Mosaico decorativo

1. El rey Salomón amó a muchas mujeres extranjeras, además de la hija de Faraón, moabitas, ammonitas, edomitas, sidonias, hititas,

1. Kralj je Salomon - uz kæer faraonovu - volio mnoge žene tuðinke: Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hetitkinje,

2. de los pueblos de los que dijo Yahveh a los israelitas: «No os uniréis a ellas y ellas no se unirán a vosotros, pues de seguro arrastrarán vuestro corazón tras sus dioses», pero Salomón se apegó a ellas por amor;

2. od svih naroda za koje je Jahve rekao Izraelcima: "Neæete odlaziti k njima i oni neæe dolaziti k vama; oni æe zacijelo okrenuti vaša srca svojim bogovima." Njima se priklonio Salomon svojom ljubavlju.

3. tuvo setecientas mujeres con rango de princesas y trescientas concubinas.

3. Imao je sedam stotina kneževskih žena i tri stotine inoèa. Njegove su žene zavodile njegovo srce.

4. En la ancianidad de Salomón sus mujeres inclinaron su corazón tras otros dioses, y su corazón no fue por entero de Yahveh su Dios, como el corazón de David su padre.

4. I kada je Salomon ostario, njegove su mu žene okrenule srce prema drugim bogovima, i srce njegovo nije više potpuno pripadalo Jahvi kao što je pripadalo srce njegova oca Davida.

5. Salomón se fue tras de Astarté, diosa de los sidonios, y tras de Milkom, monstruo abominable de los ammonitas.

5. Salomon je išao za Aštartom, boginjom Sidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca.

6. Salomón hizo lo malo a los ojos de Yahveh, y no siguió plenamente con Yahveh como David su padre.

6. Èinio je ono što ne bijaše pravo u oèima Jahvinim i nije se sasvim pokoravao Jahvi kao što se pokoravao njegov otac David.

7. Entonces edificó Salomón un altar a Kemós, monstruo abominable de Moab, sobre el monte que está frente a Jerusalén, y a Milkom, monstruo abominable de los ammonitas.

7. Tako sagradi Salomon uzvišicu Kemošu, sramoti Moaba, na gori istoèno od Jeruzalema, i Milkomu, sramoti Amonaca.

8. Lo mismo hizo con todas sus mujeres extranjeras que quemaban incienso y sacrificaban a sus dioses.

8. To uèini za sve svoje žene tuðinke, koje su prinosile kad i žrtve svojim bogovima.

9. Se enojó Yahveh contra Salomón por que había desviado su corazón de Yahveh, Dios de Israel, que se le había aparecido dos veces,

9. Jahve se razgnjevi na Salomona jer je okrenuo srce svoje od Jahve, Boga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio

10. y le había ordenado sobre este asunto que no fuera en pos de otros dioses, pero no guardó lo que Yahveh le había ordenado.

10. i koji mu je baš tada zabranio štovati druge bogove, ali on nije održao te zapovijedi.

11. Yahveh dijo a Salomón: «Porque de tu parte has hecho esto y no has guardado mi alianza y las leyes que te ordené, voy a arrancar el reino de sobre ti y lo daré a un siervo tuyo.

11. Tada Jahve reèe Salomonu: "Kada je tako s tobom te ne držiš moga Saveza i naredaba koje sam ti dao, ja æu sigurno oduzeti od tebe kraljevstvo i dat æu ga jednom od tvojih slugu.

12. No lo haré sin embargo en vida tuya por causa de David tu padre; lo arrancaré de mano de tu hijo.

12. Ali neæu to uèiniti za tvoga života, zbog oca tvojega Davida; uzet æu ga iz ruke tvoga sina.

13. Tampoco arrancaré todo el reino; daré una tribu a tu hijo, en atención a David, mi siervo, y a causa de Jerusalén que he elegido.»

13. Ipak neæu od njega uzeti svega kraljevstva: ostavit æu jedno pleme tvome sinu, zbog sluge mojega Davida, zbog Jeruzalema koji izabrah."

14. Suscitó Yahveh un adversario a Salomón en Hadad, edomita, de la estirpe real de Edom.

14. Tada diže Jahve protivnika Salomonu: Edomca Hadada, iz kraljevske kuæe Edomaca.

15. Cuando David batió a Edom, y Joab, jefe del ejército, subió a sepultar los muertos, mató a todos los varones de Edom,

15. Jer kada je David tukao Edomce i kad je Joab, vojskovoða, otišao da pokopa ubijene i dao pogubiti sve muškarce u Edomu -

16. pues Joab y todo Israel permanecieron allí seis meses hasta exterminar todos los varones de Edom.

