Trouvé 5936 Résultats pour: Jer
Dvadeset su i dvije godine bile Amonu kad se zakraljio, a kraljevao je dvije godine u Jeruzalemu. (Druga knjiga Ljetopisa 33, 21)
Èinio je što je zlo u Jahvinim oèima, kao i otac mu Manaše, jer je svim idolima koje bijaše naèinio njegov otac Manaše on prinosio žrtve i služio im. (Druga knjiga Ljetopisa 33, 22)
Jošiji je bilo osam godina kad se zakraljio. Kraljevao je trideset i jednu godinu u Jeruzalemu. (Druga knjiga Ljetopisa 34, 1)
Osme godine kraljevanja, dok još bijaše djeèak, poèeo je tražiti Boga oca Davida, a dvanaeste je godine stao èistiti Judeju i Jeruzalem od uzvišica, ašera, od rezanih i livenih likova. (Druga knjiga Ljetopisa 34, 3)
Sveæenièke je kosti spalio na njihovim žrtvenicima i tako oèistio Judeju i Jeruzalem. (Druga knjiga Ljetopisa 34, 5)
Oborio je žrtvenike i ašere, raskovao i satro rezane likove i isjekao sve sunèane stupove po svoj zemlji izraelskoj, a onda se vratio u Jeruzalem. (Druga knjiga Ljetopisa 34, 7)
Oni su došli k velikom sveæeniku Hilkiji i predali mu novce donesene u Božji Dom, koje bijahu sabrali leviti, èuvari hramskog praga, iz ruke Manašeovih i Efrajimovih sinova i od svega Izraelova Ostatka, od svega Judina i Benjaminova plemena, od jeruzalemskih stanovnika. (Druga knjiga Ljetopisa 34, 9)
Šafan odnese knjigu kralju i izvjesti ga: "Tvoje sluge rade sve što im se povjerilo. (Druga knjiga Ljetopisa 34, 16)
"Idite i upitajte Jahvu o meni i Ostatku Izraela i Judeje zbog ove knjige što je naðena, jer je velika Jahvina jarost što se izlila na nas zato što naši oèevi nisu èuvali Jahvine rijeèi, nisu vršili što je pisano u knjizi." (Druga knjiga Ljetopisa 34, 21)
Hilkija s kraljevim ljudima ode proroèici Huldi, ženi Šaluma, Tokhatova sina, sina Hasre, èuvara odjeæe; ona je živjela u Jeruzalemu, u novom gradu. Kad joj to kazaše, (Druga knjiga Ljetopisa 34, 22)
Jer su me ostavili i kadili tuðim bogovima da bi me ljutili svim djelima ruku svojih, planut æe jarost moja na to mjesto i neæe se ugasiti. (Druga knjiga Ljetopisa 34, 25)
Ali kako ti je omekšalo srce i jer si se ponizio pred Bogom èuvši što sam objavio tome gradu i njegovim stanovnicima, i ponizivši se preda mnom, razdro si haljine i plakao, zato sam te uslišio - rijeè je Jahvina! (Druga knjiga Ljetopisa 34, 27)