1 Viðenje Obadijino. Ovako govori Jahve Gospod Edomu! Èuli smo vijest od Jahve, glasnik bi poslan k narodima: "Ustajte! Na nj u boj krenimo!"
2 "Jer gle, uèinit æu te najmanjim meðu narodima, prezrenim veoma.
3 Uznositost srca tvoga zavela te, tebe što živiš u peæinama kamenim, u visoku stanu svojemu, i u srcu svome zboriš: 'Tko li æe me na zemlju skinuti?'
4 Da se vineš k'o orao, gnijezdo sviješ meðu zvijezdama, i odande skinut æu te" - rijeè je Jahvina.
5 "Doðu li k tebi lupeži il' kradljivci noæni, kako li æeš biti oplijenjen! Neæe li te okrasti po miloj volji? Doðu li trgaèi k tebi, zar æe i pabirka ostaviti?
6 Kako li Edom bješe pretresen, skrivena mu skrovišta pretražena!
7 Do granica te potjeraše, svi te saveznici tvoji prevariše, nadvladaše te tvoji prijatelji! Oni što kruh tvoj jedu zamku ti staviše: 'Sasvim je bez uma!'
8 Neæu li u dan onaj - rijeè je Jahvina - uništit' mudraca u Edomu i razum iz gore Ezavljeve?
9 Ratnike tvoje, Temane, užas æe spopasti, i posljednji æe biti istrijebljen na gori Ezavljevoj." "Za pokolj
10 i nasilje nad bratom svojim Jakovom sram æe te pokriti i nestat æeš zasvagda.
11 U dan onaj kad stajaše postrance, dok mu tuðinci blago odvodiše, dok stranci ulažahu na vrata njegova i ždrijeb bacahu za Jeruzalem, ti bijaše kao jedan od njih.
12 Ne naslaðuj se bratu u dan nesreæe njegove! Ne likuj nad sinovima judejskim u dan propasti njine! Ne razvaljuj usta u dan tjeskobni!
13 Ne provaljuj na vrata naroda moga u dan nesreæe njegove! Ne naslaðuj se njegovom propašæu u dan nesreæe njegove! Ne pružaj ruke na imanje njegovo u dan nesreæe njegove!
14 Ne stoj na raskršæima da pobiješ njegove bjegunce! Ne izdaji preživjelih njegovih u dan tjeskobni!"
15 Jer blizu je Jahvin dan svima narodima! Dat æe ti se milo za drago, tvoja æe djela na tvoju glavu pasti.
16 "Jest, kako vi piste na svetoj mi gori, pit æe svi narodi bez oduška, pit æe i iskapiti - i bit æe k'o da ih nigda bilo nije.
17 Al' na gori Sionu bit æe spasenici - postat æe sveta - i dom æe Jakovljev baštiniti svoju baštinu.
18 Dom æe Jakovljev biti oganj, dom Josipov plamen, dom Ezavljev strnjika. Potpalit æe ga i proždrijeti, i od doma Ezavljeva nitko neæe ostati" - rijeè je Jahvina.
19 Žitelji negepski baštinit æe goru Ezavljevu, žitelji Šefele zemlju filistejsku; baštinit æe kraj Efrajimov i kraj samarijski, a Benjamin æe baštiniti Gilead.
20 A izgnana nekoæ vojska sinova Izraelovih baštinit æe Kanaan sve do Sarfate; izgnanici jeruzalemski što su u Sefaradu baštinit æe gradove negepske.
21 Izbavitelji æe uzaæi na goru Sion da sude gori Ezavljevoj. I tada æe nastat' kraljevstvo Jahvino.
Versículos relacionados com Obadija, 1:
Knjiga Abdiasa sastoji se od samo jednog poglavlja i poruka je presude protiv Edoma zbog svog neprijateljstva i nasilja nad narodom Izraela. Evo pet stihova povezanih s temama koje su upućene u Abdiasu 1:
Izlazak 17:16: "Jer, rekao je, za Gospoda, Gospodin se zakleo da će biti rata Gospodnje protiv Amaleque iz generacije u generaciju." Rat između potomka Jakova i Ezava (od kojeg je Edom izlazio iz biblijskih vremena. Egzodus stih pokazuje da je ovaj rat pokrenuo sam Gospodin i da će se voditi od generacije u generaciju.
Jeremiah 49:14: "Čuje se poruka Gospodina protiv Edoma, a vijesti se čuju u Seiru." Jeremija proroči protiv Edoma, najavljujući da će biti uništen kao jedan od susjednih naroda Izraela koji se protivio Bogu i njegovom narodu.
Ezekiel 35:5: "Za vječnu neprijateljstvo imate i dali ste djeci Izraelovu žicu mača u vrijeme nesreće, u vrijeme konačne bezakonja." Ezekiel također proriče protiv Edoma, rekavši da je bila nemilosrdni neprijatelj Izraela i da će biti kažnjen zbog toga.
Psalam 137:7: "Sjetite se, Gospodine, djece Edoma na dan Jeruzalema, koji je rekao, otkrio sam ga, otkrio sam ga u njegovim temeljima." Ovaj psalam podsjeća na patnju židovskog naroda u babilonskom progonstvu i tvrdi da su se Edomiti radovali padom Jeruzalema i potaknuli njihovo uništenje.
Obadiah 1:21: "I on će biti Spasioci na Mount Sion kako bi prosudili brdo Ezav, a kraljevstvo će biti od Gospoda." Posljednji stih Obadijine knjige procizira posljednju pobjedu Izraela nad Edomom i Uzašašće Gospodnje kao kralja na cijeloj zemlji.
Luvut: