Baruh, 3

1. Svevladaru Gospode, Bože Izraelov, tebi vièe duša tjeskobna, duh uznemiren:

1. Domine omnipotens, Deus Is rael, anima in angustiis et spiri tus anxius clamat ad te.

2. Èuj, Gospode, i smiluj se jer smo sagriješili pred tobom.

2. Audi, Domine, et miserere, quia peccavimus in conspectu tuo;

3. Ti vladaš vjeèito, a mi propadamo bez prestanka.

3. quia tu sedens es in aeternum, et nos pereuntes in aeternum.

4. Gospode svemoguæi, Bože Izraelov, èuj dakle molitvu samrtnika Izraelovih, sinova onih koji su protiv tebe sagriješili, koji nisu slušali glasa Gospoda, Boga svojega, pa zato navališe na nas nevolje.

4. Domine omnipotens, Deus Israel, audi nunc orationem defunctorum Israel et filiorum eorum, qui peccaverunt in conspectu tuo, qui non audierunt vocem Domini Dei sui, et adhaeserunt nobis mala.

5. Ne spominji se opaèina naših otaca, veæ se spomeni u ovo vrijeme ruke svoje i Imena svoga.

5. Noli memor esse iniquitatum patrum nostrorum, sed memor esto manus tuae et nominis tui in hoc tempore,

6. Da, ti si Gospod, Bog naš, i mi te hoæemo slaviti, Gospode.

6. quia tu es Dominus Deus noster, et laudabimus te, Domine,

7. TÓa zato si nam u srce usadio strah svoj da bismo zazvali Ime tvoje i da bismo te proslavili u izgnanstvu uklonivši iz srca svu zloæu naših otaca, koji su sagriješili pred tobom.

7. quia propter hoc dedisti timorem tuum in cor nostrum, ut invocaremus nomen tuum; et laudabimus te in captivitate nostra, quia avertimus a corde nostro omnem iniquitatem patrum nostrorum, qui peccaverunt in conspectu tuo.

8. Evo nas još danas u ovom izgnanstvu kamo si nas raspršio na užas, prokletstvo i pokaranje zbog svih opaèina naših.

8. Ecce nos hodie in captivitate nostra, quo nos dispersisti in opprobrium et in maledictum et in expiationem, secundum omnes iniquitates patrum nostrorum, qui discesserunt a Domino Deo nostro”.

9. Èuj, Izraele, životne propise, prisluhni da nauèiš mudrost.

9. Audi, Israel, mandata vitae; auribus percipite, ut sciatis prudentiam.

10. Zašto, o Izraele, zašto si u zemlji neprijatelja i zašto stariš u tuðini,

10. Quid est, Israel? Quid est quod in terra es inimicorum?

11. oneèišæujuæ' se mrtvacima, ubrojen meðu one koji su u Podzemlju?

11. Inveterasti in terra aliena, coinquinatus es mortuis, reputatus es cum eis, qui apud inferos sunt.

12. Zato što si Vrelo Mudrosti ostavio!

12. Dereliquisti fontem sapientiae!

13. Da si Božjim hodio putem, zauvijek bi prebivao u miru.

13. Si in via Dei ambulasses, habitasses in pace in aeternum.

14. Nauèi stoga gdje je mudrost, gdje snaga, gdje li razboritost, pa da ujedno spoznaš u èemu je dugovjeènost i život i gdje je svjetlost oèinja i mir.

14. Disce, ubi sit prudentia, ubi fortitudo, ubi sit intellectus, ut scias simul, ubi sit longiturnitas dierum et vita, ubi sit lumen oculorum et pax.

15. Ali tko je otkrio prebivalište Mudrosti, tko li prodro u njene riznice?

15. Quis invenit locum eius? Et quis intravit in thesauros eius?

16. Gdje su vladari narodÄa, gdje gospodari zvijeri zemaljskih,

16. Ubi sunt principes gentium et qui dominantur bestiis, quae sunt super terram,

17. gdje oni koji se igrahu pticÄa nebeskih i oni koji zgrtahu srebro i zlato - u što se ljudi uzdaju - te ne bijaše kraja zgrtanju njihovu?

