Mosaico decorativo

1. Envió Yahveh a Natán donde David, y llegando a él le dijo: «Había dos hombres en una ciudad, el uno era rico y el otro era pobre.

1. Jahve posla proroka Natana k Davidu. On uðe k njemu i reèe mu: "U nekom gradu živjela dva èovjeka, jedan bogat, a drugi siromašan.

2. El rico tenía ovejas y bueyes en gran abundancia;

2. Bogati imaše ovaca i goveda u obilju.

3. el pobre no tenía más que una corderilla, sólo una, pequeña, que había comprado. El la alimentaba y ella iba creciendo con él y sus hijos, comiendo su pan, bebiendo en su copa, durmiendo en su seno igual que una hija.

3. A siromah nemaše ništa, osim jedne jedine ovèice koju bijaše kupio. Hranio ju je i ona je rasla kraj njega i s njegovom djecom; jela je od njegova zalogaja, pila iz njegove èaše; spavala ja na njegovu krilu: bila mu je kao kæi.

4. Vino un visitante donde el hombre rico, y dándole pena tomar su ganado lanar y vacuno para dar de comer a aquel hombre llegado a su casa, tomó la ovejita del pobre, y dio de comer al viajero llegado a su casa.»

4. I doðe putnik k bogatom èovjeku, a njemu bilo žao uzeti od svojih ovaca ili goveda da zgotovi gostu koji mu je došao. On ukrade ovèicu siromaha i zgotovi je za svog pohodnika."

5. David se encendió en gran cólera contra aquel hombre y dijo a Natán: «¡Vive Yahveh! que merece la muerte el hombre que tal hizo.

5. Tada David planu žestokim gnjevom na toga èovjeka i reèe Natanu: "Tako mi živog Jahve, smrt je zaslužio èovjek koji je to uèinio!

6. Pagará cuatro veces la oveja por haber hecho semejante cosa y por no haber tenido compasión.»

6. Èetverostruko æe naknaditi ovcu zato što je uèinio to djelo i što nije znao milosrða!"

7. Entonces Natán dijo a David: «Tú eres ese hombre. Así dice Yahveh Dios de Israel: Yo te he ungido rey de Israel y te he librado de las manos de Saúl.

7. Tada Natan reèe Davidu: "Ti si taj èovjek! Ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Ja sam te pomazao za kralja nad Izraelom, ja sam te izbavio iz Šaulove ruke.

8. Te he dado la casa de tu señor y he puesto en tu seno las mujeres de tu señor; te he dado la casa de Israel y de Judá; y si es poco, te añadiré todavía otras cosas.

8. Predao sam ti kuæu tvoga gospodara, položio sam žene tvoga gospodara na tvoje krilo, dao sam ti dom Izraelov i dom Judin; a ako to nije dosta, dodat æu ti još ovo ili ono.

9. ¿Por qué has menospreciado a Yahveh haciendo lo malo a sus ojos, matando a espada a Urías el hitita, tomando a su mujer por mujer tuya y matándole por la espada de los ammonitas?

9. Zašto si prezreo Jahvu i uèinio ono što je zlo u njegovim oèima? Ubio si maèem Uriju Hetita, a njegovu si ženu uzeo za svoju ženu. Jest, njega si ubio maèem Amonaca.

10. Pues bien, nunca se apartará la espada de tu casa, ya que me has despreciado y has tomado la mujer de Urías el hitita para mujer tuya.

10. Zato se neæe nikada više okrenuti maè od tvoga doma, jer si me prezreo i jer si uzeo ženu Urije Hetita da ti bude žena.'

11. Así habla Yahveh: Haré que de tu propia casa se alce el mal contra ti. Tomaré tus mujeres ante tus ojos y se las daré a otro que se acostará con tus mujeres a la luz de este sol.

11. Ovako govori Jahve: 'Evo ja æu podiæi na te zlo iz tvoga doma. Uzet æu tvoje žene ispred tvojih oèiju i dat æu ih tvome bližnjemu, koji æe spavati s tvojim ženama na vidiku ovome suncu.

12. Pues tú has obrado en lo oculto, pero yo cumpliré esta palabra ante todo Israel y a la luz del sol.»

12. Ti si doduše radio tajno, ali ja æu ovu prijetnju izvršiti pred svim Izraelom i pred ovim suncem!'"

13. David dijo a Natán: «He pecado contra Yahveh.» Respondió Natán a David: «También Yahveh perdona tu pecado; no morirás.

13. Tada David reèe Natanu: "Sagriješio sam protiv Jahve!" A Natan odvrati Davidu: "Jahve ti oprašta tvoj grijeh: neæeš umrijeti.

14. Pero por haber ultrajado a Yahveh con ese hecho, el hijo que te ha nacido morirá sin remedio.»

14. Ali jer si tim djelom prezreo Jahvu, neminovno æe umrijeti dijete koje ti se rodilo!"

15. Y Natán se fue a su casa. Hirió Yahveh al niño que había engendrado a David la mujer de Urías y enfermó gravemente.

15. Potom Natan ode svojoj kuæi. A Jahve udari dijete koje je Urijina žena rodila Davidu i ono se teško razbolje.

16. David suplicó a Dios por el niño; hizo David un ayuno riguroso y entrando en casa pasaba la noche acostado en tierra.

16. David se molitvom obrati Bogu za dijete: postio je, vraæao se kuæi i ležao preko noæi na goloj zemlji, pokriven vreæom.

