Druga knjiga Ljetopisa, 18

1. Jošafat je stekao veliko bogatstvo i slavu te se sprijateljio s Ahabom.

2. Poslije nekoliko godina došao je k Ahabu u Samariju. Ahab nakla mnogo sitne stoke i goveda njemu i ljudima što su bili s njim i nagovaraše ga da poðe na Ramot Gilead.

3. Izraelski kralj Ahab upita judejskoga kralja Jošafata: "Hoæeš li poæi sa mnom na Ramot Gilead?" On odgovori: "Ja sam kao i ti, moj je narod kao i tvoj; s tobom æemo u rat."

4. Jošafat još reèe kralju izraelskom: "De, posavjetuj se prije s Jahvom!"

5. Tada kralj izraelski sakupi proroke, njih èetiri stotine, i upita ih: "Hoæemo li zavojštiti na Ramot Gilead ili da se okanim toga?" Oni odgovoriše: "Idi, jer æe ga Bog predati kralju u ruke."

6. Ali Jošafat upita: "Ima li ovdje još koji prorok Jahvin da i njega upitamo?"

7. Kralj izraelski odgovori Jošafatu: "Ima još jedan èovjek preko koga bismo mogli upitati Jahvu, ali ga mrzim jer mi ne prorièe dobra nego uvijek samo zlo; to je Mihej, sin Jimlin." Jošafat reèe: "Neka kralj ne govori tako!"

8. Tada kralj izraelski dozva jednoga dvoranina i reèe mu: "Brže dovedi Jimlina sina Miheja!"

9. Izraelski kralj i judejski kralj Jošafat sjedili su svaki na svojem prijestolju, u sveèanim haljinama, na gumnu pred Samarijskim vratima, a proroci proricali pred njima.

10. Kenaanin sin Sidkija napravi sebi željezne rogove i reèe: "Ovako veli Jahve: njima æeš bosti Aramejce dokle ih god ne zatreš."

11. Tako su i svi drugi proroci proricali govoreæi: "Idi na Ramot Gilead, uspjet æeš: Jahve æe ga predati kralju u ruke."

12. Glasnik koji bijaše otišao da zove Miheja reèe mu: "Evo, svi proroci složno prorièu dobro kralju. Govori i ti kao jedan od njih i proreci uspjeh!"

13. Ali Mihej odvrati: "Živoga mi Jahve, govorit æu ono što mi Bog kaže!"

14. Kad doðe pred kralja, upita ga kralj: "Miheju, da poðem u rat na Ramot Gilead ili da se okanim toga?" On odgovori: "Idite i uspjet æete, jer æe vam se predati u ruke!"

15. Na to mu kralj reèe: "Koliko æu te puta zaklinjati da mi kažeš samo istinu u Jahvino ime?"

16. Tada Mihej odgovori: "Sav Izrael vidim rasut po gorama kao stado bez pastira. I Jahve veli: 'Nemaju više gospodara, neka se u miru kuæi vrate!'"

17. Tada izraelski kralj reèe Jošafatu: "Nisam li ti rekao da mi neæe proreæi dobro nego zlo?"

18. A Mihej reèe: "Zato èujte rijeè Jahvinu. Vidio sam Jahvu gdje sjedi na prijestolju, a sva mu vojska nebeska stajaše zdesna i slijeva.

19. Jahve upita: 'Tko æe zavesti izraelskoga kralja Ahaba da otiðe i padne u Ramot Gileadu?' Jedan reèe ovo, drugi ono.

20. Tada uðe jedan duh, stade pred Jahvu i reèe: 'Ja æu ga zavesti!' Jahve ga upita: 'Kako?'

21. On odvrati: 'Izaæi æu i bit æu lažljiv duh u ustima svih njegovih proroka.' Jahve mu reèe: 'Ti æeš ga zavesti. I uspjet æeš. Idi i uèini tako!'

22. Tako je, evo, Jahve stavio lažljiva duha u usta tvojim prorocima; ali ti Jahve navješæuje zlo."

23. Tada pristupi Kenaanin sin Sidkija i udari Miheja po obrazu pitajuæi: "Zar je Jahvin duh mene napustio da bi govorio s tobom?"

24. Mihej odvrati: "Vidjet æeš onoga dana kad budeš bježao iz sobe u sobu da se sakriješ."

25. Tada izraelski kralj naredi: "Uhvatite Miheja i odvedite ga gradskom zapovjedniku Amonu i kraljeviæu Joašu.

26. Recite im: 'Ovako veli kralj: Bacite ovoga u tamnicu i držite ga na suhu kruhu i vodi dok se sretno ne vratim.'"

27. Mihej reèe: "Ako se doista sretno vratiš, onda nije Jahve govorio iz mene!" i nadoda: "Èujte, svi puci!"

28. Izraelski kralj i judejski kralj Jošafat krenuše na Ramot Gilead.

29. Izraelski kralj reèe Jošafatu: "Ja æu se preobuæi i onda uæi u boj, a ti ostani u svojoj odjeæi!" Preobuèe se tada izraelski kralj i oni krenuše u boj.

30. Aramejski kralj naredi zapovjednicima bojnih kola: "Ne udarajte ni na maloga ni na velikoga nego jedino na izraelskoga kralja!"

31. Kad zapovjednici bojnih kola ugledaše Jošafata, rekoše: "To je izraelski kralj!" I krenuše na nj da udare. Ali Jošafat povika za pomoæ te mu Jahve pomože i odvrati ih od njega.

32. Kad zapovjednici bojnih kola vidješe da to nije izraelski kralj, okrenuše se od njega.

33. Jedan nasumce odape i ustrijeli izraelskoga kralja izmeðu nabora na pojasu i oklopa. Kralj reèe vozaèu: "Potegni uzdu i izvedi me iz boja jer sam ranjen."

34. Boj je onoga dana bio sve žešæi, ali se izraelski kralj držao uspravno na bojnim kolima prema Aramejcima sve do veèeri. Umro je o zalasku sunca.