17. qui in avibus caeli ludunt,

18. I gdje su oni koji s tolikim trudom srebro kovahu da im djela nitko natkriliti ne može?

18. qui argentum thesaurizant et aurum, in quo confidunt homines, neque est finis acquisitionis eorum; qui argentum fabricant et solliciti sunt, nec est inquisitio operum illorum?

19. Išèezli su, otišli u Podzemlje! Na njihovo mjesto doðoše drugi.

19. Exterminati sunt et ad inferos descenderunt, et alii loco eorum surrexerunt.

20. Mlaði ugledaše svjetlo dana, nastaniše zemlju, no puta Mudrosti ni oni ne otkriše;

20. Iuvenes viderunt lumen et habitaverunt super terram; viam autem disciplinae non cognoverunt

21. staza njenih ni oni ne razumješe, ne doumiše joj se - sinovi njeni daleko ostadoše od puta njezina.

21. nec intellexerunt semitas eius; neque susceperunt eam filii eorum, a via eorum longe facti sunt.

22. Nije se èulo o njoj u Kanaanu niti se vidjela u Temanu;

22. Neque audita est in Chanaan neque visa est in Theman.

23. ni sinovi Hagarini što zemsku umnost ištu, ni trgovci iz Midjana i Teme, ni pjesnici prièa, ni istraživaèi umnosti ne spoznaše puta Mudrosti, ne dovinuše se staza njezinih.

23. Filii quoque Agar, qui exquirunt sapientiam super terram, negotiatores Merran et Theman et fabulatores et inquisitores prudentiae: viam autem sapientiae non cognoverunt neque commemorati sunt semitas eius.

24. Kako je veliko, o Izraele, kako je veliko Božje prebivalište i kako je prostrano mjesto posjeda njegova?

24. O Israel, quam magna est domus Dei, et ingens locus possessionis eius!

25. Veliko i bezgranièno, visoko - neizmjerno!

25. Magnus est et non habet finem, excelsus est et immensus.

26. Ondje se rodiše divovi, èuveni od davnine, rastom golemi, vješti u boju;

26. Ibi fuerunt gigantes nominati illi, qui ab initio fuerunt, statura magna, scientes bellum.

27. ali njih ne izabra Bog niti im povjeri put spoznanja;

27. Non illos elegit Deus neque viam disciplinae dedit illis;

28. izginuše jer ne imaše mudrosti, izginuše sa svoje ludosti.

28. et perierunt, quia non habuerunt prudentiam, perierunt propter insipientiam suam.

29. Tko se na nebo pope, pa da je dohvati - na oblake, pa da je skine?

29. Quis ascendit in caelum et accepit eam et deduxit eam de nubibus?

30. Tko prebrodi more da bi je otkrio pa da je kupi za najèistije zlato?

30. Quis transfretavit mare et invenit eam et apportabit eam auro electo?

31. Nitko ne zna njezina puta i nitko njezine staze ne shvaæa.

31. Non est qui noverit viam eius, neque qui cogitet semitam eius.

32. Sveznajuæi - samo je on poznaje, svojim je umom pronièe: on koji je za sva vremena sazdao zemlju i svu je životinjama naselio;

32. Sed qui scit omnia, novit eam, adinvenit eam prudentia sua; qui composuit terram in aeternum tempus, implevit eam iumentis quadrupedibus;

33. on koji pošalje svjetlost, i ona, gle, poðe; natrag je zovne, i dršæuæ' ona ga posluša.

33. qui mittit lumen et vadit, vocavit illud, et oboedivit ei in tremore.

34. Zvijezde mu veselo sjaju na svojim postajama;

34. Stellae autem splenduerunt in custodiis suis et laetatae sunt.

35. zovne li ih, one mu odgovore: "Evo nas!" - i radosno sjaju svom Stvoritelju.

35. Vocavit eas, et dixerunt: “Adsumus”; luxerunt cum laetitia ei, qui fecit eas.

36. On je naš Bog: nitko se drugi s njim usporedit' ne može.

36. Hic est Deus noster, non aestimabitur alter adversus eum.

37. On je pronikao sav put spoznaje i predao je sluzi svom Jakovu - Izraelu, svome ljubimcu.

37. Invenit omnem viam disciplinae et dedit eam Iacob puero suo et Israel dilecto suo.

38. Potom se ona na zemlji pojavila, meðu ljudima udomila.

38. Post haec super terram visa est et inter homines conversata est.