Mosaico decorativo

1. Envió Yahveh a Natán donde David, y llegando a él le dijo: «Había dos hombres en una ciudad, el uno era rico y el otro era pobre.

1. Jahve posla proroka Natana k Davidu. On uðe k njemu i reèe mu: "U nekom gradu živjela dva èovjeka, jedan bogat, a drugi siromašan.

2. El rico tenía ovejas y bueyes en gran abundancia;

2. Bogati imaše ovaca i goveda u obilju.

3. el pobre no tenía más que una corderilla, sólo una, pequeña, que había comprado. El la alimentaba y ella iba creciendo con él y sus hijos, comiendo su pan, bebiendo en su copa, durmiendo en su seno igual que una hija.

3. A siromah nemaše ništa, osim jedne jedine ovèice koju bijaše kupio. Hranio ju je i ona je rasla kraj njega i s njegovom djecom; jela je od njegova zalogaja, pila iz njegove èaše; spavala ja na njegovu krilu: bila mu je kao kæi.

4. Vino un visitante donde el hombre rico, y dándole pena tomar su ganado lanar y vacuno para dar de comer a aquel hombre llegado a su casa, tomó la ovejita del pobre, y dio de comer al viajero llegado a su casa.»

4. I doðe putnik k bogatom èovjeku, a njemu bilo žao uzeti od svojih ovaca ili goveda da zgotovi gostu koji mu je došao. On ukrade ovèicu siromaha i zgotovi je za svog pohodnika."

5. David se encendió en gran cólera contra aquel hombre y dijo a Natán: «¡Vive Yahveh! que merece la muerte el hombre que tal hizo.

5. Tada David planu žestokim gnjevom na toga èovjeka i reèe Natanu: "Tako mi živog Jahve, smrt je zaslužio èovjek koji je to uèinio!

6. Pagará cuatro veces la oveja por haber hecho semejante cosa y por no haber tenido compasión.»

6. Èetverostruko æe naknaditi ovcu zato što je uèinio to djelo i što nije znao milosrða!"

7. Entonces Natán dijo a David: «Tú eres ese hombre. Así dice Yahveh Dios de Israel: Yo te he ungido rey de Israel y te he librado de las manos de Saúl.

7. Tada Natan reèe Davidu: "Ti si taj èovjek! Ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, ja sam te izbavio iz Šaulove ruke.

8. Te he dado la casa de tu señor y he puesto en tu seno las mujeres de tu señor; te he dado la casa de Israel y de Judá; y si es poco, te añadiré todavía otras cosas.

8. Predao sam ti kuæu tvoga gospodara, položio sam žene tvoga gospodara na tvoje krilo, dao sam ti dom Izraelov i dom Judin; a ako to nije dosta, dodat æu ti još ovo ili ono.

9. ¿Por qué has menospreciado a Yahveh haciendo lo malo a sus ojos, matando a espada a Urías el hitita, tomando a su mujer por mujer tuya y matándole por la espada de los ammonitas?

9. Zašto si prezreo Jahvu i uèinio ono što je zlo u njegovim oèima? Ubio si maèem Uriju Hetita, a njegovu si ženu uzeo za svoju ženu. Jest, njega si ubio maèem Amonaca.

10. Pues bien, nunca se apartará la espada de tu casa, ya que me has despreciado y has tomado la mujer de Urías el hitita para mujer tuya.

10. Zato se neæe nikada više okrenuti maè od tvoga doma, jer si me prezreo i jer si uzeo ženu Urije Hetita da ti bude žena.'

11. Así habla Yahveh: Haré que de tu propia casa se alce el mal contra ti. Tomaré tus mujeres ante tus ojos y se las daré a otro que se acostará con tus mujeres a la luz de este sol.

11. Ovako govori Jahve: 'Evo ja æu podiæi na te zlo iz tvoga doma. Uzet æu tvoje žene ispred tvojih oèiju i dat æu ih tvome bližnjemu, koji æe spavati s tvojim ženama na vidiku ovome suncu.

12. Pues tú has obrado en lo oculto, pero yo cumpliré esta palabra ante todo Israel y a la luz del sol.»

12. Ti si doduše radio tajno, ali ja æu ovu prijetnju izvršiti pred svim Izraelom i pred ovim suncem!'"

13. David dijo a Natán: «He pecado contra Yahveh.» Respondió Natán a David: «También Yahveh perdona tu pecado; no morirás.

13. Tada David reèe Natanu: "Sagriješio sam protiv Jahve!" A Natan odvrati Davidu: "Jahve ti oprašta tvoj grijeh: neæeš umrijeti.

14. Pero por haber ultrajado a Yahveh con ese hecho, el hijo que te ha nacido morirá sin remedio.»

14. Ali jer si tim djelom prezreo Jahvu, neminovno æe umrijeti dijete koje ti se rodilo!"

15. Y Natán se fue a su casa. Hirió Yahveh al niño que había engendrado a David la mujer de Urías y enfermó gravemente.

15. Potom Natan ode svojoj kuæi. A Jahve udari dijete koje je Urijina žena rodila Davidu i ono se teško razbolje.

16. David suplicó a Dios por el niño; hizo David un ayuno riguroso y entrando en casa pasaba la noche acostado en tierra.

16. David se molitvom obrati Bogu za dijete: postio je, vraæao se kuæi i ležao preko noæi na goloj zemlji, pokriven vreæom.

