Mosaico decorativo

1. La fama de los romanos llegó a oídos de Judas. Decían que eran poderosos, se mostraban benévolos con todos los que se les unían, establecían amistad con cuantos acudían a ellos

1. Tada je Juda doèuo za Rimljane: kako su moæni i blagonakloni prema svojim privrženicima, kako sklapaju prijateljstvo s onima koji im se obraæaju i kako su veoma jaki.

2. (y eran poderosos). Le contaron sus guerras y las proezas que habían realizado entre los galos, cómo les habían dominado y sometido a tributo;

2. Pripovijedali su mu o njihovim ratovima i junaštvima kojima su se istaknuli protiv Gala, kako su ih svladali i prisilili na danak,

3. todo cuanto habían hecho en la región de Espanña para hacerse con las minas de plata y oro de allí,

3. o svemu što su izveli u Hispaniji da se domognu rudnika srebra i zlata,

4. cómo se habían hecho dueños de todo el país gracias a su prudencia y perseverancia (a pesar de hallarse aquel país a larga distancia del suyo); a los reyes venidos contra ellos desde los confines de la tierra, los habían derrotado e inferido fuerte descalabro, y los demás les pagaban tributo cada año;

4. kako su razboritošæu i ustrajnošæu zavladali svim onim podruèjem, a ono je od njih veoma udaljeno; kako su potukli kraljeve koji su s kraja zemlje dolazili da ih napadaju, nanijeli im velike poraze i kako im neki donose godišnji danak.

5. habían vencido en la guerra a Filipo, a Perseo, rey de los Kittim, y a cuantos se habían alzado contra ellos, y los habían sometido;

5. Napokon su oružjem satrli Filipa i kitijskoga kralja Perzeja, a tako upokorili i druge koji se bijahu digli na njih.

6. Antíoco el Grande, rey de Asia, había ido a hacerles la guerra con 120 elefantes, caballería, carros y tropas muy numerosas, y fue derrotado,

6. Porazili su azijskog kralja Antioha Velikog, koji je na njih pošao u rat sa stotinu dvadeset slonova, s konjanicima, bojnim kolima i mnogobrojnim pješacima.

7. le apresaron vivo y le obligaron, a él y a sus sucesores en el trono, a pagarles un gran tributo, a entregar rehenes y a ceder

7. Uhvatili su ga živa, odredili da on i njegovi nasljednici plaæaju težak danak, da dadu taoce i prepuste im

8. algunas de sus mejores provincias: la provincia índica, Media y Lidia, que le quitaron para dárselas al rey Eumeno;

8. zemlju indijsku, medijsku i lidijsku i neke od svojih najljepših pokrajina, koje onda dadoše kralju Eumenu.

9. los de Grecia habían concebido el proyecto de ir a exterminarlos,

9. Kad su pak neki iz Grèke naumili doæi da ih istrijebe,

10. y en sabiéndolo los romanos, enviaron contra ellos a un solo general, les hicieron la guerra, mataron a muchos de ellos, llevaron cautivos a sus mujeres y niños, saquearon sus bienes, subyugaron el país, arrasaron sus fortalezas y les sometieron a servidumbre hasta el día de hoy;

10. Rimljani su za to doznali i na njih poslali samo jednog vojskovoðu. Udarili su na njih te je palo mnogo žrtava. Odveli su u ropstvo njihove žene i djecu i oplijenili ih. Zavladali su njihovom zemljom, razorili im tvrðave i podjarmili ih sve do danas.

11. a los demás reinos y a las islas, a cuantos en alguna ocasión les hicieron frente, los destruyeron y redujeron a servidumbre.

11. A i druga kraljevstva i otoke koji su im se opirali Rimljani su satrli i podložili.

12. En cambio, a sus amigos y a los que en ellos buscaron apoyo, les mantuvieron su amistad. Tienen bajo su dominio a los reyes vecinos y a los lejanos y todos cuantos oyen su nombre les temen.

12. Svojim pak prijateljima i onima koji se u njih uzdaju ostali su vjerni. Podložili su kako obližnje tako i udaljene kraljeve, boje ih se svi koji èuju za njihovo ime.

13. Aquellos a quienes quieren ayudar a conseguir el trono, reinan; y deponen a los que ellos quieren. Han alcanzado gran altura.

13. Komu žele vlast, njemu je i daju. Svrgavaju pak koga ne žele. Vrlo su ojaèali.

14. No obstante, ninguno de ellos se ciñe la diadema ni se viste de púrpura para engreírse con ella.

14. Unatoè svemu tome nijedan se od njih nije okrunio niti obukao grimizom da bi se tako proslavio.

15. Se han creado un Consejo, donde cada día 320 consejeros deliberan constantemente en favor del pueblo para mantenerlo en buen orden.

15. Osnovali su vijeæe u kojem svaki dan vijeæa trista i dvadeset èlanova, savjetujuæi se bez prestanka o svom puku, radi njegova blagostanja.

16. Confían cada año a uno solo el mando sobre ellos y el dominio de toda su tierra. Todos obedecen a este solo hombre sin que haya entre ellos envidias ni celos.

