Mosaico decorativo

1. Una de las mujeres de la comunidad de los profetas clamó a Eliseo diciendo: «Tu siervo, mi marido, ha muerto; tú sabes que tu siervo temía a Yahveh. Pero el acreedor ha venido a tomar mis dos hijos para esclavos suyos.»

1. Žena jednoga od proroèkih sinova zamoli Elizeja ovako: "Tvoj sluga, moj muž, umro je; a znaš da se tvoj sluga bojao Jahve. Sada je došao vjerovnik da mi uzme oba sina i uèini ih svojim robovima."

2. Eliseo dijo: «¿Qué puedo hacer por ti? Dime qué tienes en casa.» Respondió ella: «Tu sierva no tiene en casa más que una orza de aceite.»

2. Elizej joj reèe: "Što ti mogu uèiniti! Reci mi što imaš u kuæi?" Ona odgovori: "Tvoja sluškinja nema ništa u kuæi, osim vrèa ulja."

3. Dijo él: «Anda y pide fuera vasijas a todas tus vecinas, vasijas vacías, no te quedes corta.

3. Tada joj reèe: "Idi i posudi od svih svojih susjeda praznih sudova, ali neka ih ne bude premalo!

4. Entra luego y cierra la puerta tras de ti y tras de tus hijos, y vierte sobre todas esas vasijas, y las pones aparte a medida que se vayan llenando.»

4. Zatim se vrati kuæi, zatvori vrata za sobom i za svojim sinovima i nalijevaj ulje u sve te sudove i pune stavljaj na stranu."

5. Se fue ella de su lado y cerró la puerta tras de sí y tras de sus hijos; éstos le acercaban las vasijas y ella iba vertiendo.

5. I ode ona od njega, zatvori vrata za sobom i za svojim sinovima. Oni su joj dodavali sudove, a ona ih punila.

6. Cuando las vasijas se llenaron, dijo ella a su hijo: «Tráeme otra vasija.» El dijo: «Ya no hay más.» Y el aceite se detuvo.

6. I kad se sudovi napuniše, reèe ona svome sinu: "Dodaj mi još jedan sud!" Ali joj on odgovori: "Nema više sudova." I ulje stade.

7. Fue ella a decírselo al hombre de Dios, que dijo: «Anda y vende el aceite y paga a tu acreedor, y tú y tus hijos viviréis de lo restante.»

7. Ona ode i kaza èovjeku Božjem, a on joj reèe: "Idi, prodaj ulje i podmiri svoj dug, a od ostatka živjet æeš ti i tvoji sinovi!"

8. Un día pasó Eliseo por Sunem; había allí una mujer principal y le hizo fuerza para que se quedara a comer, y después, siempre que pasaba, iba allí a comer.

8. Jednoga je dana Elizej prolazio kroza Šunam. A živjela ondje ugledna žena i ona ga pozva k stolu. Odonda, kad god prolazaše onuda, uvratio bi se k njoj na jelo.

9. Dijo ella a su marido: «Mira, sé que es un santo hombre de Dios que siempre viene por casa.

9. Ona reèe svome mužu: "Evo, znam i vidim da je svet onaj èovjek Božji što prolazi ovuda.

10. Vamos a hacerle una pequeña alcoba de fábrica en la terraza y le pondremos en ella una cama, una mesa, una silla y una lámpara, y cuando venga por casa, que se retire allí.»

10. Naèinimo mu sobicu na krovu, stavimo mu ondje postelju, stol, stolicu i svjetiljku: kad doðe k nama, povuæi æe se onamo."

11. Vino él en su día, se retiró a la habitación de arriba, y se acostó en ella.

11. Jednoga dana doðe on onamo, povuèe se u gornju sobu i poèinu ondje.

12. Dijo él a Guejazí su criado: «Llama a esta sunamita.» La llamó y ella se detuvo ante él.

12. Reèe zatim svome momku Gehaziju: "Pozovi tu Šunamku!" On je pozva te ona stade preda nj.

13. El dijo a su criado: «Dile: Te has tomado todos estos cuidados por nosotros, ¿qué podemos hacer por ti?, ¿quieres que hablemos en tu favor al rey o al jefe del ejército?» Ella dijo: «Vivo en medio de mi pueblo.»

13. I još mu reèe: "Kaži joj: 'Lijepo se brineš za nas. Što možemo uèiniti za te? Treba li reæi rijeè za te kralju ili vojskovoði?'" Ali ona odgovori: "Ja živim usred svoga naroda."

14. Dijo él: «¿Qué podemos hacer por ella?» Respondió Guejazí: «Por desgracia ella no tiene hijos y su marido es viejo.»

14. On nastavi: "Dakle, što da uèinimo za nju?" Gehazi odgovori: "Eto, nema sina, a muž joj je vremešan."

15. Dijo él: «Llámala.» La llamó y ella se detuvo a la entrada.

15. A on reèe: "Pozovi je!" Pozva je, a ona stade kod ulaza.

16. Dijo él: «Al año proximo, por este mismo tiempo, abrazarás un hijo.» Dijo ella: «No, mi señor, hombre de Dios, no engañes a tu sierva.»