17. Los ancianos de su casa se esforzaban por levantarle del suelo, pero el se negó y no quiso comer con ellos.

17. A starješine njegova doma stajahu oko njega da ga podignu sa zemlje, ali on ne htjede i ne okusi s njima nikakva jela.

18. El séptimo día murió el niño; los servidores de David temieron decirle que el niño había muerto, porque se decían: «Cuando el niño aún vivía le hablábamos y no nos escuchaba. ¿Cómo le diremos que el niño ha muerto? ¡Hará un desatino!»

18. A sedmi dan umrije dijete. Davidovi dvorani ne usudiše se javiti mu da je dijete umrlo. Jer mišljahu: "Dok je dijete bilo živo, govorili smo mu, a on nas nije htio slušati. A kako æemo mu kazati da je dijete umrlo? Uèinit æe zlo!"

19. Vio David que sus servidores cuchicheaban entre sí y comprendió David que el niño había muerto y dijo David a sus servidores: «¿Es que ha muerto el niño?» Le respondieron: «Ha muerto.»

19. A David opazi da njegovi dvorani šapæu meðu sobom i on shvati da je dijete umrlo. I upita David svoje dvorane: "Je li dijete umrlo?" A oni odgovoriše: "Umrlo je."

20. David se levantó del suelo, se lavó, se ungió y se cambió de vestidos. Fue luego a la casa de Yahveh y se postró. Se volvió a su casa, pidió que le trajesen de comer y comió.

20. Tada David usta sa zemlje, okupa se, pomaza se i preobuèe se u druge haljine. Zatim uðe u Dom Jahvin i pokloni se. Vrativši se potom svojoj kuæi, zatraži da mu dadu jela; i jeo je.

21. Sus servidores le dijeron: «¿Qué es lo que haces? Cuando el niño aún vivía ayunabas y llorabas, y ahora que ha muerto te levantas y comes.»

21. A njegovi dvorani upitaše ga: "Što to radiš? Dok je dijete bilo živo, postio si i plakao; a sada, kad je dijete umrlo, ustaješ i jedeš!"

22. Respondió: «Mientras el niño vivía ayuné y lloré, pues me decía: ¿Quién sabe si Yahveh tendrá compasión de mí y el niño vivirá?

22. A on odgovori: "Dok je dijete bilo živo, postio sam i plakao jer sam mislio: 'Tko zna? Jahve æe se možda smilovati na me i dijete æe ostati živo!'

23. Pero ahora que ha muerto, ¿por qué he de ayunar? ¿Podré hacer que vuelva? Yo iré donde él, pero él no volverá a mí.»

23. A sada, kad je umrlo, èemu da postim? Mogu li ga vratiti? Ja æu otiæi k njemu, ali se ono neæe vratiti k meni!"

24. David consoló a Betsabé su mujer, fue donde ella y se acostó con ella; dio ella a luz un hijo y se llamó Salomón; Yahveh le amó,

24. Potom David utješi svoju ženu Bat-Šebu. Doðe k njoj i leže s njom. Ona zatrudnje i rodi sina komu nadjenu ime Salomon. Jahve ga zamilova

25. y envió al profeta Natán que le llamó Yedidías, por lo que había dicho Yahveh.

25. i objavi to po proroku Natanu. Ovaj ga nazva imenom Jedidja, po rijeèi Jahvinoj.

26. Joab atacó a Rabbá de los ammonitas y conquistó la ciudad real.

26. Joab navali na Rabu sinova Amonovih i osvoji kraljevski grad.

27. Y envió Joab mensajeros a David para decirle: «He atacado a Rabbá y me he apoderado también de la ciudad real.

27. Tada Joab posla glasnika k Davidu s porukom: "Ja sam navalio na Rabu i osvojio grad uz vodu.

28. Ahora, pues, reúne el resto del ejército, acampa contra la ciudad y tómala, para que no sea yo quien la conquiste y no le dé mi nombre.»

28. Sada ti saberi ostalu vojsku, opkoli grad i osvoji ga, da ne bih ja osvojio grada i dao mu svoje ime."

29. Reunió David todo el ejército y partió para Rabbá, la atacó y la conquistó.

29. I skupi David svu vojsku, krenu na Rabu, navali na grad i zauze ga.

30. Tomó de la cabeza de Milkom la corona, que pesaba un talento de oro; tenía ésta engarzada una piedra preciosa que fue puesta en la cabeza de David; y se llevó un enorme botín de la ciudad.

30. Ondje skinu s Malkomove glave krunu, koja bijaše teška jedan zlatni talenat; u njoj je bio dragi kamen, koji posta ures na Davidovoj glavi. I vrlo bogat plijen odnese iz grada.

31. A la gente que había en ella la hizo salir y la puso a trabajar en las sierras, en los trillos de dientes de hierro, en las hachas de hierro y los empleó en los hornos de ladrillo. Lo mismo hizo con todas la ciudades de los ammonitas. Luego David regresó con todo el ejército a Jerusalén.

31. A narod koji bijaše u njemu izvede i stavi ga da radi kod pila, željeznim pijucima i željeznim sjekirama i upotrijebi ga za rad u ciglanama. I tako je isto èinio svim gradovima sinova Amonovih. Potom se David sa svom vojskom vrati u Jeruzalem.



Lisez la Bible en un an

Rejoignez notre communauté et lisez la Bible en entier en 365 jours. Un parcours structuré et inspirant pour approfondir votre foi et votre connaissance des Écritures.