| 1. | "Ovo su propisi koje treba da im izložiš: |
| 2. | Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan. |
| 3. | Ako doðe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena. |
| 4. | Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kæeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam. |
| 5. | Ali ako rob otvoreno izjavi: 'Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neæu da budem slobodan', |
| 6. | neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi. |
| 7. | Kad èovjek proda svoju kæer za ropkinju, neka se ona ne oslobaða kao i muški robovi. |
| 8. | Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran. |
| 9. | A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kæeri. |
| 10. | Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraæivati hrane, odjeæe ili njezinih braènih prava. |
| 11. | Ne bude li joj èinio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine." |
| 12. | "Tko god udari èovjeka pa ga usmrti, neka se smræu kazni. |
| 13. | Ali ako to ne uèini hotimièno, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit æu ti mjesto kamo može pobjeæi. |
| 14. | Tko hotimièno navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi. |
| 15. | Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smræu. |
| 16. | Tko otme èovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smræu. |
| 17. | Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smræu." |
| 18. | "Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju, |
| 19. | ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izljeèenje. |
| 20. | Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu. |
| 21. | Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo. |
| 22. | Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede. |
| 23. | Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život, |
| 24. | oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu, |
| 25. | opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu. |
| 26. | Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka. |
| 27. | Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba." |
| 28. | "Kad goveèe ubode èovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno. |
| 29. | Ali ako je to goveèe i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga èuvao, pa ono usmrti èovjeka ili ženu, neka se to goveèe kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti. |
| 30. | Ako se vlasniku oznaèi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi. |
| 31. | Ubode li goveèe djeèaka ili djevojèicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu. |
| 32. | Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveèe neka se kamenuje. |
| 33. | Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveèe ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu: |
| 34. | neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne. |
| 35. | Kad neèije goveèe ubode goveèe drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveèe, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveèe neka meðu sebe podijele. |
| 36. | Ali ako se zna da je to goveèe i prije bolo, a njegov ga gospodar nije èuvao, onda mora nadoknaditi goveèe za goveèe, dok æe uginulo živinèe biti njegovo." |
| 37. | "Tko ukrade goveèe ili marvinèe od sitne stoke, pa bilo da ga zakolje, bilo da ga proda, onda za jedno goveèe neka se vrati petero goveda, a za malo marvinèe èetvero marvinèadi. |
