| 1. | Aleksandar Makedonac, sin Filipov - tada već gospodar Grčke - provali iz zemlje Kitima i potuče Darija, kralja perzijskog i medijskog, i zakralji se namjesto njega. |
| 2. | Povede mnoge ratove, zauze tvrđave i poubija kraljeve zemlje. |
| 3. | Dopro je do nakraj svijeta i poplijenio mnoge narode. Sva zemlja pred njim umuknu, a srce se njegovo uznese i uzoholi. |
| 4. | Sakupi silnu vojsku, podloži svojoj vlasti krajeve, narode i vladare da mu plaćaju danak. |
| 5. | Konačno pade u postelju i uvidje da mu je umrijeti. |
| 6. | Sazva svoje službenike, odličnike koji su s njim rasli od mladosti, i još za života razdijeli im svoje kraljevstvo. |
| 7. | Tako, pošto je kraljevao dvanaest godina, Aleksandar umrije. |
| 8. | A njegovi časnici preuzeše vlast, svaki na svome području. |
| 9. | Svi se oni poslije njegove smrti okruniše, a tako nakon njih i njihovi sinovi. Tako se godine i godine množilo zlo na zemlji. |
| 10. | Od njih dođe grešni izdanak Antioh Epifan, sin kralja Antioha, koji bijaše talac u Rimu. On se zakralji godine sto trideset i sedme kraljevstva grčkoga. |
| 11. | U one dane nađoše se u Izraelu ljudi opaki koji stadoše uvjeravati mnoge: "Hajde da sklopimo savez s narodima svojim susjedima, jer otkako se od njih odijelismo, snađoše nas mnoga zla." |
| 12. | I mnogima se to svidjelo. |
| 13. | Štoviše, požuriše se neki od naroda i odoše kralju, koji im dopusti da se povedu za poganskim običajima. |
| 14. | I sagradiše u Jeruzalemu borilište, kako to običavaju pogani, |
| 15. | prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza. Ujarmiše se s poganima i prodaše se da čine zlo. |
| 16. | Kad je Antioh učvrstio svoju vlast, poduze da svom kraljevstvu podvrgne Egipat pa da kraljuje dvama kraljevstvima. |
| 17. | Provali u Egipat sa silnom vojskom, s bojnim kolima i slonovima, s konjicom i velikim brodovljem. |
| 18. | I zametne rat protiv Ptolemeja, kralja egipatskog, koji pred njim uzmače i pobježe. Padoše mnogi nasmrt ranjeni. |
| 19. | I tako oni zagospodariše egipatskim utvrđenim gradovima i poplijeniše Egipat. |
| 20. | A pošto je potukao Egipat, Antioh se godine sto četrdeset i treće vrati i krene protiv Izraela. Uziđe na Jeruzalem sa silnom vojskom. |
| 21. | Drsko prodre u Svetište i zaplijeni zlatni kadioni žrtvenik, svijećnjak sa svim, priborom, |
| 22. | stol za prinošenje hljebova, sudove za žrtve ljevanice, kaleže, zlatne kadionice, zavjese, vijence i sav zlatni ures na pročelju Hrama, koje ogoli. |
| 23. | Zaplijenio je sve srebro i zlato, oteo dragocjeno posuđe i opljačkao tajne riznice koje je mogao pronaći. |
| 24. | Oplijenivši sve to, vratio se u svoju zemlju, pošto je izvršio pokolj i izgovorio silno bogohulstvo. |
| 25. | U Izraelu nasta opća tuga po svim mjestima. |
| 26. | Zastenjaše poglavari i starješine, obnemogoše mladići i djevojke - ljepota ženska sva uvenu. |
| 27. | Mladoženje udariše u tužaljke; a nevjeste po ložnicama prokukaše. |
| 28. | Sva se zemlja tresla od žalosti nad svojim stanovnicima, sav se dom Jakovljev obukao u sramotu. |
| 29. | Nakon dvije godine posla kralj u gradove judejske nadglednika poreza, koji dođe u Jeruzalem s jakom vojskom. |
| 30. | Najprije im je lukavo govorio o miru, i oni mu povjerovaše. Zatim iznenada navali na grad, potuče ga teškim udarcima i pogubi mnoštvo Izraelaca. |
| 31. | Opljačka grad, zapali ga vatrom i sruši mu kuće i zid unaokolo. |
