Mosaico decorativo

1. Sucedió que cruzaba en sábado por unos sembrados; sus discípulos arrancaban y comían espigas desgranándolas con las manos.

1. Jedne je subote prolazio kroz usjeve. Uèenici su njegovi trgali klasje, trli ga rukama i jeli.

2. Algunos de los fariseos dijeron: «¿Por qué hacéis lo que no es lícito en sábado?»

2. A neki farizeji rekoše: "Zašto èinite što subotom nije dopušteno?"

3. Y Jesús les respondió: «¿Ni siquiera habéis leído lo que hizo David, cuando sintió hambre él y los que le acompañaban,

3. Odgovori im Isus: "Zar niste èitali što uèini David kad ogladnje on i njegovi pratioci?

4. cómo entró en la Casa de Dios, y tomando los panes de la presencia, que no es lícito comer sino sólo a los sacerdotes, comió él y dio a los que le acompañaban?»

4. Kako uðe u Dom Božji, uze, pojede i svojim pratiocima dade prinesene kruhove kojih ne smije jesti nitko, nego samo sveæenici?"

5. Y les dijo: «El Hijo del hombre es señor del sábado.»

5. I govoraše im: "Sin Èovjeèji gospodar je subote!"

6. Sucedió que entró Jesús otro sábado en la sinagoga y se puso a enseñar. Había allí un hombre que tenía la mano derecha seca.

6. Druge subote uðe u sinagogu i stane nauèavati. Bio je ondje èovjek kome desnica bijaše usahla.

7. Estaban al acecho los escribas y fariseos por si curaba en sábado, para encontrar de qué acusarle.

7. Pismoznanci i farizeji vrebahu na nj da li subotom lijeèi kako bi našli u èemu da ga optuže.

8. Pero él, conociendo sus pensamientos, dijo al hombre que tenía la mano seca: «Levántate y ponte ahí en medio.» El, levantándose, se puso allí.

8. A on je znao njihove namjere pa reèe èovjeku s usahlom rukom: "Ustani i stani na sredinu!" On usta i stade.

9. Entonces Jesús les dijo: «Yo os pregunto si en sábado es lícito hacer el bien en vez de hacer el mal, salvar una vida en vez de destruirla.»

9. A Isus im reèe: "Pitam ja vas: je li subotom dopušteno èiniti dobro ili èiniti zlo? Život spasiti ili upropastiti?"

10. Y mirando a todos ellos, le dijo: «Extiende tu mano.» El lo hizo, y quedó restablecida su mano.

10. Sve ih ošinu pogledom pa reèe èovjeku: "Ispruži ruku!" On uèini tako - i ruka mu zdrava.

11. Ellos se ofuscaron, y deliberaban entre sí qué harían a Jesús.

11. A oni se, izbezumljeni, poènu dogovarati što da poduzmu protiv Isusa.

12. Sucedió que por aquellos días se fue él al monte a orar, y se pasó la noche en la oración de Dios.

12. Onih dana iziðe na goru da se pomoli. I provede noæ moleæi se Bogu.

13. Cuando se hizo de día, llamó a sus discípulos, y eligió doce de entre ellos, a los que llamó también apóstoles.

13. Kad se razdanilo, dozva k sebi uèenike te izmeðu njih izabra dvanaestoricu, koje prozva apostolima:

14. A Simón, a quien llamó Pedro, y a su hermano Andrés; a Santiago y Juan, a Felipe y Bartolomé,

14. Šimuna, koga prozva Petrom, i Andriju, brata njegova, i Jakova, i Ivana, i Filipa, i Bartolomeja,

15. a Mateo y Tomás, a Santiago de Alfeo y Simón, llamado Zelotes;

15. i Mateja, i Tomu, i Jakova Alfejeva, i Šimuna zvanoga Revnitelj,

16. a Judas de Santiago, y a Judas Iscariote, que llegó a ser un traidor.

16. i Judu Jakovljeva, i Judu Iškariotskoga, koji posta izdajica.

17. Bajando con ellos se detuvo en un paraje llano; había una gran multitud de discípulos suyos y gran muchedumbre del pueblo, de toda Judea, de Jerusalén y de la región costera de Tiro y Sidón,

17. Isus siðe s njima i zaustavi se na ravnu. I silno mnoštvo njegovih uèenika i silno mnoštvo naroda iz cijele Judeje i Jeruzalema, iz primorja tirskog i sidonskog

18. que habían venido para oírle y ser curados de sus enfermedades. Y los que eran molestados por espíritus inmundos quedaban curados.