16. Svake godine povjeravaju jednome èovjeku da vlada i upravlja cijelim carstvom. Svi toga jednog èovjeka slušaju: meðu njima nema ni zavisti ni ljubomore.

17. Judas eligió a Eupólemo, hijo de Juan, y de Haqcós, y a Jasón, hijo de Eleazar, y los envió a Roma a concertar amistad y alianza,

17. Tada Juda izabra Ivanova sina Eupolema, iz Akosove kuæe, i Eleazarova sina Jasona i posla ih u Rim da s Rimljanima sklope prijateljstvo i savez

18. para sacudirse el yugo de encima, porque veían que el reino de los griegos tenía a Israel sometido a servidumbre.

18. da bi se tako oslobodili jarma. Uvidjeli su da grèko kraljevstvo porobljuje Izraela.

19. Partieron, pues, para Roma y luego de un larguísimo viaje, entraron en el Consejo, donde tomando la palabra, dijeron:

19. Poslije vrlo duga putovanja stigli su u Rim, ušli u senat i ovako progovorili:

20. Judas, llamado Macabeo, sus hermanos y el pueblo judío nos han enviado donde vosotros para concertar con vosotros alianza y paz y para que nos inscribáis en el número de vuestros aliados y amigos.»

20. "Juda zvan Makabej i njegova braæa sa židovskim narodom poslali su nas k vama da s vama sklopimo savez i prijateljstvo i da nas ubrojite u svoje saveznike i prijatelje."

21. La propuesta les pareció bien.

21. Taj se zahtjev senatorima svidio.

22. Esta es la copia de la carta que enviaron a Jerusalén, grabada en planchas de bronce, para que fuesen allí para ellos documento de paz y alianza:

22. Evo prijepisa ugovora koji su urezali u bronèane ploèe i poslali Židovima u Jeruzalem kao ispravu o miru i savezu:

23. «Felicidad a los romanos y a la nación de los judíos por mar y tierra para siempre. Lejos de ellos la espada y el enemigo.

23. "Neka sreæa prati Rimljane i židovski narod na moru i na kopnu zavazda! A maè i neprijatelj bio od njih daleko!

24. Pero, si le sobreviene una guerra primero a Roma o a cualquiera de sus aliados en cualquier parte de sus dominios,

24. Ako, prije svega, Rimu ili kojemu od njegovih saveznika diljem njegove vladavine zaprijeti rat,

25. la nación de los judíos luchará a su lado, según las circunstancias se lo dicten, de todo corazón.

25. židovski æe se narod na njegovoj strani boriti svim srcem, koliko prilike budu zahtijevale.

26. No darán a los enemigos ni les suministrarán trigo, armas, dinero ni naves. Así lo ha decidido Roma. Guardarán sus compromisos sin recibir compensación alguna.

26. Protivnicima neæe davati niti ih opskrbljivati žitom, oružjem, novcem ni laðama. Tako je zakljuèio Rim. I on æe vjerno vršiti svoje obaveze, a da ne prima jamstvo.

27. De la misma manera, si sobreviene una guerra primero a la nación de los judíos, los romanos lucharán a su lado, según las circunstancías se lo dicten, con toda el alma.

27. Isto tako, ako židovski narod bude prvi napadnut, Rimljani æe se na njegovoj strani boriti svom dušom, koliko to od njih budu zahtijevale prilike.

28. No darán a los combatientes trigo, armas, dinero ni naves. Así lo ha decidido Roma. Guardarán sus compromisos sin dolo.

28. Napadaèima neæe se davati ni žita, ni oružja, ni novaca, ni laða. Tako je zakljuèio Rim i on æe se ovih obaveza držati bez prijevare.

29. En estos términos se han concertado los romanos con el pueblo de los judíos.

29. Takav su savez Rimljani sklopili sa židovskim narodom.

30. Si posteriormente unos y otros deciden añadir o quitar algo, lo podrán hacer a su agrado, y lo que añadan o quiten será valedero.

30. Ako bi pak poslije toga jedni ili drugi htjeli štogod dodati ili oduzeti, mogu to uèiniti po svojoj volji, i što god dodaju ili oduzmu to æe ih obvezivati.

31. «En cuanto a los males que el rey Demetrio les ha causado, le hemos escrito diciéndole: "¿Por qué has hecho sentir pesadamente tu yugo sobre nuestros amigos y aliados los judíos?

31. Što se tièe zala koja im je nanio kralj Demetrije, pisali smo mu ovako: 'Zašto pritišæeš jarmom Židove, naše prijatelje i saveznike?

32. Si otra vez vuelven a quejarse de ti, nosotros les haremos justicia y te haremos la guerra por mar y tierra."»

32. Potuže li se još jednom na tebe, ustat æemo na obranu njihovih prava i zavojštit æemo protiv tebe na moru i na kopnu.'"



Leggi la Bibbia in un anno

Unisciti alla nostra comunità e completa l'intera Bibbia in 365 giorni. Un percorso strutturato e stimolante per approfondire la tua fede e la tua conoscenza delle Scritture.