1. καὶ οὗτοι οἱ κατακληρονομήσαντες υἱῶν Ισραηλ ἐν τῇ γῇ Χανααν οἷς κατεκληρονόμησεν αὐτοῖς Ελεαζαρ ὁ ἱερεὺς καὶ Ἰησοῦς ὁ τοῦ Ναυη καὶ οἱ ἄρχοντες πατριῶν φυλῶν τῶν υἱῶν Ισραηλ
2. κατὰ κλήρους ἐκληρονόμησαν ὃν τρόπον ἐνετείλατο κύριος ἐν χειρὶ Ἰησοῦ ταῖς ἐννέα φυλαῖς καὶ τῷ ἡμίσει φυλῆς
3. ἀπὸ τοῦ πέραν τοῦ Ιορδάνου καὶ τοῖς Λευίταις οὐκ ἔδωκεν κλῆρον ἐν αὐτοῖς
4. ὅτι ἦσαν οἱ υἱοὶ Ιωσηφ δύο φυλαί Μανασση καὶ Εφραιμ καὶ οὐκ ἐδόθη μερὶς ἐν τῇ γῇ τοῖς Λευίταις ἀλλ’ ἢ πόλεις κατοικεῖν καὶ τὰ ἀφωρισμένα αὐτῶν τοῖς κτήνεσιν καὶ τὰ κτήνη αὐτῶν
5. ὃν τρόπον ἐνετείλατο κύριος τῷ Μωυσῇ οὕτως ἐποίησαν οἱ υἱοὶ Ισραηλ καὶ ἐμέρισαν τὴν γῆν
6. καὶ προσήλθοσαν οἱ υἱοὶ Ιουδα πρὸς Ἰησοῦν ἐν Γαλγαλ καὶ εἶπεν πρὸς αὐτὸν Χαλεβ ὁ τοῦ Ιεφοννη ὁ Κενεζαῖος σὺ ἐπίστῃ τὸ ῥῆμα ὃ ἐλάλησεν κύριος πρὸς Μωυσῆν ἄνθρωπον τοῦ θεοῦ περὶ ἐμοῦ καὶ σοῦ ἐν Καδης Βαρνη
7. τεσσαράκοντα γὰρ ἐτῶν ἤμην ὅτε ἀπέστειλέν με Μωυσῆς ὁ παῖς τοῦ θεοῦ ἐκ Καδης Βαρνη κατασκοπεῦσαι τὴν γῆν καὶ ἀπεκρίθην αὐτῷ λόγον κατὰ τὸν νοῦν αὐτοῦ
8. οἱ δὲ ἀδελφοί μου οἱ ἀναβάντες μετ’ ἐμοῦ μετέστησαν τὴν καρδίαν τοῦ λαοῦ ἐγὼ δὲ προσετέθην ἐπακολουθῆσαι κυρίῳ τῷ θεῷ μου
9. καὶ ὤμοσεν Μωυσῆς ἐν ἐκείνῃ τῇ ἡμέρᾳ λέγων ἡ γῆ ἐφ’ ἣν ἐπέβης σοὶ ἔσται ἐν κλήρῳ καὶ τοῖς τέκνοις σου εἰς τὸν αἰῶνα ὅτι προσετέθης ἐπακολουθῆσαι ὀπίσω κυρίου τοῦ θεοῦ ἡμῶν
10. καὶ νῦν διέθρεψέν με κύριος ὃν τρόπον εἶπεν τοῦτο τεσσαρακοστὸν καὶ πέμπτον ἔτος ἀφ’ οὗ ἐλάλησεν κύριος τὸ ῥῆμα τοῦτο πρὸς Μωυσῆν καὶ ἐπορεύθη Ισραηλ ἐν τῇ ἐρήμῳ καὶ νῦν ἰδοὺ ἐγὼ σήμερον ὀγδοήκοντα καὶ πέντε ἐτῶν
11. ἔτι εἰμὶ σήμερον ἰσχύων ὡσεὶ ὅτε ἀπέστειλέν με Μωυσῆς ὡσαύτως ἰσχύω νῦν ἐξελθεῖν καὶ εἰσελθεῖν εἰς τὸν πόλεμον
12. καὶ νῦν αἰτοῦμαί σε τὸ ὄρος τοῦτο καθὰ εἶπεν κύριος τῇ ἡμέρᾳ ἐκείνῃ ὅτι σὺ ἀκήκοας τὸ ῥῆμα τοῦτο τῇ ἡμέρᾳ ἐκείνῃ νυνὶ δὲ οἱ Ενακιμ ἐκεῖ εἰσιν πόλεις ὀχυραὶ καὶ μεγάλαι ἐὰν οὖν κύριος μετ’ ἐμοῦ ᾖ ἐξολεθρεύσω αὐτούς ὃν τρόπον εἶπέν μοι κύριος
13. καὶ εὐλόγησεν αὐτὸν Ἰησοῦς καὶ ἔδωκεν τὴν Χεβρων τῷ Χαλεβ υἱῷ Ιεφοννη υἱοῦ Κενεζ ἐν κλήρῳ
14. διὰ τοῦτο ἐγενήθη ἡ Χεβρων τῷ Χαλεβ τῷ τοῦ Ιεφοννη τοῦ Κενεζαίου ἐν κλήρῳ ἕως τῆς ἡμέρας ταύτης διὰ τὸ αὐτὸν ἐπακολουθῆσαι τῷ προστάγματι κυρίου θεοῦ Ισραηλ
15. τὸ δὲ ὄνομα τῆς Χεβρων ἦν τὸ πρότερον πόλις Αρβοκ μητρόπολις τῶν Ενακιμ αὕτη καὶ ἡ γῆ ἐκόπασεν τοῦ πολέμου
Fusnote:
14:1-5 - Raspodjelom zemlje upravljaju Eleazar i Jošua, naglašavajući duhovno vodstvo i potrebu da se konzultiraju s Bogom u važnim odlukama. Ovo naglašava ulogu poslušnog vodstva u vođenju Božjeg naroda (vidi također Izreke 3:5-6 i 1. Timoteju 2:1-2).