16. Joab i sav Izrael ostadoše ondje šest mjeseci dok nisu istrijebili sve muškarce u Edomu -

17. Pero Hadad consiguió huir con algunos hombres edomitas de entre los servidores de su padre, para irse a Egipto. Era Hadad un muchacho pequeño.

17. Hadad je utekao u Egipat s Edomcima koji bijahu u službi njegova oca. Hadad je bio tada mladi djeèak.

18. Habían partido de Madián y llegaron a Farán, tomaron consigo hombres de Farán y llegaron a Egipto, donde Faraón, rey de Egipto, que le dio casa, le prometió sustento y le dio tierras.

18. Otišli su iz Midjana i stigli u Paran. Poveli su sa sobom ljude iz Parana i otišli u Egipat pred faraona, kralja Egipta, koji mu dade kuæu, odredi mu hranu i dodijeli zemlje.

19. Hadad encontró mucho favor a los ojos de Faraón, que le dio por mujer a la hermana de su mujer, la hermana de la Gran Dama Tajfenés.

19. Hadad je stekao veliku milost u faraona, koji mu dade sestru svoje žene, sestru velike kneginje Tafnese.

20. La hermana de Tajfenés le dio a luz a su hijo Guenubat, que Tajfenés crió en la casa de Faraón, y Guenubat vivió en la casa de Faraón con los hijos de Faraón.

20. Sestra Tafnesina rodi mu sina Genubata, koga Tafnesa odgoji u kraljevskoj palaèi, i Genubat je ostao u palaèi meðu faraonovom djecom.

21. Oyó Hadad en Egipto que David se había acostado con sus padres y que había muerto Joab, jefe del ejército, y dijo Hadad a Faraón: «Déjame partir para ir a mi tierra.»

21. Kada je Hadad doznao u Egiptu da je David poèinuo kod svojih otaca i da je vojskovoða Joab umro, reèe faraonu: "Dopusti mi da odem u svoju zemlju!"

22. Faraón le dijo: «¿Qué te falta a mi lado para que trates de ir a tu tierra?» El respondió: «Nada, pero déjame partir.»

22. Faraon mu reèe: "Što ti nedostaje u mene te želiš poæi u svoju zemlju?" A on mu odgovori: "Ništa, ali me pusti da odem!" [25b] To je bilo zlo što ga je uèinio Hadad: mrzio je Izraela i vladao je Edomom.

23. Dios le suscitó otro adversario en Rezón, hijo de Elyadá, que había huido del lado de su señor Hadadézer, rey de Sobá:

23. Bog je protiv Salomona podigao protivnika mu Rezona, sina Elijadova, koji je pobjegao od svoga gospodara Hadadezera, kralja sopskoga;

24. se le unieron algunos hombres y se hizo jefe de banda. Fue entonces cuando David los mató. El se fue a Damasco, se estableció allí, y comenzó a reinar en Damasco.

24. Rezon je skupio ljude oko sebe i postao im èetovoða kada ih David ubijaše. Rezon zauze Damask, ondje se nastani i zavlada Damaskom.

25. Fue un adversario de Israel toda la vida de Salomón. Este mal hizo Hadad: tuvo aversión a Israel y reinó en Edom.

25. [25a] On je bio protivnik Izraelov za života Salomonova.

26. Jeroboam era hijo de Nebat, efraimita de Seredá; su madre se llamaba Seruá y era viuda. Era servidor de Salomón y alzó la mano contra el rey.

26. Jeroboam bijaše sin Efraæanina Nebata, iz Sareda, a majka mu bijaše udovica imenom Serva. On je bio u službi Salomonovoj i podigao je ruku protiv kralja.

27. Esta fue la ocasión de que alzara su mano contra el rey: Salomón estaba construyendo el Milló, para cerrar la brecha de la ciudad de David su padre.

27. Evo razloga njegove pobune. Salomon je gradio Milo da zatrpa kosinu u gradu Davida, oca svoga.

28. Este Jeroboam era hombre de valía. Salomón vio cómo este joven hacía su trabajo y le puso al frente de toda la leva de la casa de José.

28. Taj Jeroboam bijaše valjan èovjek; Salomon opazi kako se mladi èovjek prihvaæa posla i postavi ga nad svom rabotom kuæe Josipove.

29. Por aquel tiempo salió Jeroboam de Jerusalén, y el profeta Ajías de Silo le encontró en el camino. Iba éste cubierto con un manto nuevo y estaban los dos solos en el campo.

29. Tada se dogodi te Jeroboam ode iz Jeruzalema, i na putu ga susrete prorok Ahija iz Šila, ogrnut novim plaštem; bijahu sami njih dvojica u polju.