17. Los ancianos de su casa se esforzaban por levantarle del suelo, pero el se negó y no quiso comer con ellos.

17. A starješine njegova doma stajahu oko njega da ga podignu sa zemlje, ali on ne htjede i ne okusi s njima nikakva jela.

18. El séptimo día murió el niño; los servidores de David temieron decirle que el niño había muerto, porque se decían: «Cuando el niño aún vivía le hablábamos y no nos escuchaba. ¿Cómo le diremos que el niño ha muerto? ¡Hará un desatino!»

18. A sedmi dan umrije dijete. Davidovi dvorani ne usudiše se javiti mu da je dijete umrlo. Jer mišljahu: "Dok je dijete bilo živo, govorili smo mu, a on nas nije htio slušati. A kako æemo mu kazati da je dijete umrlo? Uèinit æe zlo!"

19. Vio David que sus servidores cuchicheaban entre sí y comprendió David que el niño había muerto y dijo David a sus servidores: «¿Es que ha muerto el niño?» Le respondieron: «Ha muerto.»

19. A David opazi da njegovi dvorani šapæu meðu sobom i on shvati da je dijete umrlo. I upita David svoje dvorane: "Je li dijete umrlo?" A oni odgovoriše: "Umrlo je."

20. David se levantó del suelo, se lavó, se ungió y se cambió de vestidos. Fue luego a la casa de Yahveh y se postró. Se volvió a su casa, pidió que le trajesen de comer y comió.

20. Tada David usta sa zemlje, okupa se, pomaza se i preobuèe se u druge haljine. Zatim uðe u Dom Jahvin i pokloni se. Vrativši se potom svojoj kuæi, zatraži da mu dadu jela; i jeo je.

21. Sus servidores le dijeron: «¿Qué es lo que haces? Cuando el niño aún vivía ayunabas y llorabas, y ahora que ha muerto te levantas y comes.»

21. A njegovi dvorani upitaše ga: "Što to radiš? Dok je dijete bilo živo, postio si i plakao; a sada, kad je dijete umrlo, ustaješ i jedeš!"

22. Respondió: «Mientras el niño vivía ayuné y lloré, pues me decía: ¿Quién sabe si Yahveh tendrá compasión de mí y el niño vivirá?

22. A on odgovori: "Dok je dijete bilo živo, postio sam i plakao jer sam mislio: 'Tko zna? Jahve æe se možda smilovati na me i dijete æe ostati živo!'

23. Pero ahora que ha muerto, ¿por qué he de ayunar? ¿Podré hacer que vuelva? Yo iré donde él, pero él no volverá a mí.»

23. A sada, kad je umrlo, èemu da postim? Mogu li ga vratiti? Ja æu otiæi k njemu, ali se ono neæe vratiti k meni!"

24. David consoló a Betsabé su mujer, fue donde ella y se acostó con ella; dio ella a luz un hijo y se llamó Salomón; Yahveh le amó,

24. Potom David utješi svoju ženu Bat-Šebu. Doðe k njoj i leže s njom. Ona zatrudnje i rodi sina komu nadjenu ime Salomon. Jahve ga zamilova

25. y envió al profeta Natán que le llamó Yedidías, por lo que había dicho Yahveh.

25. i objavi to po proroku Natanu. Ovaj ga nazva imenom Jedidja, po rijeèi Jahvinoj.

26. Joab atacó a Rabbá de los ammonitas y conquistó la ciudad real.

26. Joab navali na Rabu sinova Amonovih i osvoji kraljevski grad.

27. Y envió Joab mensajeros a David para decirle: «He atacado a Rabbá y me he apoderado también de la ciudad real.

27. Tada Joab posla glasnika k Davidu s porukom: "Ja sam navalio na Rabu i osvojio grad uz vodu.

28. Ahora, pues, reúne el resto del ejército, acampa contra la ciudad y tómala, para que no sea yo quien la conquiste y no le dé mi nombre.»

28. Sada ti saberi ostalu vojsku, opkoli grad i osvoji ga, da ne bih ja osvojio grada i dao mu svoje ime."

29. Reunió David todo el ejército y partió para Rabbá, la atacó y la conquistó.

29. I skupi David svu vojsku, krenu na Rabu, navali na grad i zauze ga.

30. Tomó de la cabeza de Milkom la corona, que pesaba un talento de oro; tenía ésta engarzada una piedra preciosa que fue puesta en la cabeza de David; y se llevó un enorme botín de la ciudad.

30. Ondje skinu s Malkomove glave krunu, koja bijaše teška jedan zlatni talenat; u njoj je bio dragi kamen, koji posta ures na Davidovoj glavi. I vrlo bogat plijen odnese iz grada.

31. A la gente que había en ella la hizo salir y la puso a trabajar en las sierras, en los trillos de dientes de hierro, en las hachas de hierro y los empleó en los hornos de ladrillo. Lo mismo hizo con todas la ciudades de los ammonitas. Luego David regresó con todo el ejército a Jerusalén.

31. A narod koji bijaše u njemu izvede i stavi ga da radi kod pila, željeznim pijucima i željeznim sjekirama i upotrijebi ga za rad u ciglanama. I tako je isto èinio svim gradovima sinova Amonovih. Potom se David sa svom vojskom vrati u Jeruzalem.



Die Bibel in einem Jahr lesen

Werde Teil unserer Community und lese die gesamte Bibel in 365 Tagen. Ein strukturierter und inspirierender Weg, deinen Glauben und deine Bibelkenntnis zu vertiefen.