavile.

12. sciebat enim quod congregata sunt mala in eum, et reliquit eum exercitus.

13. Antioh se utaborio kod Dore sa sto i dvadeset tisuæa pješaka i osam tisuæa konjanika.

13. Et applicuit Antiochus ad Doram cum centum viginti milibus virorum belligeratorum et octo milibus equitum

14. Opkolio je grad, pritisnuo ga s kopna i mora, jer se brodovlje približilo s morske strane, tako da nitko nije mogao niti ulaziti niti izlaziti.

14. et circuivit civitatem, et naves a mari accesserunt; et vexabat civitatem a terra et mari et neminem sinebat ingredi vel egredi.

15. Uto je Numenije sa svojom pratnjom došao iz Rima s pismima za kraljeve i zemlje. Evo njihova sadržaja:

15. Venit autem Numenius et, qui cum eo fuerant, ab urbe Roma habentes epistulas regibus et regionibus scriptas, in quibus continebantur haec:

16. "Rimski konzul Lucije pozdravlja kralja Ptolemeja.

16. “Lucius consul Romanorum Ptolemaeo regi salutem.

17. Veliki sveæenik Šimun i židovski narod uputili su nam židovske poslanike kao prijatelje i saveznike da obnove nekadašnje prijateljstvo i savezništvo.

17. Legati Iudaeorum venerunt ad nos amici nostri et socii renovantes pristinam amicitiam et societatem, missi a Simone principe sacerdotum et populo Iudaeorum.

18. Donijeli su zlatan štit od tisuæu mina.

18. Attulerunt autem et clipeum aureum minarum mille.

19. Odluèili smo, dakle, pisati kraljevima i zemljama da im ne èine nikakva zla niti da udaraju na njih, na njihove gradove, na njihovu zemlju i da se ne povezuju s onima koji bi ih napadali.

19. Placuit itaque nobis scribere regibus et regionibus, ut non exquirant illis mala neque impugnent eos et civitates eorum et regionem eorum et ut non ferant auxilium pugnantibus adversus eos.

20. Odluèili smo da od njih primimo štit.

20. Visum autem est nobis accipere ab eis clipeum.

21. Ako su, dakle, kakvi opaki ljudi utekli iz njihove zemlje k vama, predajte ih velikom sveæeniku Šimunu da ih kazni po njihovim zakonima!"

21. Si qui ergo pestilentes refugerunt de regione ipsorum ad vos, tradite eos Simoni principi sacerdotum, ut vindicet in eos secundum legem suam”.

22. Tako je pisao kralju Demetriju, Atalu, Ariaratu, i Arsaku

22. Haec eadem scripsit Demetrio regi et Attalo et Ariarathae et Arsacae

23. i u sve zemlje: Sampsami, Spartancima, u Delos, u Mindos, u Sikion, U Kariju, u Samos, u Pamfiliju, u Likiju, u Halikarnas, u Rodos, u Faselidu, u Kos, u Sidu, u Arad, Gortinu, Knidos, Cipar i Kirenu.

23. et in omnes regiones et Sampsacae et Spartiatis et in Delum et in Myndum et in Sicyonem et in Carida et in Samum et in Pamphyliam et in Lyciam et in Alicarnassum et in Rhodum et in Phaselidam et in Cho et in Siden et in Aradon et in Gortynam et Cnidum et Cyprum et Cyrenen.

24. Prijepis tih pisama poslali su velikom sveæeniku Šimunu.

24. Exemplum autem eorum scripserunt Simoni principi sacerdotum et populo Iudaeorum.

25. Antioh je taborio pred Dorom, u njezinu predgraðu, pa je neprestano upuæivao nove odrede protiv grada i izraðivao bojne naprave. Stisnuo je Trifona tako da se nije moglo niti izlaziti niti ulaziti.

25. Antiochus autem rex applicuit castra in Doram in secunda die admovens ei semper manus et machinas faciens et conclusit Tryphonem, ne exiret aut introiret.

26. Šimun mu je poslao dvije tisuæe odabranih ljudi da mu pomažu u boju, a k tomu srebra i zlata i mnogo opreme.

26. Et misit ad eum Simon duo milia virorum electorum in auxilium et argentum et aurum et vasa copiosa.

27. On toga ne htjede primiti. Štoviše, poništio je sve što je prije sa Šimunom ugovorio. Posve se izmijenio prema njemu.

27. Et noluit ea accipere, sed rupit omnia, quae pactus est cum eo antea, et alienavit se ab eo.

28. Poslao je k njemu Atenobija, jednog od svojih prijatelja, da se s njim porazgovori i reèe mu: "Vi držite u svojoj vlasti Jopu, Gezer i jeruzalemsku Tvrðu, gradove moga kraljevstva.