16. "Dogodine u ovo doba", reèe joj, "zagrlit æeš sina u naruèju." A ona reèe: "Ne, gospodaru moj, ne varaj službenice svoje!"

17. Concibió la mujer y dio a luz un niño en el tiempo que le había dicho Eliseo.

17. Ali je žena doista zatrudnjela i rodila je sina druge godine u ono doba, kako joj je rekao Elizej.

18. Creció el niño y un día se fue donde su padre junto a los segadores.

18. Djeèak je rastao. Jednoga dana ode ocu kod žetelaca.

19. Dijo a su padre: «¡Mi cabeza, mi cabeza!» El padre dijo a un criado: «Llévaselo a su madre.»

19. I potuži se ocu: "Jao, glava, glava moja!" A otac zapovjedi jednom momku da ga odnese majci.

20. Lo tomó y lo llevó a su madre. Estuvo sobre las rodillas de ella hasta el mediodía y murió.

20. On ga uze i odvede ga njegovoj majci. Na njenim je koljenima ostao do podne i onda umrije.

21. Subió y le acostó sobre el lecho del hombre de Dios, cerró tras el niño y salió.

21. Ona tada ode gore i položi ga u postelju Božjega èovjeka. Izišla je zatim i zakljuèala vrata.

22. Llamó a su marido y le dijo: «Envíame uno de los criados con una asna. Voy a salir donde el hombre de Dios y volveré.»

22. Potom je pozvala svoga muža i rekla: "Pošalji mi jednoga od momaka i jednu magaricu; otrèat æu do èovjeka Božjeg i vratit æu se."

23. Dijo él: «¿Por qué vas donde él? No es hoy novilunio ni sábado.» Pero ella dijo: «Paz.»

23. On je upita: "Zašto da danas poðeš k njemu? Nije ni mlaðak niti je subota." Ali ona odgovori: "Ostaj u miru!"

24. Hizo aparejar el asna y dijo a su criado: «Guía y anda, no me detengas en el viaje hasta que yo te diga.»

24. Pošto joj je momak osamario magaricu, ona æe mu: "Povedi i poði! Ne zadržavaj me na putu, osim ako ti naredim."

25. Fue ella y llegó donde el hombre de Dios, al monte Carmelo. Cuando el hombre de Dios la vio a lo lejos, dijo a su criado Guejazí: «Ahí viene nuestra sunamita.

25. Ode ona i doðe k èovjeku Božjem, na goru Karmel. Kada je èovjek Božji ugleda izdaleka, reèe svome momku Gehaziju: "Evo one Šunamke.

26. Así que corre a su encuentro y pregúntale: ¿Estás bien tú? ¿Está bien tu marido? ¿Está bien el niño?» Ella respondió: «Bien.»

26. Otrèi pred nju i pitaj je: 'Kako si? Je li ti muž dobro? Je li ti dijete zdravo?'" Ona odgovori: "Zdravi smo."

27. Llegó donde el hombre de Dios, al monte, y se abrazó a sus pies; se acercó Guejazí para apartarla, pero el hombre de Dios dijo: «Déjala, porque su alma está en amargura y Yahveh me lo ha ocultado y no me lo ha manifestado.»

27. Kada je stigla do èovjeka Božjega na gori, obujmi mu noge. Gehazi pristupi da je odmakne, ali mu èovjek Božji reèe: "Pusti je jer joj je duša ojaðena. Jahve mi krije, nije mi ništa objavio."

28. Ella dijo: «¿Acaso pedí un hijo a mi señor? ¿No te dije que no me engañaras?»

28. A ona reèe: "Zar sam ja tražila sina od svoga gospodara? Nisam li ti govorila da me ne zavaravaš?"

29. Dijo a Guejazí: «Ciñe tu cintura, toma mi bastón en tu mano y vete; si te incuentras con alguien no le saludes, y y si alguien te saluda no le respondas, y pon mi bastón sobre la cara del niño.»

29. On tada reèe Gehaziju: "Opaši se, uzmi u ruku moj štap pa idi! Ako koga susretneš, ne pozdravljaj ga; ako te tko pozdravi, ne odzdravljaj mu. Moj štap položi na djeèaka."

30. Pero la madre del niño dijo: «Vive Yahveh y vive tu alma, que no te dejaré.» El pues, se levantó y se fue tras ella.

30. Ali djeèakova majka reèe: "Života mi Jahvina i tvoga, neæu te ostaviti!" On tada ustade i poðe za njom.

31. Guejazí había partido antes que ellos y había colocado el bastón sobre la cara del niño, pero no tenía voz ni señales de vida, de modo que se volvió a su encuentro y le manifestó: «El niño no se despierta.»