18. nagrnuše da ga slušaju i da ozdrave od svojih bolesti. I ozdravljali su oni koje su muèili neèisti dusi.

19. Toda la gente procuraba tocarle, porque salía de él una fuerza que sanaba a todos.

19. Sve je to mnoštvo tražilo da ga se dotakne jer je snaga izlazila iz njega i sve ozdravljala.

20. Y él, alzando los ojos hacia sus discípulos, decía: «Bienaventurados los pobres, porque vuestro es el Reino de Dios.

20. On podigne oèi prema uèenicima i govoraše: "Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!

21. Bienaventurados los que tenéis hambre ahora, porque seréis saciados. Bienaventurados los que lloráis ahora, porque reiréis.

21. Blago vama koji sada gladujete: vi æete se nasititi! Blago vama koji sada plaèete: vi æete se smijati!

22. Bienaventurados seréis cuando los hombres os odien, cuando os expulsen, os injurien y proscriban vuestro nombre como malo, por causa del Hijo del hombre.

22. Blago vama kad vas zamrze ljudi i kad vas izopæe i pogrde te izbace ime vaše kao zloèinaèko zbog Sina Èovjeèjega!

23. Alegraos ese día y saltad de gozo, que vuestra recompensa será grande en el cielo. Pues de ese modo trataban sus padres a los profetas.

23. Radujte se u dan onaj i poskakujte: evo, plaæa vaša velika je na nebu. Ta jednako su èinili prorocima oci njihovi!"

24. «Pero ¡ay de vosotros, los ricos!, porque habéis recibido vuestro consuelo.

24. "Ali jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!

25. ¡Ay de vosotros, los que ahora estáis hartos!, porque tendréis hambre. ¡Ay de los que reís ahora!, porque tendréis aflicción y llanto.

25. Jao vama koji ste sada siti: gladovat æete! Jao vama koji se sada smijete: jadikovat æete i plakati!

26. ¡Ay cuando todos los hombres hablen bien de vosotros!, pues de ese modo trataban sus padres a los falsos profetas.

26. Jao vama kad vas svi budu hvalili! Ta tako su èinili lažnim prorocima oci njihovi."

27. «Pero yo os digo a los que me escucháis: Amad a vuestros enemigos, haced bien a los que os odien,

27. "Nego, velim vama koji slušate: Ljubite svoje neprijatelje, dobro èinite svojim mrziteljima,

28. bendecid a los que os maldigan, rogad por los que os difamen.

28. blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju."

29. Al que te hiera en una mejilla, preséntale también la otra; y al que te quite el manto, no le niegues la túnica.

29. "Onomu tko te udari po jednom obrazu pruži i drugi, i onomu tko ti otima gornju haljinu ne krati ni donje.

30. A todo el que te pida, da, y al que tome lo tuyo, no se lo reclames.

30. Svakomu tko od tebe ište daji, a od onoga tko tvoje otima ne potražuj."

31. Y lo que queráis que os hagan los hombres, hacédselo vosotros igualmente.

31. "I kako želite da ljudi vama èine, tako èinite i vi njima."

32. Si amáis a los que os aman, ¿qué mérito tenéis? Pues también los pecadores aman a los que les aman.

32. "Ako ljubite one koji vas ljube, kakvo li vam uzdarje? Ta i grešnici ljube ljubitelje svoje.

33. Si hacéis bien a los que os lo hacen a vosotros, ¿qué mérito tenéis? ¡También los pecadores hacen otro tanto!

33. Jednako tako, ako dobro èinite svojim dobroèiniteljima, kakvo li vam uzdarje? I grešnici to isto èine.

34. Si prestáis a aquellos de quienes esperáis recibir, ¿qué mérito tenéis? También los pecadores prestan a los pecadores para recibir lo correspondiente.

34. Ako pozajmljujete samo onima od kojih se nadate dobiti, kakvo li vam uzdarje? I grešnici grešnicima pozajmljuju da im se jednako vrati."

35. Más bien, amad a vuestros enemigos; haced el bien, y prestad sin esperar nada a cambio; y vuestra recompensa será grande, y seréis hijos del Altísimo, porque él es bueno con los ingratos y los perversos.