28. Et misit ad eum Athenobium unum de amicis suis, ut tractaret cum ipso dicens: “Vos tenetis Ioppen et Gazaram et arcem, quae est in Ierusalem, civitates regni mei;

29. Njihova ste podruèja opustošili, poèinili ste mnogo zla u zemlji i zavladali mnogim krajevima u mom kraljevstvu.

29. fines earum desolastis et fecistis plagam magnam in terra et dominati estis per loca multa in regno meo.

30. Zato sad vratite gradove koje ste osvojili, zajedno s porezima onih krajeva kojima ste zavladali izvan židovskih granica.

30. Nunc ergo tradite civitates, quas occupastis, et tributa locorum, in quibus dominati estis extra fines Iudaeae;

31. Ako pak neæete, dajte mjesto toga pet stotina srebrnih talenata, a za štete što ste ih poèinili i za poreze gradova drugih pet stotina talenata; ako ni toga neæete, poæi æemo protiv vas u rat."

31. sin autem, date pro illis quingenta talenta argenti, et exterminii, quod exterminastis, et tributorum civitatum alia talenta quingenta; sin autem, veniemus et expugnabimus vos”.

32. Kraljev je prijatelj Atenobije došao u Jeruzalem i vidio Šimunov sjaj i ormar sa zlatnim i srebrnim posuðem i mnogu poslugu. On se zapanjio. Saopæio mu je kraljevu poruku.

32. Et venit Athenobius amicus regis in Ierusalem et vidit gloriam Simonis et claritatem in auro et argento et apparatum copiosum et obstupuit et rettulit ei verba regis.

33. Šimun mu odgovori ovako: "Mi nikako nismo oteli tuðu zemlju niti smo zavladali tuðim dobrima, nego je to baština naših otaca: naši su je neprijatelji nepravedno stanovito vrijeme posjedovali.

33. Et respondit ei Simon et dixit ei: “Neque alienam terram sumpsimus neque aliena detinemus sed hereditatem patrum nostrorum, quae iniuste ab inimicis nostris aliquo tempore possessa est.

34. Mi smo pak, koristeæi se povoljnim prilikama, ponovo osvojili baštinu svojih predaka.

34. Nos vero tempus habentes vindicamus hereditatem patrum nostrorum;

35. Što se tièe Jope i Gezera, koje ti tražiš, ti su gradovi mnogo muèili narod i pustošili nam zemlju, za njih æemo dati stotinu talenata."

35. nam de Ioppe et Gazara, quae expostulas, ipsae faciebant in populo plagam magnam et in regione nostra: horum damus talenta centum”. Et non respondit ei verbum.

36. Poslanik mu na to nije odgovorio ni rijeèi. Vratio se gnjevan kralju i upoznao ga sa Šimunovim odgovorom i velièanstvom, ukratko, sa svim što je vidio, a kralj nato usplamtje gnjevom.

36. Reversus autem cum ira ad regem renuntiavit ei verba ista et gloriam Simonis et universa, quae vidit; et iratus est rex ira magna.

37. Trifon se ukrcao u laðu i pobjegao u Ortosiju.

37. Tryphon autem ascendit in navem et fugit in Orthosiam.

38. Kralj je Kendebeja postavio za upravitelja primorja i predao mu pješaèke i konjanièke èete.

38. Et constituit rex Cendebaeum ducem maritimum et exercitum peditum et equitum dedit illi;

39. Zapovjedio mu je da se utabori pred Judejom i naložio mu da izgradi Kedron, uèvrsti mu vrata i zavojšti na narod. Kralj je pošao u potjeru za Trifonom.

39. et mandavit illi movere castra contra faciem Iudaeae et mandavit ei aedificare Cedron et obstruere portas civitatis et ut debellaret populum. Rex autem persequebatur Tryphonem.

40. Kendebej je došao u Jamniju i poèeo uznemirivati narod, provaljivati u Judeju, odvoditi narod u roblje i ubijati ga.

40. Et pervenit Cendebaeus Iamniam et coepit irritare plebem et conculcare Iudaeam et captivare populum et interficere.

41. Ponovo je izgradio Kedron te u nj smjestio konjanike i pješake da provaljuju i obilaze judejskim putovima, kako mu bješe zapovjedio kralj.

41. Et aedificavit Cedron et collocavit illic equites et exercitum, ut egressi perambularent vias Iudaeae, sicut constituit ei rex.