| 32. | Žene i djecu učiniše sebi robljem i porazdijeliše među sobom stoku. |
| 33. | Zatim su obzidali Davidov grad velikim i jakim zidom, s gordim kulama, i tako im postade utvrdom. |
| 34. | Ondje smjestiše opaki ološ, ljude protivne Zakonu, koji se tu osiliše. |
| 35. | Nagomilaše tu oružja i hrane i pohraniše plijen koji poplijeniše u Jeruzalemu. I tako se tu stvorilo neprijateljsko gnijezdo. |
| 36. | Postade to zasjeda Svetištu, za sve vrijeme opak protivnik Izraelu. |
| 37. | Proliše krv nevinu naokolo Svetišta i oskvrnuše sveto mjesto. |
| 38. | Zbog njih pobjegoše žitelji jeruzalemski i grad postade naselje stranaca. Jeruzalem postade tuđina porodu svome, i djeca ga njegova napustiše. |
| 39. | Svetište njegovo opustje k'o pustinja, blagdani mu se okrenuše u žalovanje, subote u porugu, a slava njegova u ništavilo. |
| 40. | K'o nekoć slava njegova, namnožila mu se sramota, i sav se ponos njegov okrenu u tugovanje. |
| 41. | I napisa kralj proglas svemu svom kraljevstvu da svi moraju postati jedan narod i svaki mora ostaviti svoje običaje. |
| 42. | I svi se narodi pokoriše kraljevoj naredbi. |
| 43. | I mnogi Izraelci prihvatiše njegovo bogoštovlje i počeše žrtvovati idolima i ne svetkovati subotu. |
| 44. | A kralj posla u Jeruzalem, i u ostale judejske gradove, poslanice po glasnicima da se svi imaju povesti za običajima tuđinaca koji su u zemlji, |
| 45. | pa da se u Hramu dokinu paljenice, klanice i ljevanice; da se više ne svetkuju subote i blagdani; |
| 46. | da se onečisti Svetište i sveti narod; |
| 47. | da se podignu oltari, sveti gajevi i idoli pa da im se žrtvuju svinje i nečiste životinje; |
| 48. | da se više ne obrezuju djeca, da se onečiste svakom nečistoćom i gnusobom |
| 49. | i tako zaborave Zakon i izmijene sve običaje. |
| 50. | Tko se ne pokori kraljevoj naredbi, osuđen je na smrt. |
| 51. | Kralj je svem kraljevstvu napisao proglase takva sadržaja i postavio je nadglednike nad svim narodom da se to provede. Svim je judejskim gradovima, svakomu napose, zapovjedio da prinose žrtve. |
| 52. | I pridružiše im se mnogi od naroda, svi oni koji su otpali od Zakona, i zla velika učiniše u zemlji. |
| 53. | Takvi primoraše Izraela da se skriva u svakojakim zbježištima. |
| 54. | Petnaestoga dana mjeseca Kisleva, godine sto četrdeset i pete, sagradio je kralj na oltaru za žrtve paljenice Grozotu pustoši. I u susjednim judejskim gradovima podigoše žrtvenike. |
| 55. | I palili su tamjan na vratima kuća i po trgovima. |
| 56. | A u koga nađoše knjige Zakona, razderaše ih i baciše u vatru. |
| 57. | Ako bi otkrili da tko čuva svitak knjige Saveza ili da pristaje uza Zakon, po kraljevoj je odluci bio ubijen. |
| 58. | Takvo nasilje provodili su mjesec za mjesecom nad Izraelom, nad svakim koga bi po gradovima otkrili. |
| 59. | Dvadeset i petoga u mjesecu prinosili su žrtve na žrtveniku podignutu na oltaru za paljenice. |
| 60. | Po toj zapovijedi pogubljivali su žene koje su dale obrezati svoju djecu; |
| 61. | objesili bi im o vrat dojenčad i smaknuli ih zajedno sa svim njihovim domom i s onima koji su izvršili obrezanje. |
| 62. | Uza sve to, mnogi od Izraela ostadoše postojani i pokazaše se hrabri te nisu jeli od nečistih jela. |
| 63. | Radije su išli u smrt nego da se onečiste hranom ili da oskvrnu sveti Savez. I tako su umirali. |
| 64. | Uistinu, strašan gnjev bijaše nad Izraelom. |
