1 Tad rekoh u srcu svom: "Daj da okušam užitak i vidim što naslada pruža" - ali gle: i to je ispraznost!
2 O smijehu rekoh: "Ludost je"; o užitku: "Èemu valja?"
3 Odluèih tijelo krijepiti vinom, a srce posvetiti mudrosti; poželjeh prigrliti i ludost, kako bih spoznao usreæava li ljude ono što pod nebesima èine za izbrojenih dana svojega života.
4 Uèinih velika djela: sazidah sebi palaèe, zasadih vinograde;
5 uredih perivoje i voænjake, nasadih u njima voæke svakojake.
6 Naèinih jezera da plodna sadišta natapam.
7 Nakupovah robova i robinja, imadoh i sluge domaæe, a tako i stada krupne i sitne stoke više no itko prije mene u Jeruzalemu.
8 Nagomilah srebro i zlato i blago kraljeva i pokrajina, nabavih pjevaèe i pjevaèice i svakoga raskošja ljudskog, sve škrinju na škrinji.
9 I postadoh tako velik, veæi no bilo tko prije mene u Jeruzalemu; a nije me ni mudrost moja ostavila.
10 I što god su mi oèi poželjele, nisam im uskratio, niti branih srcu svojemu kakva veselja, veæ se srce moje veselilo svakom trudu mojem, i takva bi nagrada svakom mojem naporu.
11 A onda razmotrih sva svoja djela, sve napore što uložih da do njih doðem - i gle, sve je to opet ispraznost i pusta tlapnja! I ništa nema valjano pod suncem.
12 Okrenuh zatim misao svoju mudrosti, gluposti i ludosti. Što, na priliku, èini kraljev nasljednik? Ono što je veæ uèinjeno.
13 I spoznadoh da je bolja mudrost od ludosti, kao što je svjetlost bolja od tame.
14 Mudracu su oèi u glavi, a bezumnik luta u tami. Ali takoðer znam da obojicu stiže ista kob.
15 Zato rekoh u sebi: "Kakva je sudbina luðaku, takva je i meni. Èemu onda žudjeti za mudrošæu?" I rekoh u srcu: "I to je ispraznost!"
16 Jer trajna spomena nema ni mudru ni bezumniku: obojicu æe poslije nekog vremena prekriti zaborav! I, jao, mudrac mora umrijeti kao i bezumnik.
17 Omrznuh život, jer mi se uèini muènim sve što se zbiva pod suncem: sve je ispraznost i pusta tlapnja.
18 Zamrzih sve za što sam se pod suncem trudio i što sad ostavljam svome nasljedniku.
19 Tko zna hoæe li on biti mudar ili lud? Pa ipak on æe biti gospodar sve moje muke u koju uložih sav svoj napor i mudrost pod suncem. I to je ispraznost.
20 I stao sam srcem oèajavati zbog velikog napora kojim sam se trudio pod suncem.
21 Jer èovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga nije uopæe trudio. I to je ispraznost i velika nevolja.
22 Jer što on dobiva za sav svoj napor i trud koji je pod suncem podnio?
23 Jer svi su njegovi dani doista mukotrpni, poslovi mu puni brige; èak ni noæu ne miruje srce njegovo. I to je ispraznost.
24 Nema èovjeku druge sreæe veæ jesti i piti i biti zadovoljan svojim poslom. I to je, vidim, dar Božje ruke.
25 Jer tko bi mogao jesti, tko li nezadovoljan biti, osim po njemu.
26 Mudrost, spoznaju, radost on daruje onom tko mu je po volji, a grešniku nameæe zadaæu da sabira i skuplja za onoga tko je po volji Bogu. I to je ispraznost i pusta tlapnja.
Versículos relacionados com Propovjednik, 2:
Propovjednik 2 obraća se autorovoj potrazi za srećom i smislom u životu kroz različita iskustva i poduzeća, ali na kraju zaključuje da je sve ispraznost i progoni vjetar. Da biste nadopunili ovu temu, slijedi pet srodnih stihova:
Izreke 16:9: "Srce čovjeka planira svoj put, ali Gospodin usmjerava svoje korake." Autor je Propovjednika pokušao planirati svoj život u potrazi za srećom i uspjehom, ali na kraju je shvatio da je Božji smjer najvažniji.
Matej 6:19-21: "Ne pomaže vam blago na Zemlji, gdje uništavaju moljac i hrđa, a gdje lopovi probijaju i kradu. Ali pomozite vam da blagom na nebu, gdje trag i hrđa ne uništavaju i gdje lopovi čine ne probiti se ili krade. Za to gdje je vaše blago, onda će vam biti srce. " Ovaj stih naglašava ideju da je potraga za bogatstvom i materijalnim proizvodima uzalud, jer ne donose trajnu sreću.
Filipljanima 4:11-12: "Ne kažem to kao nužno, jer sam naučio zadovoljiti se onim što imam. Znam da znam kako imati obilje; na svaki način, i u svim stvarima koje sam upućen, oboje biti obilan i gladan; i da ima obilja i da trpi potrebu. " Autor Ecclesiastes pokušao je ispuniti svoju unutarnju prazninu materijalnom robom i zadovoljstvima, ali ovaj stih ističe da istinska sreća dolazi iz zadovoljstva s onim što ima.
Rimljanima 12:2: "Ne u skladu s obrascem ovog svijeta, već postanite obnavljanje vašeg uma, tako da su u stanju iskusiti i dokazati dobroj, ugodnoj i savršenoj Božjoj volji." Autor je Propovjednika shvatio da je slijeđenje svjetskih standarda i traženja sreće u ovozemaljskim zadovoljstvima uzaludan, ovaj stih ukazuje na potrebu za obnovom uma kako bi se pronašla istinska sreća.
Matej 16:26: "Za čovjeka će steći cijeli svijet i izgubiti dušu? Ili, što čovjek može dati u zamjenu za njegovu dušu?" Autor crkvenog poticaja pokušao je pronaći smisao u životu kroz zadovoljstva i dostignuća, ali ovaj stih naglašava važnost prioriteta duhovnog života i vječnosti.
Fejezetek: