Mosaico decorativo

1. Depois da morte de Josué, os israe­­litas consultaram o Senhor: “Quem dentre nós será o primeiro a combater os cana­neus?”.

1. Poslije smrti Jošuine upitaše Izraelci Jahvu: "Tko æe od nas prvi poæi na Kanaance da se protiv njih bori?"

2. O Senhor respondeu: “Judá, pois eu entregarei a terra nas suas mãos”.

2. A Jahve odgovori: "Neka Juda prvi poðe; u njegove ruke stavljam zemlju."

3. Então, Judá disse a Simeão, seu irmão: “Vem comigo à terra que me coube por sorte, para combatermos contra os cana­neus. Depois irei contigo à tua terra”. Simeão partiu com ele.

3. Tada Juda reèe svome bratu Šimunu: "Poði sa mnom u zemlju koja mi je dosuðena u baštinu; borit æemo se protiv Kanaanaca, a potom æu se ja uza te boriti na tvojoj zemlji." I Šimun ode s njim.

4. Judá travou combate e o Senhor entregou-lhe os cananeus e os ferezeus; derrotaram dez mil homens em Bezec.

4. Ode Juda i Jahve im predade u ruke Kanaance i Perižane te pobiše u Bezeku deset tisuæa ljudi.

5. Ali encontraram Adonibezec, atacaram-no e derrotaram os cananeus e os ferezeus.

5. U Bezeku zatekoše Adoni-Sedeka, udariše na nj i poraziše Kanaance i Perižane.

6. Adonibezec fugiu, mas eles o perseguiram, prenderam-no e cortaram-lhe os polegares das mãos e dos pés.

6. Kad je Adoni-Sedek nagnuo u bijeg, gonili su ga, uhvatili ga i odsjekli mu palce na rukama i nogama.

7. Adonibezec disse: “Setenta reis, com os polegares das mãos e dos pés cortados, apanhavam debaixo de minha mesa as migalhas da comida. Como eu fiz, assim Deus me faz”. E conduziram-no a Jerusalém, onde morreu.

7. Tada reèe Adoni-Sedek: "Sedamdeset kraljeva odsjeèenih palaca na rukama i na nogama kupilo je mrvice pod mojim stolom. Kako sam èinio, tako mi Bog vraæa." Odveli su ga u Jeruzalem i ondje je umro.

8. Os juditas atacaram Jerusalém e a tomaram. Passaram os seus habitantes a fio da espada e incendiaram a cidade.

8. Zatim Judini sinovi udariše na Jeruzalem, osvojiše ga, posjekoše maèem žitelje i spališe grad.

9. Desceram dali e combateram os cana­neus das montanhas, do Negueb e da planície.

9. Poslije toga krenuše Judini sinovi da se bore protiv Kanaanaca koji su živjeli u Gorju, Negebu i u Šefeli.

10. Judá marchou contra os cananeus de Hebron (chamada antigamente Cariat-Arbe) e derrotou Sesai, Ai­mã e Tolmai.

10. Onda Juda ode na Kanaance koji su živjeli u Hebronu - Hebronu bijaše nekoæ ime Kirjat Arba - i ondje potuèe Šešaja, Ahimana i Talmaja.

11. Marchou depois contra os habitantes de Dabir, que antigamente se chamava Cariat-Sefer.

11. Odatle krenu na stanovnike Debira, koji se nekoæ zvao Kirjat Sefer.

12. Caleb tinha dito: “Àquele que combater e tomar Cariat-Sefer darei por mulher minha filha Acsa”.

12. Tada reèe Kaleb: "Tko pokori i zauzme Kirjat Sefer, dat æu mu svoju kæer Aksu za ženu."

13. Otoniel, filho de Cenez, irmão mais novo de Caleb, tomou a cidade; e Caleb deu-lhe sua filha Acsa por mulher.

13. Zauze ga Otniel, sin Kenaza, mlaðeg brata Kalebova, i Kaleb mu dade svoju kæer Aksu za ženu.

14. Chegando Acsa à casa de seu marido, ele moveu-a a que pedisse um campo ao seu pai. E pela segunda vez ela saltou de seu jumento e Caleb disse-lhe: “Que tens?”.

14. Kad je prišla mužu, on je nagovori da u svoga oca ište polje. Siðe ona s magarca, a Kaleb je upita: "Što hoæeš?"

15. “Dá-me –, respondeu ela – um presente. Instalaste-me em uma terra árida; dá-me também fontes de água!” E Caleb deu-lhe as fontes superiores e inferiores.

15. Ona mu odgovori: "Daj mi blagoslov! Kad si mi dao kraj u Negebu, daj mi onda i koji izvor vode." I Kaleb joj dade Gornje i Donje izvore.

16. Os filhos de Hobab, o quenita, cunhado de Moisés, subiram da cidade das Palmeiras com os juditas, no deserto de Judá, ao sul de Arad, e vieram estabelecer-se com o povo.*

16. Sinovi Hobaba Kenijca, tasta Mojsijeva, odoše iz Palmova grada s Judinim sinovima u Judinu pustinju, koja je u Negebu, na jugu od Arada. Tu se nastaniše meðu Amaleèanima.

17. Judá prosseguiu sua marcha com Simeão, seu irmão, e derrotaram os cananeus de Sefat. Votaram a cidade ao interdito e ela recebeu o nome de Horma.*

17. Potom ode Juda s bratom Šimunom i pobiše Kanaance koji su živjeli u Sefatu i grad izruèiše "heremu", prokletstvu. Zbog toga se grad prozva Horma.

18. Judá tomou também Gaza e seu território, bem como Ascalon e Acaron com seus territórios.

18. Ali Juda nije uspio zauzeti Gaze s njenim podruèjem, ni Aškelona s njegovim podruèjem, ni Ekrona s njegovim podruèjem.