14:6-9 - Kaleb se prisjeća svoje vjernosti Bogu i obećanja koje je primio, pokazujući važnost prisjećanja Božjih obećanja u vremenima sumnje. To potiče ustrajnost i vjeru u Božja obećanja (vidi također Brojeve 14:24 i Hebrejima 6:12).
14:10-12 - Caleb, koji sada ima 85 godina, i dalje je spreman boriti se za svoje nasljedstvo. Njegova hrabrost i odlučnost služe kao primjer vjere i ustrajnosti u Bogu tijekom cijelog života (vidi također Psalam 92:12-14 i Filipljanima 4:13).
14:13-15 - Jošua daje Kalebu grad Hebron u baštinu, naglašavajući nagradu za vjernost i vjeru u Boga. Kalebovo nasljedstvo simbolizira ispunjenje Božjih obećanja onima koji ga slijede (vidi također Psalam 37:4 i Galaćanima 6:9).
14:15 - Grad Hebron zove se grad Arba, najjači čovjek među Kanaancima. Ova povijesna referenca ponavlja bitku između vjere i očite snage neprijatelja, pokazujući da je Bog veći od bilo koje prepreke (vidi također 1. Ivanovu 4:4 i Rimljanima 8:31).
Stihovi vezani uz Josué, 14:
Jošuina glava 14 opisuje početak podjele zapadnog Kanaana. Kako se nagrađuje ustrajna vjera? Ovaj nadahnuti tekst prepričava Kalebovo pravo na Hebron, obećano prije 45 godina. Poglavlje istražuje teme trajne vjernosti, držanja obećanja i nagrade ustrajne vjere. Jošua 14 također pokazuje kako Bog poštuje one koji mu potpuno vjeruju. Razmislite s nama o pet biblijskih odlomaka koji su u korelaciji s motivirajućim temama ovog ohrabrujućeg poglavlja.
Brojevi 14:24: "Ali budući da moj sluga Kaleb ima drugačiji duh i slijedi me s integritetom, dovest ću ga u zemlju koju je otišao istražiti, a njegovi će je potomci baštiniti." - Ovo obećanje Kalebu ispunjeno je u Jošui 14, pokazujući Božju vjernost Njegovim riječima.
Ponovljeni zakon 1:36: "Samo će to vidjeti Kaleb, sin Jefuneov, i njemu i potomcima njegovim dat ću zemlju kojom je hodio, jer je svim srcem slijedio Gospodina." - Ovaj odlomak pruža kontekst za Kalebovo nasljedstvo u Jošui 14, pokazujući da je to bilo dugotrajno obećanje.
Rimljanima 4:13: "Abraham i njegovi potomci nisu po zakonu primili obećanje da će biti baštinik svijeta, već po pravednosti koja dolazi iz vjere." - Pavao razmišlja o prirodi Božjih obećanja, koja uključuju nasljedstvo zemlje kao što se vidi u Jošui 14, ali proširujući to na duhovni kontekst.
Galaćanima 3:18: "Jer, ako nasljedstvo ovisi o zakonu, ono više ne ovisi o obećanju. Bog ju je, međutim, besplatno dao Abrahamu kroz obećanje." - Pavao koristi koncept nasljedstva, kao što se vidi u Jošui 14, kako bi raspravljao o prirodi Božje milosti nasuprot zakonu.
Hebrejima 6:12: "Ne želimo da postanete lijeni, nego da nasljedujete one koji vjerom i strpljivošću primaju obećanu baštinu." - Autor Poslanice Hebrejima potiče vjernike da budu poput Kaleba u Jošui 14, koji je vjerom i strpljivošću primio svoju obećanu baštinu.
FAQ:
Što je Kaleb pitao Jošuu u Jošui 14?
Kaleb je od Jošue tražio brdo Hebron, koje mu je Mojsije obećao za njegovu vjernost. Želio je ovu regiju kao svoju baštinu, unatoč dubokoj starosti. (Jošua 14:6-12)
Kako je Jošua podijelio zemlju plemenima u Jošui 14?
Jošua je podijelio zemlju ždrijebom, kako je Bog naredio, i svako je pleme dobilo svoj dio prema obećanju i potrebama. (Jošua 14:2)
Koliko je važno bilo sjećanje na uhode u Jošui 14?
Sjećanje na uhode, osobito vjera Kaleba i Jošue, ojačalo je njihovo povjerenje u Božje obećanje i njihovu hrabrost da se suoče s izazovima. (Jošua 14,7-8)
Kakva je bila reakcija plemena na Calebov zahtjev?
Plemena su prepoznala pravednost Kalebovog zahtjeva i njegovu odanost Bogu, dopuštajući mu da osvoji obećanu planinu. (Jošua 14:13)
Kakav je bio odnos između Kalebova nasljedstva i obećanja koje je dao Mojsije?
Kalebovo nasljedstvo u Hebronu bilo je ispunjenje obećanja koje je dao Mojsije, nagrađujući njegovu vjernost i ustrajnost na putovanju kroz pustinju. (Jošua 14:9)