35. "Nego, ljubite neprijatelje svoje. Èinite dobro i pozajmljujte ne nadajuæ se odatle nièemu. I bit æe vam plaæa velika, i bit æete sinovi Svevišnjega jer je on dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima."

36. «Sed compasivos, como vuestro Padre es compasivo.

36. "Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan."

37. No juzguéis y no seréis juzgados, no condenéis y no seréis condenados; perdonad y seréis perdonados.

37. "Ne sudite i neæete biti suðeni. Ne osuðujte i neæete biti osuðeni. Praštajte i oprostit æe vam se.

38. Dad y se os dará; una medida buena, apretada, remecida, rebosante pondrán en el halda de vuestros vestidos. Porque con la medida con que midáis se os medirá.»

38. Dajite i dat æe vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna dat æe se u krilo vaše jer mjerom kojom mjerite vama æe se zauzvrat mjeriti."

39. Les añadió una parábola: «¿Podrá un ciego guiar a otro ciego? ¿No caerán los dos en el hoyo?

39. A kaza im i prispodobu: "Može li slijepac slijepca voditi? Neæe li obojica u jamu upasti?

40. No está el discípulo por encima del maestro. Todo el que esté bien formado, será como su maestro.

40. Nije uèenik nad uèiteljem. Pa i tko je posve douèen, bit æe samo kao njegov uèitelj."

41. ¿Cómo es que miras la brizna que hay en el ojo de tu hermano, y no reparas en la viga que hay en tu propio ojo?

41. "Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš?

42. ¿Cómo puedes decir a tu hermano: "Hermano, deja que saque la brizna que hay en tu ojo", no viendo tú mismo la viga que hay en el tuyo? Hipócrita, saca primero la viga de tu ojo, y entonces podrás ver para sacar la brizna que hay en el ojo de tu hermano.

42. Kako možeš kazati bratu svomu: 'Brate, de da izvadim trun koji ti je u oku', a sam u svom oku brvna ne vidiš? Licemjere! Izvadi najprije brvno iz oka svoga pa æeš onda dobro vidjeti izvaditi trun što je u oku bratovu."

43. «Porque no hay árbol bueno que dé fruto malo y, a la inversa, no hay árbol malo que dé fruto bueno.

43. "Nema dobra stabla koje bi raðalo nevaljalim plodom niti stabla nevaljala koje bi raðalo dobrim plodom.

44. Cada árbol se conoce por su fruto. No se recogen higos de los espinos, ni de la zarza se vendimian uvas.

44. Ta svako se stablo po svom plodu poznaje. S trnja se ne beru smokve niti se s gloga grožðe trga."

45. El hombre bueno, del buen tesoro del corazón saca lo bueno, y el malo, del malo saca lo malo. Porque de lo que rebosa el corazón habla su boca.

45. "Dobar èovjek iz dobra blaga srca svojega iznosi dobro, a zao iz zla iznosi zlo. Ta iz obilja srca usta mu govore."

46. «¿Por qué me llamáis: "Señor, Señor", y no hacéis lo que digo?

46. "Što me zovete 'Gospodine, Gospodine!', a ne èinite što zapovijedam?

47. «Todo el que venga a mí y oiga mis palabras y las ponga en práctica, os voy a mostrar a quién es semejante:

47. Tko god dolazi k meni te sluša moje rijeèi i vrši ih, pokazat æu vam kome je slièan:

48. Es semejante a un hombre que, al edificar una casa, cavó profundamente y puso los cimientos sobre roca. Al sobrevenir una inundación, rompió el torrente contra aquella casa, pero no pudo destruirla por estar bien edificada.

48. slièan je èovjeku koji gradi kuæu pa iskopa u dubinu i postavi temelj na kamen. A kad bude poplava, nahrupi bujica na tu kuæu, ali je ne može uzdrmati jer je dobro sagraðena.

49. Pero el que haya oído y no haya puesto en práctica, es semejante a un hombre que edificó una casa sobre tierra, sin cimientos, contra la que rompió el torrente y al instante se desplomó y fue grande la ruina de aquella casa.»

49. A koji èuje i ne izvrši, slièan je èovjeku koji sagradi kuæu na tlu bez temelja; nahrupi na nju bujica i umah se sruši te bude od te kuæe razvalina velika."



Lisez la Bible en un an

Rejoignez notre communauté et lisez la Bible en entier en 365 jours. Un parcours structuré et inspirant pour approfondir votre foi et votre connaissance des Écritures.