30. Ajías tomó el manto nuevo que llevaba, lo rasgó en doce jirones

30. Ahija uze novi plašt koji je imao na sebi i razdrije ga na dvanaest komada.

31. y dijo a Jeroboam: «Toma para ti diez jirones, porque así dice Yahveh, Dios de Israel: Voy a hacer jirones el reino de manos de Salomón y te voy a dar diez tribus.

31. I reèe Jeroboamu: "Uzmi sebi deset komada, jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Evo æu istrgnuti kraljevstvo iz ruke Salomonove i dat æu tebi deset plemena.

32. Le quedará la otra tribu en atención a mi siervo David y a Jerusalén, la ciudad que me elegí entre todas las tribus de Israel;

32. On æe imati jedno pleme, zbog sluge mojega Davida i Jeruzalema, grada koji sam izabrao izmeðu svih plemena Izraelovih.

33. porque me ha abandonado y se ha postrado ante Astarté, diosa de los sidonios, ante Kemós, dios de Moab, y ante Milkom, dios de los ammonitas, y no ha seguido mis caminos haciendo lo que es justo a mis ojos, ni mis decretos ni mis sentencias como su padre David.

33. To je zato što me ostavio i poklonio se Aštarti, boginji Sidonaca, Kemošu, bogu moapskom, i Milkomu, bogu Amonaca, i ne hodi više mojim putovima; ne èini što je pravo u mojim oèima, niti izvršava moje zakone i naredbe kao što je èinio njegov otac David.

34. Pero no tomaré todo el reino de su mano; le mantendré como príncipe todos los días de su vida en atención a David mi siervo, a quién elegí y que guardó mis mandatos y mis decretos.

34. Ali mu neæu iz ruke uzeti sve kraljevstvo, jer sam ga postavio knezom za sveg njegova života, zbog sluge svoga Davida, koga sam izabrao i koji je držao moje zapovijedi i moje zakone.

35. Pero tomaré el reino de mano de su hijo y te daré de él diez tribus;

35. Ali æu uzeti kraljevstvo iz ruke njegova sina i tebi æu ga dati, to jest deset plemena.

36. daré a su hijo una tribu para que quede siempre a David mi siervo una lámpara en mi presencia, delante de mí en Jerusalén, la ciudad que me elegí para poner allí mi Nombre.

36. A njegovu æu sinu ostaviti jedno pleme da moj sluga David ima uvijek svjetiljku preda mnom u Jeruzalemu, gradu koji sam izabrao sebi da u njemu stoluje Ime moje.

37. Te tomaré a ti y te haré reinar sobre cuanto desee tu alma, y serás rey de Israel.

37. Tebe æu uzeti da kraljuješ nad svim što budeš želio i da budeš kralj nad Izraelom.

38. Si escuchas todo cuanto yo te ordene, y andas por mi camino, y haces lo recto a mis ojos guardando mis decretos y mis mandamientos como hizo David mi siervo, yo estaré contigo y te edificaré una casa estable como se la edifiqué a David. Te entregaré Israel

38. Ako budeš poslušao sve što ti zapovjedim i stupao budeš putovima mojim te èinio što je pravedno u oèima mojim držeæi moje zakone i zapovijedi moje, kako je to èinio moj sluga David, tada æu ja biti s tobom i sagradit æu ti trajan dom, kao što sam sagradio Davidu, i dat æu ti Izraela.

39. y humillaré el linaje de David por esta causa. Pero no para siempre.»

39. Ponizit æu potomke Davidove; ali ne zauvijek.'"

40. Salomón trató de dar muerte a Jeroboam, pero Jeroboam se levantó y huyó a Egipto, junto a Sosaq, rey de Egipto, y estuvo en Egipto hasta la muerte de Salomón.

40. Salomon je zato tražio da ubije Jeroboama, ali on pobježe u Egipat k Šišaku i ostade u Egiptu do smrti Salomonove.

41. El resto de los hechos de Salomón, todo lo que hizo y su sabiduría ¿no está escrito en el libro de los hechos de Salomón?

41. Ostala povijest Salomonova, sve što je uèinio i njegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijesti Salomonove?

42. El tiempo que Salomón reinó en Jerusalén sobre todo Israel fue de cuarenta años.

42. A kraljevaše Salomon u Jeruzalemu nad svim Izraelom èetrdeset godina.

43. Se acostó Salomón con sus padres y fue sepultado en la ciudad de su padre David. Reinó en su lugar su hijo Roboam.

43. Onda poèinu Salomon kod otaca svojih i bi sahranjen u Davidovu gradu, a njegov sin Roboam zakralji se namjesto njega.



Olvasd el a Bibliát egy év alatt

Csatlakozz közösségünkhöz, és olvasd el a teljes Bibliát 365 nap alatt. Egy strukturált és inspiráló út a hited és a Szentírás ismeretének elmélyítéséhez.