19. O Senhor estava com Judá, e ele conquistou a montanha; porém, não pôde despojar os habitantes da planície que possuíam carros de ferro.

19. Jahve bijaše s njim te on osvoji gorje, ali ne mogaše potjerati onih u nizini jer imahu željezna kola.

20. Conforme o que Moisés tinha dito, deram Hebron a Caleb, que expulsou dela os três filhos de Enac.

20. Kao što bijaše odredio Mojsije, dadoše Hebron Kalebu, koji iz njega otjera tri sina Anakova.

21. Os benjaminitas não exterminaram os jebuseus de Jerusalém; por isso, os jebuseus habitaram em Jerusalém com os benjaminitas até o presente.

21. A Benjaminovi sinovi ne uspješe otjerati Jebusejaca koji su živjeli u Jeruzalemu i tako Jebusejci ostadoše u Jeruzalemu s Benjaminovim sinovima do dana današnjega.

22. A família de José marchou também contra Betel, e o Senhor esteve com eles.

22. Krenu i pleme Josipovo na Betel i Jahve bijaše s njima.

23. E quando exploravam Betel, que antes se chamava Luza,

23. I pleme Josipovo uze izviðati Betel. Grad se nekoæ zvao Luz.

24. viram um homem que saía da cidade e disseram-lhe: “Mostra-nos por onde se pode entrar na cidade e usaremos de misericórdia contigo”.

24. Uhode opaziše èovjeka gdje izlazi iz grada i rekoše mu: "Pokaži nam kuda se može u grad, pa æemo ti biti milostivi."

25. Ele indicou-lhes a entrada. Eles passaram a localidade a fio de espada, poupando, porém, aquele homem com a sua família.

25. On im pokaza kuda mogu u grad. I sve u gradu isjekoše maèem, a onoga èovjeka sa svom njegovom obitelji pustiše da ode.

26. Esse emigrou para a terra dos hiteus, onde construiu uma cidade, à qual pôs o nome de Luza, como é chamada ainda hoje.

26. Èovjek je otišao u zemlju Hetita i ondje sagradio grad i prozvao ga Luz. Tako se zove još i danas.

27. Manassés não expulsou os habitantes de Betsã com suas aldeias, nem os de Tanac, de Dora, de Jeblam, de Meguido, com suas aldeias, porque os cananeus estavam decididos a ocupar essa terra.

27. Manaše nije osvojio Bet-Šeana i njegovih sela ni Tanaka i njegovih sela. Nije potjerao ni stanovnika iz Dora i njegovih sela, ni stanovnika Jibleama i njegovih sela, ni stanovnika Megida i njegovih sela. Tako su Kanaanci ostali i živjeli u toj zemlji.

28. Quando se tornaram mais fortes, os israelitas fizeram-nos tributários, mas não os despojaram.

28. Kad je Izrael ojaèao, nametnuo je Kanaancima tlaku, ali ih nije mogao otjerati.

29. Efraim não expulsou os cananeus de Gezer, os quais continuaram a habitar em Gezer, no meio de Efraim.

29. Ni Efrajim nije otjerao Kanaanaca koji su živjeli u Gezeru, tako te su Kanaanci tu živjeli meðu njima.

30. Zabulon não expulsou os habitantes de Cetron, nem os de Naalol; e os cananeus continua­ram a habitar no meio de Zabulon, embora sujeitos ao tributo.

30. Zebulun nije otjerao stanovnika Kitrona ni stanovnika Nahalola. Tako su Kanaanci ostali usred Zebulunovih sinova, ali im bijaše nametnuta tlaka.

31. Aser não expulsou os habitantes de Aco, nem os de Sidon, nem os de Aalab, de Acazib, de Helba, de Afec e de Roob;

31. Ni Ašer nije otjerao stanovnika Akona, ni stanovnika Sidona, ni onih iz Mahalaba, Akziba, Helbe, Afika i Rehoba.

32. os filhos de Aser estabeleceram-se entre os cananeus, habitantes daquela terra, não podendo expulsá-los.

32. Ašerovci su ostali tako meðu Kanaancima, stanovnicima te zemlje, jer ih nisu otjerali.

33. Neftali não expulsou os habitantes de Bet-Sames, nem os de Bet-Anat, e estabeleceu-se entre os cananeus, habitantes daquela terra; os betsamitas e os betanitas ficaram-lhe tributários.

33. Naftali nije otjerao stanovnika Bet-Šemeša i Bet-Anata, nego je živio meðu Kanaancima koji su nastavali tu zemlju, ali je stanovnicima Bet-Šemeša i Bet-Anata nametnuta tlaka.

34. Os amorreus repeliram os danitas para a montanha, e não lhes permitindo descer para a planície.

34. Amorejci su potisnuli Danove sinove u goru i nisu ih puštali da siðu u ravnicu.

35. Persistiram em ficar em Ar-Hares, em Aialon e em Sale­bim; mas a mão da casa de José prevaleceu sobre eles e tiveram de pagar o tributo.

35. Amorejci su se zadržali u Har-Heresu, Ajalonu i Šaalbimu, ali kad je ruka Josipova doma ojaèala, bila im je nametnuta tlaka.

36. O território dos amorreus estendia-se desde a costa de Acrabim e de Sela, para o norte.

36. Podruèje Edomaca pruža se od Akrabimskog uspona do Stijene pa naviše.


Bíblia Ave Maria - Tous droits réservés.


Lisez la Bible en un an

Rejoignez notre communauté et lisez la Bible en entier en 365 jours. Un parcours structuré et inspirant pour approfondir votre foi et votre connaissance des Écritures.