31. Gehazi je otišao prije njih i položio štap na djeèaka, ali ne bješe ni glasa ni odziva. Vrati se on pred Elizeja i javi mu: "Djeèak se nije probudio."

32. Llegó Eliseo a la casa; el niño muerto estaba acostado en su lecho.

32. Elizej uðe u kuæu i naðe djeèaka gdje mrtav leži na njegovoj postelji.

33. Entró y cerró la puerta tras de ambos, y oró a Yahveh.

33. Ušavši, zatvori vrata za sobom i pomoli se Jahvi.

34. Subió luego y se acostó sobre el niño, y puso su boca sobre la boca de él, sus ojos sobre los ojos, sus manos sobre las manos, se recostó sobre él y la carne del niño entró en calor.

34. Zatim se pope na postelju, leže na djeèaka, položi svoja usta na njegova usta, svoje oèi na njegove oèi, svoje ruke na njegove ruke; disao je nad njim te se ugrijalo tijelo djeèakovo.

35. Se puso a caminar por la casa de un lado para otro, volvió a subir y a recostarse sobre él hasta siete veces y el niño estornudó y abrió sus ojos.

35. Potom ustade i prošeta se po kuæi tamo-amo, zatim se opet pope i disaše nad njim. A djeèak tada kihnu sedam puta i otvori oèi.

36. Llamó a Guejazí y le dijo: «Llama a la sunamita.» La llamó y ella llegó donde él. Dijo él: «Toma tu hijo.»

36. I zovnu Elizej Gehazija i reèe: "Pozovi tu Šunamku." On je pozva. Kad je stigla preda nj, reèe joj: "Uzmi svoga sina."

37. Entró ella y, cayendo a sus pies, se postró en tierra y salió llevándose a su hijo.

37. Ona, ušavši, pade mu pred noge i pokloni se do zemlje. Zatim uze svoga sina te iziðe.

38. Cuando Eliseo se volvió a Guilgal había hambre en el país. La comunidad de los profetas estaba sentada ante él y dijo a su criado: «Toma la olla grande y pon a cocer potaje para los profetas.»

38. Elizej se vrati u Gilgal, a bijaše glad u zemlji. I kad su proroèki sinovi sjedili pred njim, reèe svome momku: "Stavi veliki lonac na vatru i skuhaj jelo sinovima proroèkim."

39. Uno de ellos salió al campo a recoger hierbas comestibles; encontró una viña silvestre y recogió una especie de calabazas silvestres hasta llenar su vestido; fue y las cortó en pedazos en la olla del potaje, pues no sabía lo que era.

39. Jedan od njih ode u polje da nabere zelja, ali naðe divlju povijušu i nabra s nje punu haljinu gorkih plodova. Vrati se i nareza ih u lonac, jer nije znao kakvi su.

40. Lo sirvieron después para que comieran los hombres y, cuando estaban comiendo, comenzaron a gritar diciendo: « ¡La muerte en la olla, hombre de Dios!» Y no pudieron comer.

40. Usuše ljudima da jedu. Ali kad su poèeli jesti, povikaše: "Èovjeèe Božji! Smrt je u loncu!" I nisu mogli jesti.

41. El dijo: «Traedme harina», y la echó en la olla. Dijo: «Repartid entre la gente.» Comieron y no había nada malo en la olla.

41. Tada æe Elizej: "Donesite brašna!" I baci ga u lonac i reèe: "Uspite ljudima neka jedu!" I ništa više nije bilo štetno u loncu.

42. Vino un hombre de Baal Salisa y llevó al hombre de Dios primicias de pan, veinte panes de cebada y grano fresco en espiga; y dijo Eliseo: «Dáselo a la gente para que coman.»

42. Neki èovjek došao iz Baal Šališe i donio èovjeku Božjem kruh od prvina, dvadeset jeèmenih hljebova i kaše u torbi. A on zapovjedi: "Daj ljudima neka jedu!"

43. Su servidor dijo: «¿Cómo voy a dar esto a cien hombres?» El dijo: «Daselo a la gente para que coman, porque así dice Yahveh: Comerán y sobrará.»

43. Ali njegov momak odgovori: "Kako to mogu postaviti pred stotinu ljudi?" On odgovori: "Podaj ljudima i neka jedu, jer ovako veli Jahve: 'Jest æe i preostat æe.'"

44. Se lo dio, comieron y dejaron de sobra, según la palabra de Yahveh.

44. I postavi on pred njih. I jedoše i još preosta, prema rijeèi Jahvinoj.



Leggi la Bibbia in un anno

Unisciti alla nostra comunità e completa l'intera Bibbia in 365 giorni. Un percorso strutturato e stimolante per approfondire la tua fede e la tua conoscenza delle Scritture.