1. Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi.

2. Kralj naredi da se pozovu èarobnici i gataoci, zaklinjaèi i zvjezdari da protumaèe kralju njegove sanje.

3. Doðoše dakle te stadoše pred kralja. Kralj im reèe: "Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od želje da razumijem sanju."

4. Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): "O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi æemo ti otkriti njezino znaèenje."

5. Kralj odgovori i reèe zvjezdarima: "Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kažete što sam snio i što san znaèi, bit æete rastrgani u komade, a vaše æe kuæe postati smetišta.

6. No ako mi otkrijete moju sanju i njezino znaèenje, dobit æete od mene darove i poklone i velike èasti. Otkrijte mi dakle što sam snio i što san znaèi."

7. Oni opet odgovoriše: "Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi æemo mu otkriti njezino znaèenje."

8. A kralj: "Dobro ja znam da želite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva.

9. Ako mi ne kažete što sam snio, znaèi da me namjeravate obmanjivati varavim rijeèima i izmišljotinama dok nekako ne proðe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa æu znati da li mi možete kazati i njegovo znaèenje!"

10. Zvjezdari odgovoriše pred kraljem: "Nema na svijetu èovjeka koji bi takvo što mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moæan, takvo što ne traži od èarobnika, gataoca ili zvjezdara.

11. Što tražiš, kralju, teško je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave meðu smrtnicima."

12. Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski.

13. Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube.

14. No Daniel se mudrim i umnim rijeèima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža, koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske.

15. On reèe Arjoku, zapovjedniku kraljevu: "Zašto je kralj izdao tako strogu naredbu?" Arjok pripovjedi Danielu,

16. a Daniel otiðe kralju i zamoli da mu dade vremena te æe kralju otkriti što san znaèi.

17. Daniel uðe u svoju kuæu te sve kaza Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim drugovima,

18. da mole milosrðe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim.

19. I objavi se tajna Danielu u noænom viðenju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga.

20. Daniel prihvati rijeè i reèe: "Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila.

21. On mijenja doba i vremena, ruši i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima.

22. On otkriva dubine i tajne, zna što je u tminama i svjetlost prebiva u njega.

23. Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim što si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono što smo te molili, objavio si nam što kralj traži."

24. Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uðe i reèe mu: "Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa æu mu otkriti što san znaèi."

25. Arjok žurno odvede Daniela kralju i reèe: "Našao sam meðu izgnanicima judejskim èovjeka koji æe kralju kazati što san znaèi."

26. Kralj reèe Danielu (koji se zvaše Baltazar): "Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i što znaèi?"

27. Daniel odgovori pred kraljem: "Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, èarobnici, gataoci i zaklinjaèi;

28. ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopæio kralju Nabukodonozoru ono što æe biti na svršetku dana. Evo tvoje sanje i onoga što ti se prividjelo na postelji:

29. O kralju, na tvojoj ti postelji doðoše misli o tome što æe se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopæio ti je ono što æe biti.

30. Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino znaèenje saopæim kralju i da upoznaš misli svoga srca.

31. Ti si, o kralju, imao viðenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oèi.

32. Tome kipu glava bijaše od èistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi,

33. gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline.

34. Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi.

35. Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju.

36. To bijaše sanja; a njezino æemo znaèenje reæi pred kraljem."

37. "Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu moæ i slavu -

38. i u èije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata.

39. Poslije tebe ustat æe drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treæe, od mjedi, koje æe gospodariti svom zemljom.

40. A èetvrto kraljevstvo bit æe tvrdo poput željeza, poput željeza koje sve satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršit æe i razbit sva ona kraljevstva.

41. Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat æe nešto od èvrstoæe željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom.

42. Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo æe biti dijelom èvrsto a dijelom krhko.

43. A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni æe se miješati ljudskim sjemenom, ali se neæe držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom.

44. U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podiæi æe kraljevstvo koje neæe nikada propasti i neæe prijeæi na neki drugi narod. Ono æe razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo æe stajati dovijeka -

45. kao što si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopæio kralju što se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumaèenje joj pouzdano."

46. Nato kralj Nabukodonozor pade nièice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad.

47. I reèe kralj Danielu: "Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu."

48. Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih.

49. Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske Šadraka, Mešaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.



Livros sugeridos


“Nunca se canse de rezar e de ensinar a rezar.” São Padre Pio de Pietrelcina

Newsletter

Receba as novidades, artigos e noticias deste portal.