1 Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona doðe da Salomona iskuša zagonetkama.
2 Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
3 Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.
4 Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio,
5 jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah.
6 Tada reèe kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji èula o tebi i o tvojoj mudrosti.
7 Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oèi; i doista, ni pola mi nije bilo reèeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam èula.
8 Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
9 Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato što Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da èiniš pravo i pravicu."
10 Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.
11 Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja.
12 Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevaèe; nikada se više nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas.
13 Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je god zaželjela i zatražila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju.
14 Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,
15 osim onoga što je dolazilo od trgovaca i prodavaèa-potukaèa i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih.
16 Kralj Salomon naèini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela;
17 i naèini trista štitiæa od kovanog zlata; za svaki je štitiæ utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuæu zvanu Libanonska šuma.
18 Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga èistim zlatom.
19 Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleæa glava, a s obje strane sjedala bile su ruèice, a kraj ruèica stajala dva lava.
20 Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izraðeno ni u jednom kraljevstvu.
21 Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posuðe u kuæi zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; ništa nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.
22 Kralj je imao taršiško brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake treæe godine dolazilo je taršiško brodovlje donoseæi zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune.
23 Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošæu.
24 Sav je svijet želio vidjeti Salomona i èuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
25 Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posuðe, haljine, oružje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.
26 Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika; imao je tisuæu i èetiri stotine bojnih kola i dvanaest tisuæa konja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.
27 Salomon je uèinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Šefeli.
28 Salomon je uvozio konje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljaèi uvozili su ih iz Koe za odreðenu svotu.
29 Kola se dovozila iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela; a konj se plaæao po stotinu i pedeset. Tako ih preko nabavljaèa dobivahu svi kraljevi hetitski i aramejski.
Versículos relacionados com Prva knjiga o kraljevima, 10:
Poglavlje 10 od 1 kraljeva opisuje posjet subotnje kraljice Salomona, nakon što je čuo za njegovu mudrost i bogatstvo. Tijekom posjete, Salomon pokazuje svoju mudrost kao odgovor na Queen -ove pitanja i pokazuje joj svoje bogatstvo i hram koji je sagradio. Sljedeći biblijski stihovi povezani su s temama koje su upućene u 1 kraljevima 10:
Mudre izreke 1:7: "Strah Jahvin je princip znanja; ali glupost prezire mudrost i pouku." Ovaj stih naglašava važnost straha od Boga i božanske mudrosti, što Solomon pokazuje o posjeti kraljice subote.
2 Kronike 9:1: "Sada, kraljica subote, čula Salomonovu slavu, došla je u Jeruzalem kako bi mu dokazala teškim problemima; sa sobom je donio veliku pratnju i deve natovarene začinima, vrlo zlatom i dragocjenim kamenjem. " Ovaj je stih referenca na posjet subotnje kraljice Salomona, što je središnja tema 1 Kraljeva 10.
Psalam 72:10-11: "Kraljevi Társisa i otoka donijet će darove; kraljevi subote i Sebe ponudit će darove. I svi će kraljevi biti prostručeni pred njim; sve će mu nacije poslužiti." Ovaj psalm proriču vladavinu pravednog i moćnog kralja, koji se odnosi na Salomon i povezan je s njegovom posjetom kraljice subote.
1. Korinćanima 3:12-14: "A ako netko na ovom temelju tvori zlato, srebro, dragocjeno kamenje, drvo, sijeno, slama, rad svakog od njih će se očitovati; jer će ga dan pokazati, jer će to biti otkriven u vatri, a vatra će dokazati što će se dokazati rad svakog od njih. " Ovaj stih naglašava ideju da zemaljsko bogatstvo, poput onih koje je Salomon pokazao kraljici subote, ne traju i nisu pravo blago.
Matej 6:19-21: "Nemojte tanko blago na zemlji, gdje ih trag i hrđa konzumiraju i gdje lopovi potkopavaju i kradu; ali okupljaju blaga na nebu, gdje ih ne konzumiraju ni moljac, a gdje oni lopovi Ni razmazi ni krade. Jer gdje je vaše blago, bit će i vaše srce. " Ovaj stih naglašava ideju da su istinsko bogatstvo oni na nebu i da naš fokus mora biti u Bogu, a ne u materijalnom bogatstvu.
Kapitel: